04. ožujak 2022.

Kako će rat u Ukrajini utjecati na ekonomiju, globalno i lokalno

Rat u Ukrajini i prijeko potrebne sankcije imat će utjecaj na gospodarski rast i inflaciju u cijeloj Europi (manje na gospodarski rast, više na inflaciju). Scenariji ekonomske katastrofe naziru se za Ukrajinu i Rusiju, ali trenutačno se ne vidi osnova za pretpostavku da će doći do globalne recesije ili recesije u Europi. Međutim, ako bi potpuno ekonomsko odvajanje od Rusije bilo potrebno (ovisno o daljnjim događajima u Ukrajini) u 2022. i 2023. godini, to bi zasigurno pogodilo Europu. Gotovo cijela Europa je trenutačno spremna preuzeti te rizike, stoji u analizi RBA istraživanja.

Globalni ekonomski utjecaj

Ne očekuje se da će gospodarstvo SAD-a i Kine zabilježiti znatan pad u 2022. ili 2023. godini u svjetlu trenutnih i mogućih daljnjih ekonomskih/financijskih sankcija Rusiji. Stoga, trenutno ne postoji nikakva osnova za pretpostavku globalne recesije, čak i ako bi potpuno ekonomsko odvajanje od Rusije bilo potrebno u 2022. i 2023. godini. No, treba naglasiti da bi takav scenarij ekonomski pogodio Europu (tada bi recesija u Europi u 2022./2023. bila moguća). Uostalom, globalna ekonomija i SAD uspjele su ostvariti solidne stope rasta BDP-a čak i u kontekstu i vrhuncu dužničke krize u euro području (2012./2013.). Štoviše, zbog slabog ekonomskog rasta, slabog učinka izravnih stranih ulaganja (FDI) tijekom posljednjeg desetljeća i aktivnog vanjskog razduživanja ruskog financijskog sektora s globalnom ekonomijom ne vide se sistematični globalni financijski rizici. Ne treba zaboraviti da svjetska ekonomija trenutno manje ovisi o nafti nego 1970-ih, što bi također trebalo ublažiti realna ekonomska prelijevanja na globalnoj razini.

Ekonomski utjecaj na euro područje

Rat u Ukrajini donijet će značajna trgovinska ograničenja u odnosima s Rusijom. Međutim, izvozni odnosi već su zategnuti nakon anektiranja Krima i stoga je izvozna kvota za euro područje već prilično niska (izvoz robe iznosi otprilike 0,6% BDP-a). Odlučujući čimbenik je najprije uvoz robe koja se ne može u potpunosti zamijeniti nekom drugom u kratkom roku. Izračuni su temeljeni na pretpostavci da se uvoz esencijalnih sirovina i industrijskih metala iz Rusije neće potpuno zaustaviti. Također, očekuje se trajno više cijene za navedenu robu i za neke robe poput pšenice. Učinak viših cijena će imati negativan utjecaj na raspoloživi dohodak i profitabilnost te će opteretiti potrošnju i ulaganja kao i cjelokupno povjerenje. Kao rezultat, nova predviđanja pretpostavljaju prosječnu godišnju inflaciju iznad 5% u 2022. godini i rast BDP-a oko 3,3% na godišnjoj razini u odnosu na 4% ranije.

Ekonomski utjecaj na Rusiju

Rat u Ukrajini koštat će Rusiju značajno što bi moglo dovesti rusko gospodarstvo u 1-2-godišnju recesiju, prema našoj početnoj procjeni, a ozbiljnost očito uvelike ovisi o budućim odgovorima Zapada. Naš novi osnovni scenarij pretpostavlja dinamiku BDP-a u rasponu od -3 do 0% na godišnjoj razini za 2022., a oporavak ne očekujemo niti u 2023.

Deprecijacija valute i moguće zabrane izvoza trebali bi rezultirati novim valom rasta indeksa potrošačkih cijena. Povećanje referentne stope (do 20,0%) moglo bi podržati štednju, ali vjerojatno neće apsorbirati val panične potrošnje.

Nastavno na kretanje BDP-a, 2022. bi se mogla pokazati kao nova 2015. (kada je prva procjena BDP-a Rosstata bila -3,7% yoy). Međutim, šok bi mogao imati još glatkiji oblik: ograničenja bankarskog sustava nisu dotakla energetski sektor, a zabrane izvoza (odnosno uvoz za ruski BDP) trebale bi podržati neto izvoz. U slučaju uvođenja još oštrijih sankcija (npr. u vezi s izvozom roba), rusko gospodarstvo moglo bi pretrpjeti pad koji je usporediv s dinamikom iz 2009., koji trenutno ne uključujemo kao osnovni scenarij.

Ekonomski utjecaj na Ukrajinu

Agresija na Ukrajinu i njezino gospodarstvo plus oružani sukob na terenu neizbježno će uzrokovati štetu ukrajinskom gospodarstvu. Ovisno o tome kako će se situacija razvijati u sljedećih nekoliko dana, mogli bismo vidjeti niz scenarija za utjecaj na BDP, koji, međutim, uključuje značajno negativan razvoj događaja.

Prema našim početnim procjenama, pad BDP-a mogao bi čak doseći dvoznamenkastu brojku nalik na ekonomski učinak u Srbiji nakon raspada Jugoslavije. Stoga je naša početna osnovna prognoza za ozbiljnu recesiju u 2022. koja će iznositi -15% na godišnjoj razini i godišnju inflaciju u prosjeku od 17%.

Ekonomski utjecaj na Srednju i Jugoistočnu Europu

Kako naš osnovni scenarij ne pretpostavlja veće poremećaje u opskrbi energijom, glavni kanal utjecaja trenutne situacije na regiju srednje i jugoistočne Europe je kroz već uočeni (i možda čak i veći) porast cijena energije, u kombinaciji s mogućim ne energetskim poremećajima trgovine s istočnom Europom i povlačenja, odnosno ne realizacije investicija. To će imati najveći utjecaj na porast inflacije, ali nas je i potaknulo da prilagodimo prognoze BDP-a na niže. Utjecaj, kako na inflaciju tako i na rast, vjerojatno će biti ograničen dodatnom fiskalnom potporom, a brzi odgovor je već "uvježban" tijekom pandemije i nedavnog skoka inflacije.

BDP — trgovinska veza s Rusijom na uvoz isključujući energiju kao i na strani izvoza nije izrazito visoka pa poremećaji u tom pogledu ne bi doveli do recesijskih scenarija. Međutim, već uočeno povećanje cijena plina i nafte samo doprinosi već visokim cijenama energije koje će negativno utjecati na raspoloživi dohodak kućanstava. Navedeno također povećava troškove na razini poduzeća, a poremećaji proizvodnje su čimbenik rizika. Drugi kanal vjerojatno je pad povjerenja među kućanstvima i poduzećima koji utječe na potražnju potrošača i investicijsku aktivnost.

Inflacija — više cijene energije će podići inflaciju još više, dok regulirane ili čak fiksne cijene električne energije u nekim zemljama ograničavaju neposredan učinak. Štoviše, s već višestrukim odgovorima Vlade na ograničavanje rasta inflacije, bilo bi moguće da će se više takvih mjera provesti u nekim zemljama. U isto vrijeme, FX kanal i utjecaj aktualnih događaja dodatni su faktor rasta.