22. travanj 2021.

Valdis Dombrovskis: Hrvatska ne mora strahovati od slovenske blokade

Valdis Dombrovskis   

Uoči hibridne konferencije ‘Hrvatska na putu za euro‘, koja će se uskoro održati u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Lidera, s izvršnim potpredsjednikom Komisije zaduženim za gospodarstvo u interesu građana razgovarali smo o hrvatskom putu prema euru, sljedećoj ključnoj postaji prema integraciji najmlađe članice u Europsku uniju, ali i drugim temama iz njegova portfelja odgovornosti.

Valdis Dombrovskis dobro je upućen u proces uvođenja eura s obzirom na to da dolazi iz Latvije, koja je euro uvela 2014., i zato iz prve ruke zna što to znači za gospodarstvo zemlje, kao i koje sve prepreke treba preskočiti na tom putu. U razgovoru za Lider izbjegao je uključiti se u omiljeni hrvatski hobi pogađanja datuma poručivši kako osim dvogodišnjeg 'staža' u tečajnome mehanizmu ERM II zemlja mora ispuniti i neke druge uvjete kao što su stabilnost cijena, zdrave javne financije i dugoročne kamatne stope, ali i uputivši na kreiranje što kvalitetnijega plana oporavaka i otpornosti, kao i na naputke koje je Komisija dala u sklopu Europskog semestra. Jednako je tako otklonio mogućnost političkih prepreka hrvatskom putu prema euru podsjetivši na to kako je uvođenje eura obveza svake članice jasno definirana Ugovorom o Europskoj uniji te se stoga Hrvatska ne treba brinuti.

Hrvatske ambicije za uvođenje eura otežala je pandemija. Kad bismo iz trenutačne perspektive mogli uvesti euro?

Prije svega bih želio pohvaliti Hrvatsku zbog napretka koji je ostvarila na putu prema euru. Iz svoje latvijske perspektive mogu reći da će zemlja iz ovoga izaći snažnija. Tu nije riječ samo o uživanju raznih koristi koje donosi zajednička valuta već i o reformiranju zemlje i ekonomije kako bi postala bolja zemlja za život i rad. Članstvo u eurozoni smjestit će Hrvatsku u središte Europske unije i njezina procesa odlučivanja. Sljedeće ljeto bit će dvije godine otkad je kuna uključena u tečajni mehanizam ERM II i to će biti važan trenutak. No, kao što znate, to nije jedini uvjet. Hrvatska će u eurozonu ući kad ispuni sve konvergencijske kriterije, uključujući stabilnost cijena, zdrave javne financije i dugoročne kamatne stope. Prije pandemije Hrvatska je imala solidnu fiskalnu politiku, što je rezultat velikih napora prijašnjih godina. Nažalost, što je izvan kontrole svake vlade,​ pandemija je sve pogodila i još se pokušavamo izvući iz izrazito neizvjesnih okolnosti. U ovom su trenutku zbog ekonomskih posljedica pandemije i neizvjesnosti koju stvara točne prognoze iznimno teške i to je tako svugdje u Europi. Sada je najvažnije provoditi ispravne politike u borbi protiv pandemije, umanjiti ekonomske posljedice i poduprijeti oporavak i otpornost hrvatske ekonomije. Tako će izgledi za brz ulazak u euro biti maksimirani, a Komisija i ja potrudit ćemo se pomoći Hrvatskoj u tome.

Može li Hrvatska računati na određenu blagost u uvjetima pristupanja, imajući na umu učinak pandemije na javne financije i suspenziju Pakta o stabilnosti i rastu? Povratak na kriterije iz Maastrichta djeluje daleko.

Važno je napomenuti da PSR nije suspendiran, nego je u ožujku prošle godine aktivirana klauzula za hitne slučajeve koja se u njemu nalazi, čime je omogućeno članicama da odstupe od uobičajenih proračunskih ograničenja pod uvjetom da to ne ugrozi fiskalnu održivost na srednji rok. To uvelike pomaže članicama da podupru svoje ekonomije tijekom pandemije i započnu održiv oporavak. Preliminarni pokazatelji sugeriraju produljenje trajanja klauzule tijekom sljedeće godine i njezino ukidanje 2023. Važno je nastaviti pomagati ekonomiji koliko je god potrebno, ali fiskalne politike članica ubuduće moraju postati diferenciranije ​ i uzeti u obzir stanje oporavka, rizike za fiskalnu održivost i potrebu za smanjivanjem ekonomskih, socijalnih i teritorijalnih raslojavanja. Uz to će Hrvatska, kao zemlja koja je jako pogođena krizom upravo zbog velikog i razvijenog turističkog sektora, biti jedna od relativno najvećih primateljica europskih nepovratnih sredstava u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost, u iznosu od oko 12 posto BDP-a iz 2019. To će omogućiti potporu ekonomiji bez povećanja javnog duga i deficita, što će očuvati fiskalnu održivost. Svi ti elementi uzet će se u obzir u našim skorašnjim fiskalnim smjernicama. Nadalje, imamo razloga očekivati mnogo brži oporavak u usporedbi sa zadnjom krizom, što znači da, ako se to ostvari, proračunski deficiti i dug trebaju početi padati relativno brzo. U godinama prije pandemije Hrvatska je smanjivala svoj udio duga u BDP-u solidnim tempom i taj trend trebao bi se nastaviti čim to uvjeti dopuste.

Postoji li dovoljno političke potpore za hrvatsko pristupanje eurozoni? Poznato je, primjerice, da Slovenija često povezuje bilateralne probleme s europskima kad je u pitanju Hrvatska.

Želim naglasiti da je uvođenje eura pravo, ali i obveza država članica, i Ugovor o Europskoj uniji u tom je smislu jasan. Hrvatska se ne mora brinuti. Članice Euroskupine već su ljetos dopustile sudjelovanje kune u mehanizmu ERM II, što je bio ključan korak na putu prema euru. Hrvatska se sada može pripremati za uspješno članstvo u eurozoni. Ako želite praktične savjete, upozorio bih na nužnost izrade robusnog plana oporavka i otpornosti, koji je središnji element hrvatske pripreme za članstvo. Uvjerljiv plan reformi i ulaganja može pridonijeti pokazivanju odlučnosti Hrvatske drugim članicama eurozone da iz krize i problema izađe mnogo snažnija. Uvođenje eura je prije svega prilika zemlji i društvu da se promijene nabolje.

Velika se rasprava u Hrvatskoj razvila o Nacionalnom planu oporavka i mogućem udjelu privatnog sektora u nepovratnim sredstvima. Može li Vlada dodijeliti pedeset posto nepovratnih sredstava izravno privatnom sektoru, odnosno postoje li neki omjeri koje bi Komisija željela vidjeti u vezi s tim?

Europska unija ima niz programa financiranja. Primijetio sam konfuziju u nekim članicama kad je riječ o svrsi Mehanizma za oporavak i otpornost. Ukratko, on se upotrebljava za financiranje reformi i ulaganja, a novac se dodjeljuje državama kako bi postigle pozitivne strukturne promjene. Svrha je položiti temelj za brz i održiv oporavak, povećanu društvenu i ekonomsku otpornost te zelenu i digitalnu tranziciju, dakle ne samo za popravljanje naše ekonomije nego i za njezino transformiranje i stvaranje uvjeta za bolji život sljedećih naraštaja. Nacionalni planovi moraju posvetiti najmanje 37 posto klimatskim ciljevima i 20 posto digitalnoj tranziciji. Jednako tako moraju sadržavati reforme relevantnih izazova koji su identificirani preporukama Komisije svakoj članici pojedinačno u sklopu Europskog semestra. To su kriteriji na temelju kojih procjenjujemo ulaganja i reforme, ne krajnji korisnici. Ipak, moram naglasiti da će gotovo sav novac na kraju završiti kod privatnih tvrtki i građana. Primjerice, tvrtke će sudjelovati na natječajima davanjem usluga i dobara te provedbom ulaganja. Reforme će pak poboljšati, među ostalim, poslovnu klimu i ojačati sustav socijalne zaštite, ali novac iz Mehanizma ne može biti upotrijebljen za financiranje tekućih troškova upravo zato da bi se spriječila ovisnost o vanjskom financiranju i osiguralo da to financiranje bude dodatak, a ne zamjena za postojeće izvore. Zahvaljujući pomoći poduzećima i građanima za oporavak od krize korisnik Mehanizma za oporavak i otpornost bit će društvo u cjelini.

O razmišljanjima izvršnog potpredsjednika Komisije o europskom oporavku više pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera

------