02. siječanj 2021.

OPSJEDNUTE IGRE Bogovi i demoni postali dio videofolklora

Amaterasu, božica sunca, glavni je lik videoigre Okami, utemeljene na japanskoj šintoističkoj mitologiji. Bori se s mitološkim bićima poput tengua, kitsunea, ubumea i wanyudoa   

Mnogo prije nego što su bića natprirodnih sposobnosti zavladala videoigrama, filmovima, stripovima, živjela su u pričama koje su se usmeno prenosile s koljena na koljeno. Grčka, japanska, skandinavska, keltska, indijanska, slavenska i druge mitologije postale su uobičajena kulisa gejmerima, a i drugim razigranim dušama dok se igraju neustrašivih heroja

Bogovi podzemlja i nadzemlja, rata i mira, demoni, trolovi, vile, vilenjaci, vještice, titani, kentauri, hidre... ne žive samo u legendama utkanima u tradiciju i kulturu raznih naroda svijeta, ta su mitska bića vrlo često glavni likovi videoigara nadahnutih grčkom, japanskom, skandinavskom, keltskom, indijanskom, slavenskom i drugim mitologijama. I kao što su nekada davno slušatelji legendi upijali svaku riječ pripovjedača poistovjećujući se s glavnim i pozitivnim i negativnim likovima, tako su danas mnogi igrači videoigara gotovo opsjednuti mitološkim bićima s kojima ratuju u virtualnom svijetu.

Mnoge videoigre nadahnute su mitologijom koja objedinjuje povijest, kulturu i maštu nekog naroda, a prepoznata je kao izvrstan temelj za pripovijedanje priča i promoviranje neobičnih likova u novom mediju. No koliko god ima igara koje obrađuju jednu istu temu, njezine verzije su i toliko puta različite jer je svaki kreator igara, poštujući izvornu mitologiju, predstavio likove na način kako je zamislio da bi ih igrač (i kupac) mogao i trebao doživjeti. Zbog toga je, primjerice, Zeus, vrhovni grčki bog, vladar Olimpa i bog neba, predstavljen na bezbroj načina, ali uvijek kao mitološko biće u skladu s vjerovanjem starih Grka.

Tenis za dvoje

Razvoj nove tehnologije omogućio je da videoigre postanu najpopularniji oblik zabave, a može ih se igrati na računalu, igraćim konzolama, mobitelima i tabletima. Prvu videoigru osmislio je 1958. William Higinbotham i imala je vrlo miroljubiv naslov 'Tenis za dvoje'. Tri godine kasnije na američkom Institutu za tehnologiju Massachusetts nastala je ratoborna igra 'Spacewar', tijekom koje su dva igrača upravljala naoružanim svemirskim brodom koji je pucao okolo. Pojava interneta omogućila je nastanak online videoigara koje zajednički može igrati više igrača u isto vrijeme, a povećao se i broj tema koje obrađuju. Iako se bave raznim temama, a posebno dotiču gotovo sve mitologije svijeta, videoigrama ipak vladaju grčka, japanska i skandinavska mitološka bića. Kao i u mitovima, ta bića bore se za prevlast u videoigrama čiji je sadržaj vrlo često nasilan.

Među najpoznatijih deset svjetskih videoigara kojima je tema neki od mitova su 'God of War' (Bog rata), u kojoj se igrači bore protiv grčkih titana Kronosa i Geja, bogova Hada i Zeusa te malih mitoloških bića poput kentaura, trolova i hidri (zmija s mnogo zmijskih glava). Druga je videoigra 'Okami', utemeljena na japanskoj šintoističkoj mitologiji, kojoj je glavni lik Amaterasu, božica sunca koja se bori s mitološkim bićima poput tengua, kitsunea, ubumea i wanyudoa. Riječ je o jednoj od najbolje napravljenih scensko-tematskih igara, u čemu je pripomoglo i to što je Okami izvorno japanska videoigra pa je dobro poznavanje domaće mitologije kreatoru pomoglo u kvalitetnoj izvedbi.

Digitalni kanibalizam

Gotovo zatrta kultura Indijanaca ovjekovječena je u videoigri 'Wendigo', odnosno mitologiji indijanskih plemena Algonquian. Riječ je o duhovima koji jedu ljude, ali i ljudi se mogu pretvoriti u njih postanu li pohlepni ili sudjeluju u zabranjenim aktivnostima, primjerice kanibalizmu.

Još je jedna videoigra nadahnuta legendom iz grčke mitologije, onom o Dedalu i njegovu sinu Ikaru, a riječ je o 'Kid Icarusu', u kojoj je glavni lik Meduza, strašna žena koja je ljude pretvarala u kamen. Među mitološkim čudovištima s kojima se igrači bore u ovoj igri su twinbellowsi, nastali prema mitološkim likovima: Kerberu (troglavom psu), Pandori, ženi koju je Zeus dao ljudima i koja je otvorila kutiju zla, te Hadu i Meduzi.

Iako se serija 'Persona' ne bavi nijednom posebno, uključuje različite mitologije. U najnovijoj od tih igara prikazana je Hekate, grčka božica magije, a osim nje, u većini igara pojavljuju se Shiva, Apsaras i Lakshimi, koji potječu iz hinduističke mitologije. Videoigre serije 'Persone' uključuju i Thora, skandinavskog boga neba i groma, sina Odinova, te grčku Lamiju, čudovišnu poluženu i poluzmiju iz Hadova podzemlja, kao i Kerbera te Norna i Sure iz skandinavske mitologije, a iz japanske Obariyona.
I 'Final Fantasy' koristi se temama iz svjetske mitologije, primjerice, skandinavski Odin nalazi se u gotovo svakoj pojedinoj igri, kao i Gilgameš iz sumerske mitologije. A mač kojim Tidus maše u desetoj igri 'Final Fantasy' zove se Caladbolg, što je zapravo mač iz irskog mita, dok je Bahamut ribozmajoliki lik iz arapskog mita.

Pomiješane kruške i jabuke

U odnosu na ostale, 'The Jötunn from Jotun' jedinstvena je videoigra jer je ručno crtana i doima se kao knjiga priča. Nije toliko poznata poput već spomenutih igara, a njezina priča usredotočena je na skandinavsku ratnicu Thoru koja je doživjela neslavnu smrt, zbog čega nije mogla ući u Valhallu (rajsku dvoranu u dvorcu boga Odina). Da bi vratila čast i otišla do Valhalle, putuje uokolo ubijajući jötunne, trolove iz skandinavske mitologije čiji je oblik često dvosmislen. Znanstvena fantastika i mitologija kombinirani su u 'Too Humanu', videoigri čiji je glavni negativac Loki, a igrači se bore s čudovištima poput skandinavskih trolova i zlih vilenjaka Hela, Garma i Grendela.

Skandinavskom mitologijom nadahnuta je i igra 'Skyrim', u kojoj su glavni akteri priče divovi, zmajevi, trolovi i draugri. Skandinavci su vjerovali da je draugr živi mrtvac koji pohlepno čuva drgocjenosti ostavljene u njegovu grobu te da ima nadljudsku snagu, a ružan je i smrdljiv. Nekad davno skandinavski je narod vjerovao da životinje u blizini mjesta gdje su pokopani draugri mogu poludjeti te da draugr poznaje magiju i može ubijati ljude. Posljednja, odnosno prva na popisu deset najboljih svjetskih videoigara nadahnutih mitologijom je 'Senua's Sacrifice'.

Objavljena je prije tri godine i objedinjuje keltsku i skandinavsku mitologiju, a glavnu ulogu igra žena koja pokušava spasiti duše svojih ljubavnika od skandinavske božice Hele. Ona ratuje s mnogo skandinavskih čudovišta, Helinim goničom i Garmrom, sa Surtraom, koji je ustvari jötunn, te na kraju s božicom Helom i Fenrirom, strašnim vukom, sinom boga Lokija, koji će jednom kad preraste okove u kojima je pojesti Odina, vrhovnoga skandinavskoga boga.

Vještice najpopularnije

No osim likovima iz mitologije, mnoge videoigre imaju i likove iz folklora i legendi koje su davno, kao i mitovi, usmenom predajom prenošeni kroz generacije. Vještice su najčešće bile glavni likovi narodnih legendi i prema njima nastala je serija videoigara 'Witcher', unutar koje ima mnogo zanimljivih i zlih likova, a iako je nastala prije nekoliko godina još uvijek privlači nove igrače. 'The Witcher 3:Wild Hunt' (Divlji lov) jedna je od najprepoznatljivijih i najomiljenijih videoigara među igračima. U tu vještičju seriju videoigara uključeni su brojni čudovišni likovi, primjerice, chorti su zastrašujuća čudovišta poznata po nevjerojatnoj snazi ​​i uništenju koje ostavljaju za sobom, a preuzeti su iz slavenskog folklora.

Chort je zli demon vezan uz uništenje i propast kojeg narodna predaja izjednačuje s vragom. Nisu izostavljeni ni godlingsi, sićušna humanoidna bića koja borave u špiljama i šumama. Izgledom sliče djeci, spontani su, razigrani i bezazleni. Godlingsi u videoigri predstavljaju kućne duhove, ali nisu vezani samo uz mitologiju jednog naroda, iako su kao bogovi u toj igri poslužili likovi iz poljske mitologije. Vjerovalo se da su godlingsi duše preminulih predaka.

Magovi uživo

U seriji tih videoigara pojavljuju se raznorazna bića, primjerice, neka su slična jelenima koji imaju treće oko na glavi zahvaljujući kojemu mogu hipnotizirati protivnika. Ta zla bića potječu iz slavenske mitologije, a tu su još i prokleta stvorenja što nalikuju deformiranim fetusima, opet zli duhovi iz slavenske mitologije. Mjesto u videoigrama našli su i doppleri, odnosno mjenjači, sposobni poprimiti oblik bilo kojeg čovjeka ili zvijeri, a prisutni su u njemačkom, grčkom, slavenskom, egipatskom i drugim folklorima i drži ih se glasnicima nesreće.

Mitologija nudi obilje tema, pogotovo negativnih predložaka kojima naginju novi zabavni mediji, tako da se može očekivati nove uratke u kojima će uživati obožavatelji videoigara diljem planeta. No tko, primjerice, želi stvarni, a ne virtualni doživljaj mitskoga i paranormalnog svijeta, može posjetiti američki grad Salem gdje se potkraj 17. stoljeća sudilo navodnim vješticama i vješcima te je u vrlo kratkom vremenu pogubljeno devetnaestero okrivljenih. Taj grad odnedavno djelić svoje neslavne prošlosti prodaje kao turističku atrakciju, a otvorio je vrata 'vješticama i magovima' iz cijelog svijeta za promoviranje njihove magijske djelatnosti te privlači brojne posjetitelje kao što videoigre slična sadržaja privlače brojne igrače.