06. siječanj 2021.

ZAPISI O 2021. - Egzaskalarna računala simulirat će bolji svijet

Nakon cjepiva na tržište stižu kontracepcijske pilule za muškarce, umjetni bubreg dostupan je umjesto dijalize, rak dojke uspješno se liječi personaliziranim lijekovima, NASA-in rover pristaje na Mars, na taj planet stižu Kinezi i Arapi, poletjet će i automobili, Olimpijske igre održavaju se u Tokiju, a u SAD-u pojavljuje se najveći roj cvrčaka u povijesti. Sve su to već davno za 2021. zacrtali futurolozi na čije se podatke oslanja i sve više tvrtki

Osim po zlu, pandemiji koronavirusa, 2020. pamtit ćemo i po dobru: broj internetskih korisnika u svijetu premašio je pet milijardi, učinjen je golem korak u iskorjenjivanju malarije, prvi put poletjela je SpaceX-ova letjelica… A što nas očekuje u 2021.? To znaju samo futurolozi, a jedan od njih je engleski pisac William James Fox, koji je 2008. pokrenuo Future Timeline, web-stranicu na kojoj objavljuje predviđanja o budućim događajima za svaku godinu posebno, tako da njegov pogled u budućnost danas seže sve do 2069. godine. Utjecaj Future Timelinea rastao je s godinama pa je Fox otvorio blog, uključio se u društvene mreže i angažirao suradnike te je stranica postala vrlo čitana i danas okuplja brojne znatiželjnike iz cijelog svijeta.

Civilizacijska znanost

U prošlosti su takve vizionare zvali prorocima, ali unazad osamdesetak godina, otkako je njemački znanstvenik Ossip Flechtheim definirao futurologiju kao znanost o kretanju civilizacije koja ima revolucionaran, složen i alternativan karakter, nazivaju ih futurolozima. Da je danas živ Nostradamus, najveći prorok među prorocima, koji je vođen intuicijom pisao proročanstva o budućnosti čovjeka i svijeta u stihovima, i njega bi nazvali futurologom. No današnji futurolozi nisu skloni magiji i pjesništvu, oni uporište za svoje tvrdnje najčešće pronalaze u tehnološkom razvoju te se njihova predviđanja većinom odnose na to kako će tehnologije promijeniti svijet u budućnosti. U prošlosti su se, osim Nostradamusa, kojega je grijeh uspoređivati s današnjim futurolozima, predviđanjem budućnosti bavili i pisci preteče znanstvene fantastike. A njima se bavi, odnosno poviješću futurologije, Janna Anderson, profesorica na američkom Elon University, stručnjakinja za digitalnu budućnost, internet i digitalno novinarstvo. Anderson tvrdi da je neke od futurologa nadahnula Platonova idealistička pravda iz njegove knjige 'Republika'.

Tako je, primjerice, Thomas More vođen Platonovim idejama 1516. objavio 'Utopiju', a Karl Marx i Friedrich Engels 1848. 'Komunistički manifest', koji je propagirao besklasno društvo i smatra se jednim od najutjecajnijih, ali najštetnijih političkih dokumenata. Francuski književnik Jules Verne u nizu od svoja 62 romana futurističke tematike, primjerice 'Od Zemlje do Mjeseca' (1865.) i '20.000 milja pod morem' (1870.), utjecao je na razvoj znanstvene fantastike i nadrealizma, ali Verne je bio uvjeren da će se neka od njegovih predviđanja poput putovanja u svemir i plovidbe ispod pučine ostvariti u budućnosti. Nadalje, sedamdeset četiri istaknuta Amerikanca, sudionika Svjetske izložbe u Chicagu 1893. godine, koja je potaknula američki industrijski optimizam, napisala su predviđanja o tome kako će svijet tehnički izgledati za stotinu godina, odnosno 1993. godine.

Predvidjeli su, primjerice, pojavu zračnog prijevoza i brzih vlakova, ali nisu automobil. Znanstvena fantastika zanimala je i engleskog pisaca, novinara i sociologa Herberta Georgea Wellsa, koji je 1901. napisao tekst 'Predviđanja reakcije mehaničkog i znanstvenog napretka na ljudski život i misao' za časopis The Fortnightly Review, te futurističke romane 'Vremenski stroj', 'Rat svjetova' i 'Obrisi budućnosti'. Kako će izgledati budućnost zanimalo je i Herberta Clarka Hoovera, inženjera rudarstva i inovatora, koji je 1929. postao predsjednik SAD-a i osnovao odbor za istraživanje društvenih trendova...

Da je futurologija postala odavno zanimljiva tema pokazuje i časopis Scientific American, koji je 1845. počeo objavljivati tekstove o istraživanjima i njihovom utjecaju na budućnost. U početku se na jednoj stranici usredotočio na izume koje su inovatori prijavljivali Uredu za patente SAD-a kao 'nove izume, znanstvene principe i znatiželjna djela'.

Interdisciplinarna predviđanja

Danas je mnogo medija koji objavljuju i vijesti iz futurologije, a futurologijom se bave znanstvenici zaposleni u institutima razvijenih zemalja i njihova su predviđanja razvoja društva interdisciplinarna te objednjuju različite teorije, filozofije i političke analize. Oni predviđaju rast gospodarstva i razvoj tehnologije te njihov utjecaj na društvo i okoliš. Futurolog je novo zanimanje koje traže kompanije, a raste i broj udruga profesionalnih futurologa u SAD-u, posebno otkako su se ostvarila predviđanja o internetu, mobilnim telefonima… Uslugama futurologa koriste se mnoge tvrtke, a najveće imaju timove futurologa koji se bave predviđanjem ponašanja potencijalnih kupaca, što je važno za budućnost poslovanja. Iako se nisu ostvarila sva predviđanja futurologa, što je posve očekivano, zabavno je čitati što netko predviđa o budućnosti čovjeka i svijeta u bliskoj i daljoj budućnosti.

No vratimo se Foxovom proročanstvu za 2021. u kojem najavljuje superračunala, letove na Mars, nove lijekove, umjetne organe, kontracepciju za muškarce, najezdu kukaca, svemirske letove na Mars… U 2021. stižu vrhunska superbrza egzaskalarna računala (exascale) s milijun bilijuna ili jedan kvintilijun operacija u sekundi. Egzaskalarno računarstvo donijet će revolucionaran napredak na mnogim poljima omogućavajući simulacije većih razmjera, složenosti i trajanja nego ikad prije. Moći će se simulirati cijeli ljudski mozak u stvarnom vremenu, sve do pojedinih neurona. Bit će lansiran i svemirski teleskop James Webb (JWST), dugo očekivani nasljednik Hubblea.

JWST je razvijen u suradnji NASA-e, Europske svemirske agencije i Kanadske svemirske agencije. Oko šest puta je veći i sto puta snažniji od Hubblea te može vidjeti prvu generaciju zvijezda koje su se zapalile prije manje od 200 milijuna godina nakon Velikog praska. JWST ima četiri glavna znanstvena cilja: tražiti svjetlost prvih zvijezda i galaksija koje su nastale u svemiru nakon Velikog praska, proučavati nastajanje i evoluciju galaksija, razumjeti stvaranje zvijezda i planetarnih sustava te proučavati planetarne sustave i podrijetlo života.

Najezda cvrčaka

Iduće će godine NASA-in rover Perseverance pristati na Mars, gdje će tražiti znakove drevnog života. Rover ima sedam znanstvenih instrumenata, uključujući sustav za hvatanje uzoraka za prikupljanje kamenja i prašine, kapaciteta do 30 uzoraka. Njegove 23 kamere pružaju širok spektar prikaza i metoda promatranja, od ekstremne analize izbliza do udaljenih panorama i mogućnosti zumiranja. Prikupljene uzorke isporučit će na Zemlju 2031. godine.

Za 2021. odgođeno je i održavanje Olimpijskih igara u Tokiju, koji ima slogan 'Otkrijte sutra', a odnosi se na robote koji će biti predstavljeni tijekom Igara. Ameriku ponovno očekuje najezda cvrčaka Brood X, najveća dosad, a zadnja je bila 2004. godine. Milijarde sićušnih stvorenja prekrit će područje od New Yorka preko Istočne obale do Georgije i zapadno do Illinoisa. Najezda kukaca traje kratko, a korisni su jer obogaćuju tlo vrlo vrijednim hranjivim sastojcima.

Medicinski napredak

Nova nada u 2021. stiže ženama oboljelima od raka dojke, lijekovi su dosad omogućavali petogodišnju stopu preživljavanja nakon postavljanja dijagnoze, a novi će je udvostručiti. Već do sredine ovoga desetljeća stopa preživljavanja žena oboljelih od raka dojke produljit će se na deset godina zahvaljujući novim, personaliziranim lijekovima. Velika novost je da će od iduće godine biti dostupne kontracepcijske pilule za muškarce jer će JQ1 postati prva nova reverzibilna kontracepcija za muškarce nakon razvoja kondoma.

Još jedna medicinska novost stiže iduće godine – umjetni bubreg zamjenit će dijalizu i transplantaciju. Ta je ideja istražena na sveučilištu u San Franciscu (UCSF), što je 2010. dovelo do prototipa modela i kliničkog ispitivanja započetoga 2017. Koristeći se nanotehnologijom, uređaj može oponašati gotovo sve vitalne funkcije bubrega, a bioreaktor obavlja druge bubrežne aktivnosti. Umjetni bubreg trajat će dulje od transplantiranoga, čiji je rok trajnosti 10 do 12 godina.

Tehnološka uzbuđenja

U 2021. Kina, Indija i UAE šalju svemirske letjelice na Mars. Prva kineska misija na Mars dogodit će se 2021. kad se na Crveni planet spusti svemirska letjelica Huoxing-1 koja će tražiti dokaze o sadašnjem i prošlom životu, a koja bi se na zemlju trebala vratiti 2030. I Arapi će iduće godine poslati bespilotnu sondu na Mars. U tu svrhu zemlje Arapske lige osnovale su panarapsku svemirsku agenciju na čelu s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

Žele takvim aktivnostima odmaknuti svoje gospodarstvo od ovisnosti o nafti, potaknuti tehnološki razvoj i zaštititi nacionalnu sigurnost zbog sve veće važnosti satelitskih podataka, mobilnih komunikacija, mapiranja Zemlje i promatranja. Indija postaje četvrta država, nakon Rusije, SAD-a i Kine, koja neovisno lansira ljude u svemir, a prvi svemirski let indijske tročlane posade dogodit će se 2021. Iduća godina puna je tehnoloških iznenađenja, među kojima je i lansiranje prvoga potpuno autonomnoga letećeg automobila Terrafugia TF-X.

Riječ je o priključnom hibridnom vozilu s nagibnim rotorom koje može izbjeći drugi zračni promet, loše vremenske uvjete i ograničeni zračni prostor te se kretati do unaprijed određenih zona slijetanja. Njegova početna cijena iznosi oko 280.000 dolara, a jeftinija takva vozila bit će dostupna potkraj ovoga stoljeća i u 22. stoljeću. No što će se od svega najavljenoga i ostvariti vidjet ćemo tek potkraj iduće godine.