Korona i biznis
04. travanj 2020.

REZANJE PLAĆA: Nenad Bjelica – maneken dramatičnog pada BDP-a

Nenad Bjelica   

Na početku ere smanjivanja plaća prva javna afera ne dolazi iz neke pohlepne kompanije u vlasništvu beskrupuloznoga stranog izrabljivača ili još gorega domaćeg tajkuna koja koristi gužvu zbog korone da bi dodatno obespravila radnike. Mjesto radnje je nevina neprofitna organizacija, i to zbog smanjenja cijene – intelektualnih i osobnih usluga. Pod tom se stavkom, naime, u 'neprofitnome' GNK-u Dinamo vode ugovori s nogometašima. Klub je igračima i trenerima dekretom oduzeo trećinu primanja u idućih šest mjeseci, a druga trećina isplatit će se šest mjeseci nakon prve sljedeće utakmice.

Igrači će na kraju pristati, a cijeli koronaigrokaz zapravo je pozornica za smjenu glavnog trenera Nenada Bjelice, ali uz izbjegavanje plaćanja otpremnine. Trenera je pritisnuo Zdravko Mamić, siva eminencija na poziciji savjetnika u bijegu, objavom da je Bjelici u dvadeset mjeseci isplaćeno, vrlo precizno, 24,385.673 kune i – jedna lipa.

Priča ima i ekonomsku računicu. Na temelju prošlogodišnjih izdataka za 'intelektualne i osobne usluge' od 193 milijuna kuna ušteda iznosi 64 milijuna i još će se toliko platiti nakon počeka.

Dinamo nije osamljeni primjer ni u 'neprofitnom' ni u korporativnom sektoru. Razgovori i najave o stezanju remena na dnevnom su redu u mnogim sustavima – od najvećih globalnih kompanija do mikrotvrtki iz susjedstva, od Reala i Barcelone do Dinama i Istre 1961.

Jedna velika automobilska industrija već svakog tjedna gubi dvije milijarde eura. Glavni igrači iz tog sektora zatvaraju tvornice u Europi i cijelome svijetu. Sportska su natjecanja prekinuta, najveća svjetska natjecanja odgođena… No industrija će se oporaviti, najbolje plaćeni sportaši opet će igrati, doduše, za manje novca nego dosad, ali Hrvatska je u posebno velikom problemu. Dok proizvođači gube tjedne, pa i mjesece, ona je sa svojom turističkom ovisnošću već blizu toga da izgubi – cijelu godinu.

Nijemci su već zacrtali minus BDP-a od najmanje 2,8 posto, a spremaju se i za dvostruko veći pad. Italija zasad priznaje da će BDP pasti 'samo' tri posto. To su također glavni hrvatski partneri i države iz kojih dolazi najviše turista. Kad bismo (optimistično) spasili bar pola turističke sezone, izgubili bismo gotovo deset posto BDP-a (jer turizam s pratećim djelatnostima poput trgovine i prijevoza sudjeluje u BDP-u s gotovo dvadeset posto). A to je tragično, s Bjelicom, Mamićima i Dinamom ili bez njih.