04. ožujak 2021.

Zašto u Zagrebu nije srušena niti jedna zgrada godinu dana od potresa?

 foto: Igor Vignjević

Slijedom činjenice da se u središtu Petrinje dva mjeseca nakon razornog potresa uredno ruše zgrade kojima nema spasa, uputili smo upit Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine upit o tijeku rušenja u Zagrebu, točnije njegovom uočljivom izostanku. Naime, gotovo godinu dana od potresa u glavnom gradu nije srušena niti jedna građevina nepovratno oštećena potresom, pri čemu se kao simbol tragičnog neuspjeha države ističe izvaljena ruševina na uglu Petrinjske i Đorđićeve ulice u samom središtu grada. Potpuno derutna i prije potresa, sada predstavlja očitu opasnost po javni prostor i sigurnost građana, čemu svjedoči njeno ograđivanje i zatvaranje tog dijela ulice, a da je nepovratno uništena jasno je i nekome bez diplome Građevinskog fakulteta.

Ministarstvo smo stoga upitali koliko su ukupno zahtjeva za rušenje zaprimili nakon potresa, koliko je njih riješeno i zašto spomenuta zgrada u Đorđićevoj ulici polako postaje bizarna turistička atrakcija.

- Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprima zahtjeve za uklanjanje zgrada isključivo temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije i ispunjavanjem propisanog obrasca od strane vlasnika ili suvlasnika odnosno upravitelja ili predstavnika suvlasnika. Do danas je ukupno zaprimljeno 298 takvih zahtjeva i to s područja Grada Zagreba 62, Sisačko-moslavačke županije 211, Zagrebačke županije 15 i Krapinsko-zagorske županije 10 zahtjeva - objašnjavaju iz Ministarstva.

Odgovor na pitanje zašto pak niti jedna zgrada nije srušena, kada zahtjeva očito ne nedostaje, može se iščitati iz nastavka odgovora koji se odnosi na spornu zgradu.

- Što se tiče pitanja vezano za zgrade u Zagrebu, Petrinjska 25 i 27, napominjemo da se u njima nalazi 15 posebnih dijelova (stanova i poslovnih prostora) od kojih je Republika Hrvatska vlasnik 3 poslovna prostora i 2 stana. Nakon potresa na inicijativu upravitelja zgrade održan je sastanak svih suvlasnika s ciljem daljnjeg postupanja s obzirom na to da je zgrada teško oštećena u potresu. Grad Zagreb je prema Državnom inspektoratu uputio dva dopisa i to 19. i 25. lipnja 2020. godine, sa zahtjevom za poduzimanje radnji sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji te je ovo Ministarstvo također 12. siječnja 2021. godine uputilo dopis prema Državnom inspektoratu sa zahtjevom za postupanje sukladno ovlastima propisanim Zakonom o državnom inspektoratu i Zakonom o gradnji, a na koji još nije zaprimljeno očitovanje - odgovaraju.

Drugim riječima, Državni inspektorat po svemu sudeći nije uspio u gotovo godinu dana od potresa u Zagrebu donijeti niti jedno rješenje o rušenju, uključujući zgradu na uglu Petrinjske i Đorđićeve iako su Grad Zagreb i Ministarstvo opetovano upućivali zahtjev za to.

Treba i napomenuti da je ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić u nedavnom razgovoru za Lider pojasnio zašto se u Petrinji ruši relativno brzo, a u Zagrebu ne.

- Ne možemo uspoređivati Petrinju i Zagreb jer u Petrinji radi Stožer prema Zakonu o civilnoj zaštiti i djeluje mobilizacijski. U uobičajenoj proceduri zgrada koja ugrožava javni prostor uklanja se prijavom građevinskoj inspekciji. Koliko je zgrada srušeno u Zagrebu rješenjem inspekcije? Niti jedna. S druge strane, imate spomenuti Zakon koji omogućava uklanjanje određenih objekata po određenoj metodologiji i to je prečica. Ako idete po Zakonu o obnovi, svi suvlasnici moraju potpisati pristanak za uklanjanje zgrade i podnijeti ga Ministarstvu prostornog uređenja koje šalje odluku Fondu i on kao provedbeno tijelo uklanja zgradu. S današnjim danom Fond nije dobio niti jednu odluku za obnovu niti za uklanjanje. Kada takvu odluku dobije, za deset ili 15 dana krenut će se u realizaciju jer tako uvjetuju procesi. Da je Fond za elementarne nepogode postojao na razini Hrvatske, moglo se u roku od nekoliko dana hitnim postupkom ugovarati i izvoditi sve što je potrebno. Grad Zagreb je tada mogao poduzimati takve aktivnosti, ali je to propustio napraviti - rekao je za Lider Damir Vanđelić.