02. ožujak 2021.

Tomislav Babić: Kada prodamo dio nekretnina, Varteks će ustabiliti poslovanje

Tomislav Babić    foto Dražen Lapić

Ovih je dana Povjerenstvo za strateške investicije predložilo Vladi da se Varteksove nekretnine u Varaždinu proglase strateškim projektom Republike Hrvatske. Usvoji li Vlada prijedlog, procedure izdavanja potrebnih dozvola za investitore bit će jednostavnije, pa u Varteksu vjeruju da će i to olakšati prodaju dijela od 200 tisuća kvadrata zemljišta, čime bi zatvorili klupski kredit koji je tvrtka dobila od Zabe i HBOR-a. Iako je ulaskom Nenada Bakića u vlasničku strukturu Varteksa (postao je najveći dioničar) tvrtka dobila novi zamah, prošla godina bila je izazovna, kao što će biti i ova, a o svemu razgovaramo s predsjednikom Uprave Tomislavom Babićem.

Koje su promjene uvedene u tvrtki unazad dvije godine?

Kada je Nenad Bakić preuzeo Upravu 2019. godine zajedno s novim menadžmentom, bila je to prekretnica u poslovanju kompanije, i to u svim segmentima. Osim toga, pozajmio je tvrtki 46 milijuna kuna što je bilo jako važno za cash flow, no ključna je promjena bila u razvoju poslovanja, koji do tada praktično nije postojao, i redizajnu branda. Priključila nam se Martina Vrdoljak Ranilović, jedna od najboljih hrvatskih dizajnerica, okrenuli smo se korištenju najboljih svjetskih tkanina – talijanskih, te modernom proizvodu. Razvili smo maloprodajnu mrežu te smo s 22 došli na 29 dućana, a razvili smo i markteting i web shop. Istovremeno smo kontinuirano radili s ljudima u maloprodaji, unaprijedili smo uvjete rada u našim pogonima, pojednostavljujemo procese i rezultat svega toga već je na kraju 2019. bio 60-postotni rast u maloprodaji vlastitog proizvoda u odnosu na 2018. godinu, odnosno, ostvarili smo prvu pozitivnu normaliziranu EBITDA-u u zadnjih dvadesetak godina.

Što ste konkretno napravili?

Najveći iskorak smo napravili u ženskoj modi koja je bila do tada prilično zapuštena te smo se iz tekstilne okrenuli modnoj industriji. Naime, tekstilna je industrija karakteristična za siromašnije zemlje u kojoj su daleko niži profit i plaće radnika, dok je moda industrija bogatih. Prošla je godina počela fantastično - namjeravali smo ići u ekspanziju novih tržišta i obnavljati stara, ona bivše Jugoslavije, međutim, pandemija je sve zaustavila. Sredinom ožujka imali smo već znatan pad prodaje, koronavirus je tada divljao u Italiji pa smo se morali hitno preusmjeriti u proizvodnju maski. To nas je spasilo jer su dućani bili zatvoreni, a u tom smo trenutku napravili jedan dosta radikalan potez – za svu novu kolekciju dali smo 40 posto popusta i ponudili je putem web shopa koji je zbog toga 'eksplodirao' povećavši prodaju za čak tri puta.

Koliko je web shop donosio prihoda prije toga?

Lani je bio za 67 posto veći u odnosu na 2019. Inače, prije toga donosio je oko deset posto, ali njegov udio i dalje raste, sada je na 13 posto. Lani smo ipak imali gubitak od 30-ak milijuna kuna, najprije zbog toga što je prodaja podbacila u onim mjesecima koji su nama najjači, a to je nakon Uskrsa, kada su dućani bili zatvoreni, te u studenom i prosincu kada je bio drugi val pandemije. Tada smo ostali bez prihoda jer se u tom periodu najviše prodaju odijela. Rad od doma, online sastanci i zabrane svadbi, matura i krstitki utjecali na to da kupci slabije kupuju poslovna odijela, međutim razvijali smo modernu, manje formalnu kolekciju od najboljih tkanina.

Što je bilo sa ženskom kolekcijom?

Uz web shop i ona je ublažila pad, jako se dobro prodavala uključujući haljine i bluze, jer je više neformalna.

Koliko je bila vrijedna proizvodnja maski?

Posao s maskama nije bio značajan, svega par milijuna kuna, ali je u prvom valu pandemije bio koristan iako neprofitabilan.

U 2019. je ukupni konsolidirani prihod iznosio 170 milijuna kuna, uz 11 milijuna kuna gubitka, ali je ostvarena i pozitivna EBITDA, kao što ste rekli. Kako ste poslovali lani?

Ukupni konsolidirani prihod je iznosio 120 milijuna kuna, gubitak je bio 30 milijuna kuna, dok je EBITDA iznosila 15 milijuna kuna gubitka. Razlika je najviše u padu prihoda zbog malih ulazaka u dućane, zatim padu proizvodnje za Hugo Boss, a pozitivne promjene su u potpori države od nekih 20 milijuna kuna za plaće zaposlenika. U cijelom tom kriznom razdoblju, kada su mnogi proizvođači u našoj branši propali ili prepolovili broj zaposlenih, mi nismo otpuštali radnike jer imamo velike ambicije za širenje na nova tržišta. Oni proizvode odijela koja su među najkvalitetnijim u svijetu i zbog tog njihovog znanja želimo ih zadržati.

Kakva je inače kadrovska struktura?

Promijenili smo menadžment i doveli kompetentne osobe za svoja područja, od mode, marketinga, financija. Dobili smo jak tim koji je mogao iznijeti promjene u tako dramatičnom i kratkom roku. Planiramo dovesti što više mladih ljudi u svim segmentima. Nedavno nam se priključio novi član Uprave Denis Smolar i vjerujem da će dati obol Varteksovom poslovanju.

Prije njega je u Upravi bio Damir Radmilović, no o tome ćemo nešto kasnije. Imate segmente maloprodaje i veleprodaje, proizvodnje za druge i specijalne odjeće. Kakav je omjer prihoda među njima?

Najbolje posluje maloprodaja vlastitog brenda, na što smo se mi i usmjerili napravivši najveći iskorak. Primjerice, u 2018. odnos prihoda od vlastitog brenda, šivanja za druge i specijalne odjeće bio je u postocima podjednak: 35-35-30, da bi se to već 2019. znatno i značajno promijenilo. Te smo godine od vlastitog brenda već ostvarili 50 posto prihoda, 35 posto prihoda od šivanja za druge te 15 posto prihoda od specijalne odjeće. Tendencija je 2020. trebala biti i veća, ali nas je zaustavila pandemija. No vjerujem da ćemo nastaviti s tim trendom ove godine.

Na čemu temeljite vjerovanje?

Na tri ključne stvari: kvalitetnom proizvodu, timu i potrebama tržišta za kvalitetnom robom. Godinama je tržište bilo preplavljeno jeftinim nekvalitetnim proizvodima koji nakon nekoliko pranja izgube i formu i boju. Modni trendovi u svijetu do ove krize bili su takvi da je bilo najvažnije proizvesti što brže i što jeftinije sa što većim obrtajem zalihe. Sada je tržište zasićeno takvom robom, a Varteks je upravo išao u smjeru proizvodnje kvalitetnih proizvoda i ta strategija se pokazala uspješnom.

Koliki su prihodi od izvoza?

To se stalno mijenja, a otprilike trećina otpada na izvoz, ali će taj udio rasti zbog plasmana vlastitih brendova na nova tržišta.

Rekli ste da želite ponovo biti više prisutni na starim tržištima. Je li tržište bivše Jugoslavije dovoljno za rast?

Za sada jeste, iako je i samo hrvatsko tržište pokazalo da možemo poslovati pozitivno. U sljedećoj fazi u planu je plasman na zapadnoeuropska tržišta i Daleki istok gdje se ostvaruju ekstra marže. Mi već sad izvozimo u Kinu preko J. Lindeberga i to cijelo vrijeme koronakrize, a zadnje dvije godine izvozimo i preko našeg web shopa gdje su naručitelji su iz cijele Europe.

Mislite li dalje razvijati web shop?

Da, ali ne mislimo zatvarati dućane. Dapače, otvaramo ih jer je Varteks krenuo s niske baze - samo s 22 dućana. Sam odabir odijela je proces koji traje, tako da se on ne može prodavati samo putem weba jer kupac ipak često traži zahtjevniji i stručniji odnos prodavača koji će ga savjetovati. Dućane imamo u svim većim gradovima, imat ćemo ih i u manjim. U 2021. godini smo već otvorili dva nova dućana - Outlet u Horvaćanskoj u Zagrebu i dućan u Mall of Split, a planiramo otvoriti ili proširiti još 11 dućana u slijedećih pola godine.

Što je s dućanima u zemljama bivše Jugoslavije?

Sad ih nemamo, ali ćemo ih uskoro imati. Prije tridesetak godina Varteks je imao 200 dućana i u svim većim gradovima bile su robne kuće Varteksa. Do 2019. godine bivše uprave su rasprodale najvrijedniju imovinu, tj. dućane. Sada smo svugdje u najmu i naša strategija nije ulaganje u nekretnine, nego u modu. Otvorit ćemo dućan u Mariboru u ožujku, a ubrzo nakon toga i u Ljubljani. U Beogradu imamo u planu otvoriti trgovinu na jesen, a u Bosni i Hercegovini smo prisutni putem veleprodaje s našim tamošnjim partnerom.

Je li živnulo to tržište, vraćaju li vam se kupci s ovih prostora?

Da, imamo dosta kupaca iz Slovenije koji kupuju putem web shopa, ali dolaze i u Varaždin, dok iz Srbije dolaze u Zagreb kupiti odijela za vjenčanje.

Hoćete li razvijati nišu svečanih odijela?

Značajno smo razvili proizvodnju svečanih odijela – šivanja po mjeri, a uskoro otvaramo dućan u širem centru Zagreba, u Cankarevoj ulici, i tu je riječ o personaliziranom pristupu prema kupcima.

Nelikvidnost je veliki problem Varteksa. Sve se rasprodalo, nema više puno prostora da se gubici pokrivaju prodajama nekretnina. Kako vas tretiraju banke?

Od 2019. prodali smo nešto neaktivne imovine. Sada imamo jedan veliki teret – dugove iz prijašnjeg doba, a riječ je o najvećem klupskom kreditu Zabe i HBOR-a od 11 milijuna eura. Imamo sporazum s tim bankama o dinamici kredita. Nama prvo dospijeće dolazi krajem travnja i mi smo spremni. Osim toga, ugovoreno je da se proda neaktivna imovina i da se novac od prodaje usmjeri u vraćanje kredita. Kako u Varaždinu imamo 200 tisuća kvadrata zemljišta na kojem su zapušteni bivši pogoni, s tom imovinom želimo zatvoriti te kredite i nastaviti stabilno poslovati.

Znači, to će biti clean start. Imate li već kupce za te nekretnine?

Pregovori traju, no sigurno će budućim investitorima puno značiti to što je izvjesno da će im procedure biti olakšane. Naime, Varteks je, prema Zakonu o strateškim investicijama, podnio zahtjev da se to proglasi strateškim projektom za RH, a neki dan je Povjerenstvo za strateške investicije to i predložilo Vladi. To se odnosi na projekte koji su važni za državu, a očuvanje jedne takve stoljetne kompanije s tisuću zaposlenih jeste interes, a interes je i oživljavanje tog dijela grada koji je sada u ruševnom stanju. Samim time, procedure razvoja kompleksa za buduće developere bit će daleko jednostavnije, ali na jedan kvalitetan urbanistički način.

Koliko vrijede te nekretnine?

Nekretnine u Varaždinu su procijenjene na 19 milijuna eura, ali nemamo namjeru prodati sve nekretnine jer na tom kompleksu ostaje Varteks sa svojoj proizvodnjom i poslovanjem. Cilj je prodati ruševne zgrade koje se godinama ne koriste i na njima razviti puno javnog sadržaja s potpuno novom vizurom - od stanogradnje, poslovnih prostora, Muzeja Varteksa, parka, vrtića, trgovačkih i ugostiteljskih objekata. Nekada je u tom kompleksu radilo više od 11.000 radnika dok ih je danas svega 900.

S Hugo Bossom je dogovorena suradnja do rujna ove godine, a nakon toga, piše u izvještaju na Zagrebačkoj burzi, neće biti nastavljena. Zašto?

Hugo Boss i u ovoj godini bilježi pad prodaje od 40 posto na zapadnoeuropskom tržištu, i to u najvažnijem segmentu – odijelima. Engleska, Francuska i Njemačka, koje su njihova najjača tržišta, su u lockdownu. Sukladno tome, većini kooperanata obustavili su narudžbe jer imaju velike zalihe. Mi smo jedan od njih, s njima radimo 27 godina, najkvalitetniji smo njihov proizvođač i najbliži njihovom tržištu. Ujedno smo i najskuplji jer su davanja na naše plaće daleko najveća u odnosu na tržišta Bugarske, Rumunjske i Turske. S Hugo Bossom već sada radimo s manjim kapacitetom.

Hoćete li nastaviti suradnju kad tržište živne?

Za sada nema nagovještaja. Surađujemo i sa švedskim J.Lindebergom čija je kvaliteta proizvoda na razini Hugo Bossa. Preko njih izvozimo u Kinu i nastavljamo suradnju, ali također s manjim kapacitetom.

To su bili sigurni poslovi. Kako će se to odraziti na poslovanje tvrtke?

To jesu bili sigurni poslovi, ali s malim profitom. Sama tekstilna industrija nisko je profitabilna, a to se pokazalo sada u krizi kod lohn proizvođača koji bilježe pad i, kod nekih, je pitanje opstanka. Naime, to je odnos gazde koji ima ekstra maržu i treba jeftinog radnika. Takav posao nije održiv, a nama je bio zanimljiv do određenog trenutka. Međutim, naš je cilj vlastiti brend koji možemo proizvesti na isti način, iste kvalitete, čak s boljom tkaninom. Tako da je pandemija čak i ubrzala naše planove u tom smislu.

U segmentu specijalne odjeće poslujete s državom izrađujući uniforme i opremu za vojsku i policiju. Koliko vam je on važan?

Svakako da je važan, želimo i dalje nastaviti poslovati s državom. Nastupamo u zajednici hrvatskih proizvođača gdje svatko radi svoj dio posla.

Kako se mijenja svijet mode i može li Varteks odgovoriti promjenama?

To je dinamičan svijet. Kriza je pokazala da ljudi teže jednostavnijem, kvalitetnijem i dugotrajnijem rješenju. Što se tiče ženske kolekcije, vrlo smo agilni u praćenju trendova.

Što još planirate?

Nastavak restrukturiranja. U fazi smo restrukturiranja proizvodnje i uvođenja ERP-a, softverskog sustava kojim pojednostavljujemo procese u tvrtki i trebao bi biti gotov za par mjeseci.

Usprkos pomacima koje ste spomenuli, Varteks je i sada u vrlo teškoj situaciji. Optimist ste, što i morate biti jer ste prvi čovjek tvrtke… ali je li izvjestan stečaj Varteksa?

Prema sadašnjem stanju i povratku kupaca ne vjerujem da je moguće. Međutim, kakva je bila prošla godina i kako se mijenjaju planovi iz mjeseca u mjesec, teško je bilo što garantirati. Ali vjerujem da je najgore iza nas.

Kao što ste spomenuli, za novog člana Uprave došao je Denis Smolar umjesto Radmilovića. Zašto je Radmilović otišao, odnosno, nije li ipak razlog njegovog odlaska to da je tvrtka i dalje u teškoj situaciji?

Nije. Lani je bila izazovna godina, a i ove nas godine očekuju novi izazovi. No kao što vidite, nisam ja otišao, što znači da nije to razlog njegovog odlaska. Svatko ima svoje razloge, no zaista se katkad teško nositi s izazovom, stresom i svakodnevnom borbom za opstanak. Ipak da ponovim, Varteks u ovoj godini ima već dosta bolji rezultat, što je pokazatelj da tvrtka ima perspektivu. Pad prodaje u siječnju i veljači u odnosu na isti period lani bio je znatno manji nego što sam očekivao, a zadnjeg tjedna u veljači smo bili čak u plusu, tako da bi ožujak i travanj trebali biti bolji, a skok očekujem i kasnije jer svi oni koji se nisu stigli, primjerice, vjenčati sad će imati priliku, a to znači da očekujemo i rast prodaje odijela.

Bi li dobro došla još jedna dokapitalizacija?

Svaki novi cash flow bi dobro došao. Međutim hoće li to biti u vidu dokapitalizacije, ovisi o odluci skupštine dioničara.

Ima li zainteresiranih?

Nismo ih tražili, a nitko se nije ni javio.

Nedavno je Nenad Bakić, kad su ga pitali bi li ponovio ulaganje kao s Varteksom, rekao da ne bi, dodajući da je ušao u tu investiciju, a da nije znao u potpunosti stanje kompanije. Biste li vi preuzeli ovu funkciju da ste znali s čime ćete se suočiti, kao što sad znate?

Bih, volim izazove, ali najviše sam to i prihvatio zbog Nenada Bakića koji se kao investitor do sada potvrdio i koji ima hrabrosti ući u tako nešto. Da je netko drugi u pitanju, ne bih prihvatio takav izazov.

Kako je surađivati s Bakićem?

Odlično. Ima viziju i najviše etičke standarde, njegovo je iskustvo važno, njegova pozajmica je neizmjerno pomogla kompaniji, a godina u kojoj je bio predsjednik Uprave najznačajnija je za njezinu prekretnicu.