28. siječanj 2022.

Kako će se kretati kamate na kredite nakon ulaska u eurozonu?

Kakav sve kaos može prouzročiti valutni rizik na svojoj su koži najbrutalnije osjetili dužnici u švicarskim francima. I taj rizik, barem kada je riječ o odnosu kune i eura, s ulaskom u eurozonu nestaje. Do tada je još godinu dana (uz pretpostavku da neće izroniti nikakve iznenadne barijere) i do tada tavorimo u tečajnom mehanizmu ERMII. U njemu kuna i dalje može fluktuirati prema euru, što znači da valutni rizik kao generator ukupnoga rizika kreditiranja postoji sve do uvođenja eura kao hrvatske valute. Upravo je stoga bivši, pokojni guverner HNB-a Željko Rohatinski još uoči prošle financijske krize kunske kredite i kunsku štednju pokušao učiniti atraktivnijom.

Kriza je taj pokušaj osujetila, no kako su se s vremenom kamate na kune i eure počele izjednačavati, posljednjih se godina doista počeo bilježiti trend rasta kunskih kredita u ukupnome broju novoodobrenih – dijelom zbog senzibiliziranja javnosti nakon slučaja Franak, većim dijelom zbog sve manjih kamatnih stopa koje su se za kunske kredite (a oni su uvijek bili skuplji) konačno približile onima u euru.

O konverziji kunskih kredita u eurske HNB je već detaljno izvijestio, sve će se događati automatski, bez ikakva troška za klijente banaka. Nije čak ni pitanje hoće li biti povoljniji ili ne, upravo zato što su se kamate prilično izjednačile, pa bi razlike u mjesečnim obvezama za sve koji imaju kunske kredite trebale biti minimalne. No, upravo su kamate rizik koji ostaje i nakon konverzije. Posebno stoga što ulazimo u vrijeme predviđenoga rasta kamata, prije svega zbog inflacije koja, čini se, baš i nije prolaznoga karaktera. Iz HNB-a poručuju da kada je riječ o kamatnim stopama na kredite, one ovise o nizu činitelja, među kojima su najvažniji rizik zajmoprimca, rizik države u kojoj zajmoprimac i banka posluju, regulatorni trošak, trošak izvora sredstava i marža koju banka određuje i ugrađuje u kamatnu stopu.

Ovisi o inflaciji

- Ulazak u europodručje djelovat će u pravcu smanjenja kamatnih stopa na kredite, posebno zbog smanjenja rizika zajmoprimca. Naime, većina je zajmoprimaca banaka (uključujući državu) snažno izložena tečajnome riziku, jer prihode ostvaruje u kunama, a dug ima i podmiruje u eurima ili uz valutnu klauzulu u euru. Uvođenjem eura ovi će zajmoprimci imati prihode i dug u istoj valuti. Usto, ulaskom Hrvatske u europodručje smanjit će se i regulatorni trošak, primjerice, snažno će se smanjiti stopa obvezne rezerve banaka, što također omogućuje pad kamatnih stopa. Međutim, kamatne stope na domaćem tržištu ovisit će i o kretanju troška izvora sredstava u budućnosti i riziku države. Tako će troškovi izvora sredstava ovisiti o politici kamatnih stopa Europske središnje banke, a rizik države o vođenju fiskalne politike i performansama gospodarstva u cjelini. Na marže banaka bi mogao negativno djelovati proces izgradnje europske bankarske unije - kažu u HNB-u.

Ključno je, dakle, procijeniti kako će se kretati kamate u vremenima nakon ulaska Hrvatske u eurozonu. A to će ponajprije ovisiti o procjeni kretanja inflacije. Središnje banke velikih razvijenih zemalja, koje su u nešto manjoj mjeri izložene inflatornim pritiscima, zasad su prilično suzdržane s prilagodbom monetarne politike i to zbog ocjene da su oni privremene naravi i da će se postupno ublažavati tijekom 2022. godine, procjenjuju u HNB-u. Ipak, kako očekuju srednjoročnu stabilizaciju inflacije oko ciljanih razina, počele su normalizirati monetarnu politiku najavom ili smanjivanjem pandemijskih programa otkupa vrijednosnih papira, što prethodi početku podizanja referentnih kamatnih stopa.

Među velikim razvijenim zemljama u tome prednjači američki FED koji bi prema posljednjim najavama program otkupa vrijednosnih papira trebao obustaviti do sredine 2022., nakon čega tržišta očekuju da će uslijediti postupno povećanje referentnih kamatnih stopa s trenutačnih 0,25 posto na 1,05 posto do kraja 2023. godine. ECB također očekuje razmjerno brzo ublažavanje inflacijskih pritisaka koji su u europodručju nešto slabiji nego u SAD-u pa ne vidi potrebu za znatnijim ubrzavanjem procesa normalizacije monetarne politike. ECB je u rujnu vrlo blago smanjio razmjere pandemijskog programa otkupa vrijednosnih papira (Pandemic Emergency Purchase Programme no, ponovio je spremnost da zadrži ključne kamatne stope na iznimno niskim razinama dok ne ocijeni da je temeljna inflacija dovoljno uznapredovala prema ciljanoj razini od 2 posto u srednjoročnom razdoblju. Uz takve uvjete tržišta ne očekuju povećanje kamatnih stopa ECB-a prije kraja 2023., a i tada bi ono, prema tržišnim očekivanjima, moglo iznositi samo 0,05 postotnih bodova, zaključuju u HNB-u.

Nema tečajnog rizika

No, dok su kratkoročne tržišne kamatne stope pod izravnim utjecajem aktualne monetarne politike, one dugoročne više ovise o makroekonomskim izgledima i očekivanim budućim potezima središnjih banaka, kao i o percepciji rizika. Upravo su se zbog tih razloga prinosi na 10-godišnje državne obveznice u SAD-u tijekom protekle godine povećali oko 60 baznih bodova. Znatno manji porast bilježi se na europskome tržištu, no on također upućuje na rast inflacijskih očekivanja. Tržišta očekuju da će prinosi na obveznice nastaviti rasti, nešto izraženije u SAD-u negoli u europodručju, ali bi se mogli zadržati ispod razina na kojima su bili uoči globalne financijske krize, a osobito početkom stoljeća.

Postupna normalizacija monetarne politike u europodručju prelijevat će se i na domaće tržište, no to ne mora nužno značiti skorašnje i izraženo pogoršanje uvjeta financiranja. Osim globalnih uvjeta financiranja troškove zaduživanja u Hrvatskoj određivat će i mnogi drugi razlozi od kojih su najvažniji likvidnost na domaćem tržištu, percepcija rizika i regulatorni trošak koji se ugrađuju u trošak izvora sredstava banaka, te bankovna marža, tumače u našoj središnjoj banci dodajući da je više čimbenika koji bi u idućem razdoblju mogli ublažavati kamatne rizike za domaće dužnike nakon što započne ciklus rasta kamatnih stopa na međunarodnom tržištu.

- Udjel domaćih kredita ugovorenih uz varijabilnu kamatnu stopu, iako i dalje velik, kontinuirano se smanjuje zahvaljujući nastojanjima HNB-a da banke osiguraju adekvatnu ponudu proizvoda i informiraju potrošače o mogućnostima zaštite od kamatnog rizika. Osim toga, veći dio kreditnog portfelja odobrenog uz varijabilnu kamatnu stopu vezan je uz nacionalnu referentnu stopu (NRS), na koju se djelomično i uz vremenski pomak prenose promjene uvjeta financiranja na inozemnom tržištu. Na makroekonomskom planu najvažniji čimbenik koji bi mogao imati pozitivan učinak na troškove zaduživanja u sljedećem je razdoblju daljnje smanjenje premije za rizik, a preduvjet je za to jačanje makroekonomskih fundamenata. U tom će smislu uvođenje eura smanjiti regulatorni trošak poslovanja banaka, što može ublažiti utjecaj očekivanog porasta inozemnih kamatnih stopa. Uvođenje eura uklonit će i tečajni rizik kojem je Hrvatska danas izrazito izložena, a to bi također povoljno djelovalo na premiju za rizik države. Na kraju treba istaknuti da se globalno okružje trenutačno nalazi u razdoblju izrazito velike neizvjesnosti koja je s pojavom novih sojeva virusa ponovno u porastu. U takvim se okolnostima tržišna očekivanja, uključujući i očekivanja budućih kretanja kamatnih stopa, lako mijenjaju, pa ne treba isključiti da se to može dogoditi i u bliskoj budućnosti – rezimiraju u HNB-u.

image
foto

Depoziti i nekretnine

Dakle, sva je pozornost usmjerena na kamate. Uglavnom na kredite, no kako Hrvati primarno štede u eurima, drame i potresa ni kod štediša sigurno neće biti.

- Kućanstva u Hrvatskoj tradicionalno preferiraju ulaganja u depozite kod banaka i u stambene nekretnine, što je povezano s plitkim i slabo razvijenim tržištem kapitala. Pritom su najzastupljeniji depoziti građana u eurima. U razdoblju padajućih i niskih kamatnih stopa, građani sve manje oročavaju svoja novčana sredstva, sve više novca drže na transakcijskim računima, a raste i gotov novac u optjecaju. Tijekom posljednjih nekoliko godina postoji snažni rast cijena stambenih nekretnina kojem doprinosi snažna inozemna potražanja. Rastu cijena nekretnina pridonijeli su i nastavak državnog programa subvencioniranja stambenih kredita i povoljni uvjeti financiranja u okružju vrlo niskih kamatnih stopa. Ovi se trendovi mogu promijeniti u budućnosti, ali uvođenje eura neće biti važan čimbenik za to budući da je već sada glavnina štednih i oročenih depozita (otprilike 76 posto) u euru – kažu u središnjoj banci.

Uvođenje eura očito neće utjecati na visinu depozita, no kamate itekako hoće, osim ako se one na štednju naglo povećaju. Jer, iako ukupna štednja raste, zbog kamata koje se vrte tek iznad nule kapital sve češće završava u nekretninama. I s tog aspekta sve će oči u ovoj i idućoj godini biti uprte u monetarne vlasti i inflaciju. Posredno, u referentne kamatne stope.