24. travanj 2021.

U slast uz brašno od zraka, meso iz Petrijevih zdjelica i mlijeko iz bioreaktora!

Globalni dušebrižnici naveliko ulažu u ‘foodtech‘ uvjereni u to da će umjetna hrana koju proizvedu kompanije iz tog sektora prehraniti gladni svijet. Procesuiraju se već dugo mlijeko i jaja pa dolaze i u prahu i u tekućini, no sve je više tvrtki koje ih pokušavaju proizvesti od stanica i kemijskih elemenata te tako utrti put društvu koje će jesti bjelančevine koje nikad nisu bile ni u kakvoj vezi ni sa životinjama ni s biljem, ali jesu u periodnom sustavu

Najskuplji hamburger na svijetu, vrijedan 325.000 dolara i napravljen 2013., nije bio djelo talentiranih kuhara, nego znanstvenika. Grickajući ga u televizijskoj emisiji, profesor na Sveučilištu Maastricht u Nizozemskoj Mark Post objasnio je da je mesni sadržaj skupocjenoga hamburgera uzgojen u laboratoriju sveučilišta na kojem radi. Bio je to prvi primjer mesa uzgojenog od stanica životinje, što je značilo da životinju nije trebalo toviti, a ni ubiti. Taj jedinstveni hamburger ogledni je primjer hrane budućnosti – hrane 4.0 – koja ipak neće biti toliko skupa jer se proizvodnja sintetičkih proteina, odnosno mesa, mlijeka i jaja, iz laboratorija polako seli u inovativne industrijske pogone.

Krave griju previše

Postova tvrdnja da se u laboratoriju može proizvesti govedina za 'samo' 80 dolara po kilogramu nadahnula je neke tvrtke koje danas uz potpore vrijedne milijune dolara već proizvode meso i mlijeko od životinjskih stanica. Posebno su se u tome istaknuli ​startupovi okupljeni na platformi Future Food-Tech, ali i ostale tvrtke među kojima je izraelski Bio Milk koji nakon desetljeća istraživanja proizvodnjom mlijeka u laboratoriju namjerava preobraziti mljekarsku industriju. Najnovijom tehnologijom izdvaja stanice iz vimena krave i u bioreaktoru od njih proizvodi mlijeko, ali tako da se one ne reproduciraju. Mliječne krave utječu na globalno zagrijavanje s 2,7 posto emisija stakleničkih plinova i Bio Milk to pokušava promijeniti.

– Namjeravamo napraviti korak dalje u učinkovitosti proizvodnje. Imamo biološku bazu i moramo u industrijskim razmjerima izvoditi procese koje smo razvili u laboratoriju – izjavila je dr. sc. Nurit Argov-Argaman, suosnivačica Bio Milka i profesorica na Fakultetu za poljoprivredu, hranu i okoliš Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.

Bio Milk nije jedina ili prva tvrtka koja pokušava utjecati na smanjenje konzumacije kravljeg mlijeka, ali Argov-Argaman ističe da njegovim nadomjescima poput sojina, bademova ili rižina mlijeka nedostaju hranjive tvari koje ono sadržava: proteini, masti, vitamini i minerali.

Hranjivi zrak

Proizvodnju 'hrane od zraka' razvio je finski startup Solar Foods, osnovan prije četiri godine. Razvio je solein, biotehnološku formulu za prirodnu proizvodnju proteina od vode, struje i zraka u bilo kojim uvjetima dodavanjem ugljikova dioksida, kalija, natrija i fosfora. Taj startup obavlja pokuse na bakterijama u tlu koje se napajaju vodikom koji se iz vode odvaja električnom energijom i proizvodi proteinsko brašno koje može upotrebljavati za stvaranje koječega, od hrane za životinje do kruha, tjestenine, vrhnja, pa čak i laurinske i omega-3 kiseline.

Tim procesom nastaju stanice koje sadržavaju 50 posto proteina, od pet do 10 posto masti i oko 25 posto ugljikohidrata. Krajnji proizvod ima okus pšeničnoga brašna i izgleda poput njega. Osnivači Solar Foodsa vjeruju da će njihova inovacija preobraziti proizvodnju hrane i smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Naime, proizvodnja kilograma proteina prema receptu Solar Foodsa uzrokuje sto puta manju emisiju stakleničkih plinova od kilograma onoga dobivenog od govedine.

Drugi je primjer engleski startup Deep Branch koji pretvara ugljikov dioksid u proteine za prehranu životinja, za što je nedavno dobio osam milijuna eura potpore. Bjelančevinu za prehranu životinja proizvodit će reciklažom industrijskih ugljikovih emisija. Emitirani plinovi bit će kemijski pročišćeni kako bi se ugljikov dioksid odvojio od ostalih plinova i zatim mogao proizvoditi protein.
– Za proizvodnju našeg proteina nisu potrebni ni obradiva zemlja ni riba – izjavio je suosnivač Deep Brancha Peter Rowe.

Na jednome mjestu

No Mike Allen, profesor genomike sa Sveučilišta Exeter u istoimenome gradu u Ujedinjenom Kraljevstvu, čija istraživanja financira i Zaklada Melinde i Billa Gatesa, ustvrdio je da na taj način neće biti jednostavno proizvesti velike količine umjetne hrane jer će inovativne tvrtke morati miješati svoj proizvod s drugim vrstama biomase kako bi proizvele hranu koja jamči zdrav rast životinje. Istaknuo je da, koliko god 'hvatanje' ugljika dobro zvučalo u teoriji, to nije projekt za spas okoliša, nego platforma za proizvodnju proteina.

– Pitanje je koliko će ugljikova dioksida izvlačiti iz atmosfere i koliki je njihov ugljikov otisak. Pretpostavljam da će većina ugljikova dioksida samo proći kroz njihove bioreaktore – izjavio je Allen.

Koliko god priče o hrani budućnosti zvučale poput znanstvene fantastike, investitori podupiru takve projekte i startupove. Mogu ih pronaći na jednome mjestu, na Future Food-Techu, platformi koja predstavlja inovativne prehrambene tehnološke kompanije u ranoj fazi koje traže ulaganja i suradnju između investicijske i globalne prehrambene zajednice te organizira i mnogo virtualnih konferencija o hrani budućnosti.

Privlačni 'foodtech'

Primjerice, fondovi Green Monday Ventures, Eat Beyond Global, KBW Ventures i Verso Capital potkraj prošle godine uložili su 6,2 milijuna dolara u biotehnološki startup TurtleTree Labs iz Singapura, koji je pionir u proizvodnji mlijeka s pomoću stanične tehnologije. Fond u vlasništvu Billa Gatesa Breakthrough Energy Ventures uložio je pak 3,5 milijuna dolara u Biomilq, američku tvrtku koja pokušava laboratorijski proizvesti majčino mlijeko iz uzgojenih stanica epitela mliječne žlijezde.

Prema podatcima Finestere Venturesa, tvrtke koja istražuje globalne trendove u ulaganju i startupove, tijekom prvih devet mjeseci 2020. investitori su u foodtech uložili 8,37 milijardi dolara. Fondovi rizičnoga kapitala investirali su u agrotehnološke i prehrambeno-tehnološke tvrtke.

– S više od 46 milijardi dolara rizičnoga kapitala koji se slijevao u poljoprivrednu i prehrambenu proizvodnju tijekom posljednjeg desetljeća tehnologija agrifood postala je žarište velikog interesa investitora. Iako je postignut velik napredak, još ima mnogo prostora za daljnji rast. Izgradnja održivog ekosustava poljoprivrede i proizvodnje hrane svakako je presudna i za to će trebati mnogo vremena i više kapitala – izjavila je Arama Kukutai, suosnivačica i partnerica Finistere Venturesa.

Okus hrane budućnosti

Osim brige za ekologiju i klimatske promjene, pokusi u proizvodnji hrane traže i odgovor na još jedno vrlo važno pitanje: kako postojećim resursima nahraniti deset milijardi ljudi – koliko će ih 2050. biti na Zemlji? Osim toga, proizvodnja hrane ima mnogo veće značenje od ekološke dimenzije, jer tko je bude kontrolirao, vladat će svijetom. Zbog toga stručnjaci ističu da je nužna brza promjena prehrambenih navika kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova i izbjegla klimatska kataklizma.

Prema rezultatima istraživanja koje su još 2011. proveli znanstvenici sa Sveučilišta Oxford i Sveučilišta u Amsterdamu, uzgojeno meso odašilje čak 96 posto manje stakleničkih plinova od konvencionalno proizvedenoga. Zato bi jedno od rješenja moglo biti vegetarijanstvo dirigirano novim prehrambenim trendovima umjesto intenzivne i destruktivne stočarske industrije. Primjerice, postoji više od trideset tisuća jestivih biljnih vrsta, ali ljudi ih jedu samo 150, što je manje od jedan posto prehrambenih usjeva koji su nam na raspolaganju, a posljedice su bolesti i gubitak biološke raznolikosti.

Čak i prisilnim vegetarijancima meso ne bi trebalo nedostajati jer je inovativna hrana biljnoga podrijetla okusom sve sličnija mesu. Primjerice, burger Impossible, iako je napravljen od proteina pšenice i krumpira, čak i 'krvari' poput mesa. Prodaje se u Burger Kingu diljem Amerike, što označava njegov službeni prelazak sa simboličkog mjesta na jelovniku na popis glavnih jela. U sektoru hrane budućnosti posluje i američka kompanija Beyond Meat koja proizvodi biljne nadomjestke za meso i reklamira se kao 'budućnost proteina'. Proizvodi majonezu, kobasice, okruglice i hamburgere koji oponašaju okus mesa. Nakon što je kušao tu hranu, Bill Gates je na blogu napisao: 'Ono što sam doživio, bilo je više od pametne zamjene za meso. Bio je to okus hrane budućnosti.'

Neće ići

I evo nas ponovno kod jednog od glavnih svjetskih likova koji se donirajući i javno nastupajući bave spašavanjem planeta. Osim što je napisao knjigu ' How to Avoid a Climate Disaster' ('Kako izbjeći klimatsku katastrofu'), Gates je osnovao i već navedeni Breakthrough Energy Ventures, fond za ulaganje u nove tehnologije koje bi mogle spasiti svijet od klimatskih promjena. Nedavna njegova ulaganja bila su ona u kupnju velikih površina obradiva zemljišta, zbog čega je postao od najvećih zemljoposjednika u SAD-u. Gates zahtijeva postizanje nulte emisije stakleničkih plinova i razvijanje revolucionarne tehnologije koja će zadovoljiti sve potrebe suvremenog čovjeka te poručuje da je jedan od uvjeta za to manja konzumacija mesa.

Ipak, koliko god bogat i moćan bio, neće tako brzo uspjeti u svom naumu jer su mesna i mliječna industrija vrlo moćne i blokiraju svaki pokušaj ugrožavanja svoga tržišnog utjecaja. Odnedavno je na njihov poticaj u američkim državama Missouriju, Arkansasu i Mississippiju tvrtkama koje proizvode nadomjestak za meso biljnog podrijetla zakonom zabranjeno proizvode označavati kao 'kobasice', 'pljeskavice' ili bilo što tradicionalno povezano s mesom, čak i kad ispred naziva 'kobasica' stoji riječ 'vegan'.