06. svibanj 2021.

U novom broju čitajte o tajnom svijetu developera i pokušaju pronalaska reformi u NPOO-u

Krajnje pojednostavnjeno, developeri su oni ljudi koji ni iz čega osmisle, potanko razrade, razviju do detalja neki novi sustav koji funkcionira. Ipak, najlakše ih je zbuniti postavi li im se pitanje što zapravo rade. Genijalci koji su u stanju rješavati i najsloženije zahtjeve nakon tog pitanja zastajkuju, mucaju i daju nemušte odgovore. No kada dođu u situaciju da pregovaraju o uvjetima zapošljavanja s novim poslodavcem, odjednom postanu itekako rječiti. Iako su jako dobro plaćeni, često im nije toliko stalo do novca koliko do drugih uvjeta, primjerice plaćene edukacije, kvalitetne opreme, ureda u koji je dopušteno dovesti kućnog ljubimca, plaćenih sportskih aktivnosti... A nema ih puno, na razini EU nedostaje ih oko pola milijuna, a potražnja za njima je sve veća. O tajnom svijetu developera u temi tjedna piše Ksenija Puškarić.

Da bi se pročitao Nacionalni plan oporavka i otpornosti i ako se kao početna mjera uzme vrijeme potrebno za čitanje jedne stranice od minutu i pol – onda je za Nacionalni plan oporavka i otpornosti potrebno oko 1800 minuta. Bez stanke. Što je 30 sati ili gotovo puna četiri radna dana. Bez odmora, uz punu koncentraciju. Četiri puna dana kopala je Gordana Gelenčer taj dokument tražeći navodnih 77 reformi i nije ih našla, pa kaže da NPOO više nalikuje taksativnome popisu želja kakve smo kao djeca slali djedici s bradom negoli strukturnim reformama koje mijenjaju poslovnu klimu.

Nije baš učestala praksa u Hrvatskoj da se privatni poduzetnici javno sučeljavaju s državnim tvrtkama. U upravama državnih tvrtki ipak najčešće sjede članovi vladajućih političkih stranaka, zato je takve sukobe, zlu ne trebalo, bolje izbjegavati. Osim ako ne želite propasti. Stoga je odvažna kampanja Nikole Požgaja, vlasnika nekadašnje Požgaj grupe, usmjerena prema Hrvatskim šumama (HŠ) nesvakidašnje iskustvo i na poslovnoj sceni i u medijima. Sve o drvoprerađivačima, Hrvatskim šumama i problemu Požgaj Grupe saznala je Željka Laslavić.

Tradicionalni građevni materijali poput cigle, morta i žbuke, drvene građe i čeličnih profila i danas su itekako upotrebljivi. Ali obnova od potresa bit će brža budu li se upotrebljavale polimerne mrežice na bazi staklenih, bazaltnih i epoksidnih vlakana te druga čuda suvremenih protupotresnih materijala čija bi proizvodnja mogla postati prilika za hrvatske tvrtke. O kakvim se to prilikama radi saznao je Edis Felić.

Uz novi broj Lidera stiže i poseban prilog Lider invest istok u kojemu čitajte sve o poduzetničkoj i investicijskoj klimi na istoku Hrvatske.