02. ožujak 2021.

‘Zamislite da privatni sektor čini 99 posto BDP-a!? Pa uloga svake vlade bila bi potpuno beznačajna!‘

Hrvoje Zgombić    

- Vjerojatno najvažniji faktor oporavka gospodarstva jest poticanje investicija, primarno u privatnom sektoru. Tu, na žalost, postoji averzija naših vlada prema privatnim investitorima, a sklonost prema investicijama u infrastrukturu u vlasništvu države i u gospodarske dijelove javnog sektora. Jedini mogući odgovor zašto je to tako leži u činjenici da svako povećanje udjela privatnog sektora u ukupnom gospodarstvu i društvu smanjuje ulogu svake vlade. Kad bismo zamislili ekstremnu situaciju, da privatni sektor čini 99 posto BDP-a, uloga svake vlade bila bi potpuno beznačajna, a to naše vlade ne smiju dopustiti - smatra porezni stručnjak Hrvoje Zgombić.

- Da sam na mjestu premijera i vlade (ne samo ove) tri četvrtine svog radnog kapaciteta bacio bih na povećanje privatnih investicija i standarda građana. To je ključan faktor ne samo oporavka, već i konkurentnog razvoja RH. To se, na žalost po treći put, ne može dogoditi u današnjoj Hrvatskoj - kaže Zgombić i dodaje da je pad BDP-a od 8,4 posto očekivan.

- Osobno sam smatrao da će biti i veći. Uzroci su mu pad turističke potrošnje i pad ostalih komponenti potrošnje te pad izvoza - izjavio je Zgombić. 

U kontekstu pada BDP-a svakako treba uzeti u obzir rast neto zaduženja RH, smatra Zgombić, kao i priljeve sredstava i pomoći iz fondova EU. Ako je dug RH u zadnji godinu dana porastao oko 30 milijardi kuna što je nešto manje od BDP-a Hrvatske, onda je, kaže Zgombić, razumno pretpostaviti da je taj novac završio u potrošnji, bilo u javnoj potrošnji bilo kao pomoć privatnom sektoru. Bez te injekcije potrošnji (uključujući neto priljeve iz EU), BDP bi se dodatno srozao za oko 7 do 9 posto.

- Na žalost, nastojanje da se kroz zaduživanje zadrži u što većoj mjeri potrošnja javnog sektora platit će Hrvatska u budućem razdoblju sporijim rastom BDP-a, većim porezima, smanjenim investicijama i ulaganjima u obrazovanje - ističe. 

Hrvoje Stojić, makroekonomist mirovinskog fonda PBZ/CO kaže da je na pad BDP-a u 2020. najviše utjecala prepolovljena turistička sezona kroz pad izvoza usluga te osobne potrošnje. U pogledu strukture rasta ohrabruje relativno brza normalizacija izvoza roba te fiksnih investicija u drugoj polovici godine. 

- Pozitivno, u smislu ublažavanja budućih ekonomskih šokova, je to što Hrvatska još od svjetske financijske krize iz 2008. kontinuirano poboljšava strukturu rasta iznadprosječnim stopama rasta robnog izvoza u odnosu na druge sastavnice BDP-a. To pokazuje da se suprotno uobičajenoj percepciji sve manji dio ekonomije koncentrira u turizmu - kaže Stojić. 

U 2021. se očekuje oporavak rasta BDP-a od oko 4,5 posto zahvaljujući snažnom oporavku turizma (po slabljenju restrikcija na fizičku distancu), osobne potrošnje te robnog izvoza. Pored turizma, na potrošnju pozitivno utječu niži porezi na dohodak te pad relativno visoke stope štednje.

- Poboljšani izgledi potencijalne stope rasta nakon restrukturiranja niza neodrživih poduzeća u proteklim godinama, povećana apsorpcija EU fondova, rast građevinskih aktivnosti (podržan obnovom Zagreba i Banije nakon potresa), kontinuirana tehnološka obnova izvoznika, visoka zadržana dobit zadnjih godina te sve povoljnije (investicijsko) financiranje poduzeća stvaraju povoljno okruženje za investicije. Zahvaljujući značajnom priljevu kroz EU fondove nove generacije, proračunskoj omotnici 2021.-2027. te ugovorenim, a neisplaćenim sredstvima iz prethodne EU perspektive, Hrvatskoj je na raspolaganju 5 posto BDP-a godišnje kroz otprilike sljedećih deset godina - zaključuje Stojić.