26. veljača 2021.

Svijetom vlada nestašica čipova. A to je dobra vijest za ove dionice!

 foto Shutterstock
Vlatko Kesegić, FIMA-VRIJEDNOSNICE
Vlatko Kesegić, FIMA-VRIJEDNOSNICE

Trenutna globalna nestašica elektroničkih čipova predstavlja sve veći problem s obzirom na njihovu primjenu u sve više strateških industrija, od onih povezanih s 5G mrežama do autoindustrije. Do nestašice je došlo zbog više razloga među kojima se prvenstveno izdvaja onaj povezan s posljedicama krize uzrokovane koronavirusom. Naime, tijekom pandemije je došlo do uzleta potražnje za osobnim računalima i ostalim elektroničkim uređajima potrebnim za rad i školovanje od kuće.

Zaključavanjem ekonomije i uvođenjem mjera socijalnog distanciranja potrošači su usmjerili potrošnju na uređaje koji im mogu pružiti zabavu kod kuće pa je porasla potražnja za pametnim telefonima, najnovijom serijom igraćih konzola te tabletima i televizorima. Svi navedeni uređaji naravno zahtijevaju ogromne količine elektroničkih čipova.

Uz sve ovo došlo je i do određenih strukturnih promjena u industriji poluvodiča. Većina kompanija povezana sa dizajniranjem čipova proteklih je godina izdvojila proizvodnju i prebacila je  na kompanije specijalizirane za izradu poluvodiča.

Od ove situacije najviše profitira najveći u industriji proizvodnje poluvodiča, tajvanski TSMC (burzovna kratica TSM) koji drži 57% tržišta. Zbog iznimne potražnje, popunjenost proizvodnih kapaciteta ovog proizvođača sada je na vrhuncu. Stoga tvrtke koje su donedavno imale veliku prednost od proizvodnih i tehnoloških dostignuća razvijenih u TSMC-u sada moraju biti u redu čekanja pa nije pretjerivanje kada se kaže da je ova kompanija postala jedna od najvažnijih na svijetu.

Spomenuto se odražava i na poslovne rezultate TSMC-a koji je nedavno prijavio rekordni kvartalni profit te najavio 60% veća kapitalna ulaganja u proizvodnju i razvoj naprednih čipova. S obzirom na očekivani nastavak visoke potražnje kompanija je revidirala procjenu rasta za prihod od narednih 5 godina na 10 do 15%. Svi ovi pozitivni faktori naravno utječu i na cijenu dionice koja bilježi rast od 138% u zadnjih godinu dana pa tržišna kapitalizacije TSMC-a sada iznosi vrtoglavih 670 milijardi dolara.

Idući dobitnik u dobu nestašice čipova je i nizozemski ASML Holdings (burzovna kratica ASML) koji proizvodi važnu opremu koja se koristiti u tvornicama za izradu čipova poput one od TSMC-a. Kompanije je u posljednjem kvartalu objavila rezultate iznad ranije danih smjernica uz rast svih pokazatelja te optimistične prognoze za 2021. godinu, uz više milijardi eura vrijedan program otkupa dionica. Spomenuto je pomoglo da dionica ASML-a, kao i u slučaju TSMC-a, zabilježi rast iznad ostatka tržišta, s obzirom da se cijena udvostručila u posljednjih godinu dana, a tržišna kapitalizacija premašila 240 milijardi dolara.

Za razliku od dvije ranije kompanije koje nisu američkog porijekla, Intel (burzovna kratica INTC) i Nvidia (burzovna kratica NVDA) su američke tehnološke perjanice koje su se nedavno s grupom ostalih kompanija, uključujući i one iz autoindustrije, požalile Bijeloj kući na problematiku nestašice čipova. Nestašica čipova, koja ima izravni negativan utjecaj na ključni period oporavka američkog gospodarstva od pandemije, potaknula je novog predsjednika Joe Bidena na reakciju pa je najavio sastanak na tu temu. Kako političari zazivaju predsjednika da izvršnom uredbom osigura nužna sredstva za razvoj domaće proizvodnje poluvodiča, ukoliko se navedeno ostvari, obje ranije spomenute kompanije, koje su jedne od vodećih u dizajniranju čipova, mogle bi imati koristi.

Nvidia koja je fokusirana na grafiku osobnih računala, odnedavno je uključena i na polju razvoja umjetne inteligencije. Navedeno predstavlja privlačnu kombinaciju za investitore koji su kupnjama podigli cijenu dionice za 92% u posljednjih godinu dana pa Nvidia sada na burzi vrijedi 350 milijardi dolara.

Za razliku od Nvidia-e koja je u posljednjim godinama preuzela i zadržala dominaciju na području grafičkih kartica, Intel je kompanija koja je izgubila staru slavu te postepeno izgubila tehnološku nadmoć na polju čipova u odnosu na glavnog konkurenta AMD (burzovna kratica AMD). Naime, AMD koji se preporodio zahvaljujući dobrom vođenju, od strane iznimno talentirane Lise Su, povjerio je proizvodnju svojih čipova ranije spomenutom TSMC čija je tehnologija značajno iznad Intelove. Navedeno se odrazilo i na izvedbu cijene dionice koja je u slučaju Intela u posljednjih godinu dana pala 1% dok je u slučaju AMD-a rasla za 72%.

Ipak, činjenica da je Intel američki tehnološki gigant s tržišnom kapitalizacijom od 250 milijardi dolara koji i dalje ostvaruje zavidnu profitabilnost i godišnje ulaže četverostruko više u istraživanje i razvoj nego AMD, postoji mogućnost za zaokret i povratak starim danima dominacije. Navedeno ukazuje odluka o imenovanju novog CEO-a, Pat Gelsingera, koji je po struci inženjer. Također, AMD-u ne ide u korist ovisnost o popunjenim proizvodnim kapacitetima TSMC-a koji mogu dovesti do nestašice proizvoda i time gubitka tržišnog udjela prema Intelu koji raspolaže vlastitim kapacitetima. Na kraju, fokus američke vlade na problem nestašice čipova može donijeti prednost Intelu kao domaćem proizvođaču. Da tržište ovdje prepoznaje priliku vidi se u izvedbi cijene dionice koja je od početka ove godine porasla 23%, a određeni investitori aktivisti zauzeli su pozicije.

Investitori koji ne žele birati između pojedinih dionica koji dolaze iz ove propulzivne industrije mogu se usmjeriti na VanEck Vectors Semiconductor ETF (burzovna kratica SMH) koji prati kretanje izabranih kompanija s fokusom na ranije spomenute. U skladu sa izvedbom sastavnica koje ETF pokriva, cijena udjela je skočila 74% u posljednjih godinu dana. Tablicu sa popisom pet najvećih pozicija i težinom njihove zastupljenosti donosimo u nastavku.

S razvojem 5G tehnologije, umjetne inteligencije i ubrzanja digitalizacije uslijed pandemije koronavirusa, dionice koje dolaze iz ove industrije svakako imaju perspektivnu budućnost. Ipak, sudbina industrije uvelike ovisi o negativnim faktorima poput trgovinskih ratova koji su nedavno bili vrlo aktualni kao i preokretu odnosa ponude i potražnje do koje može doći u slučaju nekontroliranog povećanja proizvodnih kapaciteta.