13. rujan 2021.

Stjepan Vojinić, član Uprave Bjelina: Sad su u fokusu unapređenje proizvodnje, automatizacija, integracija…

Stjepan Vojinić

   

S dosad odrađenim akvizicijama grupacija Bjelin zatvara ciklus preuzimanja i fokusira se na trenutačne te buduće investicijske planove. U ovom trenutku izvozi 92 posto prodaje u pedesetak zemalja Europe i svijeta. Sa zaključenjem investicijskog ciklusa 2030. Bjelinova ukupna vrijednost prodaje i izvoza trebala bi biti oko dvije milijarde kuna

Preuzimanjem Spačve švedski poduzetnik i inovator hrvatskog podrijetla Darko Pervan povukao je strateški potez kojim njegova hrvatska tvrtka Bjelin postaje jedan od vodećih prerađivača hrastova drva u Hrvatskoj. Osiguranjem opskrbe hrastom Bjelin će biti najveći proizvođač hrastova furnira u Europi, koji je važna komponenta za proizvodnju podnih obloga. 'Najvažniji razlog zašto smo preuzeli Spačvu je to što je njezina proizvodnja komplementarna s onom Pervanovo grupe i zbog toga je ta akvizicija samo prirodni slijed našeg poslovanja', rekao je tada za Lider član Uprave Bjelina Stjepan Vojinić. Sada u razgovoru Vojinić ističe da Bjelin kao dio Pervanovo Invest AB grupe razvija i proizvodi široku paletu proizvoda, kako tradicionalnih drvenih podova tako i inovativnih podova od novih materijala.

Bjelin usko surađuje u razvoju podova sa sestrinskom tvrtkom Välinge Innovation AB, koja je najpoznatija po izumuklik-sistema za plivajuće polaganje podova. Grupa Pervanovo, koja trenutačno ima nešto više od 1800 zaposlenika, s proizvodnim pogonima u Vikenu (Švedska) te u Bjelovaru, Ogulinu, Otoku i Vinkovcima, u sljedećih će nekoliko godina proširiti svoj proizvodni kapacitet da bi udovoljila potražnji za, uglavnom, učvršćenim podovima u širim dimenzijama te parketom uzorka riblje kosti za plivajuće postavljanje.

Kako je grupacija Bjelin poslovala prošle godine i kako ocjenjujete uvjete poslovanja u toj godini? Koliko su uvjeti bili teži nego prethodnih, odnosno jeste li očekivali da će biti još i teže?

– Bjelin grupa je u prošloj godini poslovala više nego zadovoljavajuće s obzirom na izazove uzrokovane pandemijom. S uvjetima poslovanja smo na kraju iznimno zadovoljni iako je drugi kvartal prošle godine bio kaotičan, neizvjestan i napet. Međutim, kad su se uspostavili protokoli transporta te kad smo preuredili postojeće uzance poslovanja i kad smo se svi naučili na 'novo normalno', tada je sve krenulo u mnogo pozitivnijem smjeru. Također moram biti iskren i odati priznanje svim dionicima na tržištu, našim partnerima u Hrvatskim šumama, koji su svojim mjerama pomogli i podržali sektor, te svakako i Vladi, koja je prepoznala kritičnost te situacije te na pravi način pomogla poduzetnicima u očuvanju radnih mjesta. Ali ne samo radnih mjesta, već i ukupnog poslovanja, a što je za posljedicu imalo rast BDP-a u ovoj godini te iznenadno dobru turističku sezonu. Sve to bilo bi jako teško postići bez zajedničkog truda i uloženog napora svih sastavnica gospodarstva.

Nakon preuzimanja Spačve, koje ste promjene, osim članova Uprave, napravili u toj kompaniji i kakvi su inače planovi s tom kompanijom?

– Moram napomenuti da je još prerano govoriti o nekim prevelikim promjenama, osim što ste naveli da je promijenjena Uprava, jer je samo preuzimanje odrađeno neposredno uoči ljetnih godišnjih odmora i zapravo smo iskoristili ovo vrijeme za pravi screening stanja. Sada smo u fazi donošenja vizije poslovanja s naglascima na investiranje u infrastrukturu, objekte, strojeve, ljude i preorijentaciju ili nadogradnju postojećih proizvodnih programa.

Kakve još investicije pripremate u Hrvatskoj i kolika im je vrijednost?

– U Hrvatskoj u ovom trenutku aktivno investiramo u Ogulinu 1 u novu logističko-proizvodnu halu površine 6000 kvadrata, kao i u Ogulinu 2, gdje završavamo dvije logističke hale površine 15.000 kvadrata. Krećemo s prvom proizvodnom halom od 12.000 kvadrata te pratećom infrastrukturom. Prve proizvodne linije lakiranja, uljenja, profiliranja i automatskog pakiranja naručene su i potvrđene. Prvu testnu proizvodnju možemo očekivati dogodine u rujnu, a stabilnu serijsku proizvodnju do kraja sljedeće godine. Bit će to najveća tvornica drvenih podova u svijetu.

Pervanovo invest AB, vlasnik Bjelina, ima istu takvu tvornicu u švedskom Vikenu. Na koji se način ostvaruje sinergija između nje i tvornica u Hrvatskoj?

– To je točno, ista ili malo modificirana tvornica je već u Vikenu pokraj Helsingborga i sinergija se razvija ponajprije u isporuci površinskog i donjeg sloja furnira proizvedenog u Bjelin Otoku, bivšem Furnir Otoku, a koji je dodatno oplemenjen spajanjem i doradnim brušenjem da bi bio pogodan za proizvodnju drvenih podova. Sinergija se također ostvaruje i suradnjom prodajnih timova, gdje naša trgovačka kuća Bjelin Croatia ima otvorene i etablirane prodajne kanale na tržištima Njemačke, Austrije, Švicarske, Beneluxa, Italije, Španjolske, Francuske, Češke, Bugarske, Kine, Hrvatske te na području bivše države, a kolege iz Švedske su tu za nas s tržištima Skandinavije i SAD-a.

Koje su još investicije aktualne?

U Bjelovaru upravo useljavamo u novu halu površine 10.000 kvadrata, s novom pilanom, doradom, decimirnicom i fresh cut proizvodnjom lamela. U Otoku smo pak u završnim radovima 6500 kvadrata nove proizvodne hale za spajanje furnira, a u Spačvi smo u završnim dogovorima i planiranjima za prva ulaganja u stovarišta, proizvodnju furnira i pilanu. To je što se tiče Bjelin grupe i drvne industrije, a nove investicije čekaju nas u Dubrovniku i dubrovačkom području u novi hotel Slano sa stotinjak soba s depadansom i restoranima te Vilu Orsan, projekte za koje smo nedavno ishodovali građevinske dozvole. Vrijednost svih navedenih investicija u objekte, strojeve, opremu i infrastrukturu je oko pola milijarde kuna. Da ne bi bilo nerazumijevanja, to su trenutačne investicije koje će dijelom biti dovršene ove godine, ali većim dijelom trebale bi biti završene do kraja 2024. godine.

Što je s investicijom u Vukovaru koja je jedno vrijeme bila aktualna? Je li se od toga odustalo nakon akvizicije Spačve?

– Što se tiče investicija u Vukovaru, to je na žalost prošlo svršeno vrijeme i kad smo pokretali tu inicijativu, u našem pismu namjere jasno sam naznačio da je taj projekt za nas opcija A, zbog svih konotacija i emocija koje taj grad u nama nosi i izaziva, ali da u isto vrijeme imam spremne planove B i C te da nemamo luksuz gubljenja vremena. Na žalost, taj je projekt neslavno završio, ali aktivirani su pričuvni planovi koji su iznjedrili akvizicije Furnir Otoka i Spačve.

Koje još tvrtke planirate preuzeti, odnosno za kakvu je proizvodnju Bjelin još zainteresiran kako bi zaokružio proizvodnju u Hrvatskoj?

– S dosad odrađenim akvizicijama zatvaramo ciklus preuzimanja i fokusiramo se na trenutačne te buduće investicijske planove, a svakako na unapređenje proizvodnje, automatizaciju, integraciju i povećanje učinkovitosti, i to su najveći izazovi u budućem vremenu.

Pretpostavljam da onda za sada nemate ni interes investirati u zemlje regije.

– Upravo tako, kao što sam naveo, cilj nam je unaprijediti proizvodnju u koju smo već uložili u Hrvatskoj.

Koliko je tvrtka Pervanovo investirala u Hrvatskoj?

– Ukupno oko 1,6 milijardi kuna.

Koliko danas grupacija Bjelin izvozi i u koje zemlje? Također, kada završite investiciju u Ogulinu, kolika bi trebala biti vrijednost izvoza?

– Trenutačno izvozimo 92 posto prodaje u pedesetak zemalja Europe i svijeta, u sve već navedene u velikim količinama, ali i u mnoge druge sa sporadičnom dinamikom i obujmom. Sa zaključenjem investicijskog ciklusa 2030. naša ukupna vrijednost prodaje i izvoza trebala bi biti oko dvije milijarde kuna. Naravno, teško je predviđati toliko unaprijed, iskustvo nas uči koliko je teško prognozirati nešto upravo sada kada smo suočeni s pandemijom te da se u vrijeme tehnološkog napretka svijet mijenja sve brže. No ne bude li nepredviđenih situacija, vjerujem da ćemo taj cilj ostvariti.