29. studeni 2021.

Prošli tjedan su burzovne robe i većina financijskih tržišta završili s padom

Piše: Robert Jurišić

Mnogi sudionici raznih financijskih i robnih tržišta očekivali su relativno miran protekli tjedan, obilježen američkim praznikom Danom zahvalnosti te, povezano s time, produženim vikendom. Rasprodaja na Crni petak tipičan je završetak tog tjedna u supermarketima i raznim trgovinama robe široke potrošnje (on-line i off-line), ne samo u SAD-u već po cijelom svijetu. Međutim, u petak smo dobili samo još jednu potvrdu u kakvom nestabilnom i krhkom trenutku za gospodarski svijet trenutno živimo.

Otkriće novog soja koronavirusa i, povezano s time, strah od ponovnog usporavnja gospodarske aktivnosti i potrošnje, doslovno je u svega nekoliko sati napravilo pravu pomutnju na svim burzovnim tržištima te smo dobili još jednu inačicu 'crnog petka'… tamo gdje investitori to baš i nisu očekivali/priželjkivali. Tako su tjedan sa velikim padom završile ne samo pojedine burzovne robe, nego i većina financijskih tržišta kao i kriptovalute. Pokazatelj je to koliko strah od nepoznatog dovodi do povećanja volatilnosti tržišta. Biti će potrebno možda i do 15 dana kako bi se mogao procijeniti utjecaj novog soja i njegove posljedice na tržišta u kratkom i dugom roku.

Kada smo kod burzovnih roba, najbolji primjer što se događalo u petak je nafta. Nafta (WTI) je u samo nekoliko sati trgovanja izgubila više od 13 posto vrijednosti i pala na gotovo 68 dolara/bbu (a još prije nekoliko tjedna, spekuliralo se o razinama nafte i od preko 100 dolara/bbu). Ipak, već danas ujutro cijena je porasla pet posto, prema razinama od 72 dolara/bbu, djelomično i zbog očekivanja da će članice OPEC+ smanjiti proizvodnju nafte kako bi zaustavile pad cijene (umjesto očekivanog povećanja proizvodnje). Tome u prilog ide i činjenica da su članice OPEC+ pomaknuli planirani sastanak s utorka na četvrtak ovaj tjedan kako bi imali više vremena za analizu trenutačnih događanja na tržištu i utjecaja novog soja Omikron na globalne ekonomije i potražnju za gorivom. Trenutno je realniji 'bullish scenario' (rast cijene). Cilj će biti doseći razinu od 74 dolara, a nakon toga ima potencijal da se vrlo brzo cijena nafte vrati na razinu 80-85 dolara. Mnogi će na ovaj pad cijene u petak gledati kao na priliku za kupnju i zauzimanje tzv. long pozicije.

I cijena plina (Dutch TTF) je pala u petak gotovo šest posto na 87,77 eura/MWh, samo da bi danas ujutro porasla preko osam posto na 95 eura/MWh. Tenzije između Rusije I NATO saveza u Ukrajini rastu, napetost raste, a retorika se zaoštrava što samo dodatno povećava rizik za međusobni sukob. Ukrajinski predsjednik izjavio je da će Rusija započeti ofenzivu u sljedećih nekoliko dana!? To sve, uz već postojeće izazove manje proizvodnje nuklearne energije te energije iz obnovljivih izvora u Europi, te odugovlačenje certifikacije plinovoda Sjeverni tok. Kao posljedica, potražnja za američkim alternativnim UNP (LNG) raste i drži cijene na visokim razinama.

Cijene pšenica su također pale u petak, ali su se uspjele zadržati na razini 300 eura/t na MATIF. Cijene pšenice i soje na CBOTu su također pale u petak, međutim danas su u oporavku i ponovno su porasle. Kretanje cijene pšenice možemo u ovom trenutku usporediti sa sezonom 2007/08 i možda pokazatelj što bi se moglo događati. Prije 13 godina cijena nafte je bila 100 dolara i nakon toga je nastavila rasti. SAD je tada odobrio obavezno umješavanje etanola i cijene kukuruza su otišle u nebo, što je bio početak ekspanzije proizvodnje etanola. Danas je nafta ispod 80 dolara, ali su cijene benzina na razinama sa početka 2008. U isto vrijeme imamo smanjenje ponude hrane, kao posljedice sve veće upotrebe iste za proizvodnju energije. Početkom veljače 2008. cijena pšenice CBOT je porasla na preko 13 dolara/bu, samo da bi do kraja ožujka pala na gotovo 9 dolara/bu. Može li se isti scenarij ponoviti i ove zime? Gledajući fundamente, reklo bi se da može.

Ovo vrijeme je prilika da se spomene i pogleda kretanje cijene jedna burzovne robe s kojom se susrećemo svaki dan, a koja u ovih proteklih godinu dana bilježi jedan suprotan trend od većine ostalih burzovnih roba. Premda cijene poljoprivrednih proizvoda rastu, što dovodi do rasta cijene stočne hrane, cijena praščića je na rekordno niskim razinama. Na najreferentnijoj burzi za naše područje, cijena odojka 25 kg je trenutno 19 eura. To je najniža cijena od početka 2015. godine. Na početku pandemije, u ožujku 2020. cijena odojka bila je na rekordno visokoj razini od 83 eura, što znači da je do danas cijena pala za 77 posto! Posljedica je to prvenstveno pojave afričke svinjske kuge u Njemačkoj i posljedično zabrani izvoza svinjetine iz Njemačke u Kinu. Uslijed toga došlo je do promjene tokova kretanja roba, što su iskoristile pojedine zemlje poput Španjolske i/ili Francuske.

Cijena aluminija se kreću na razini od 4.300 CNY/t, što su najniže razine od veljače 2020. Proizvodnja u Kini je spremna za nastavak nakon restrikcija koje su bile na snazi tijekom većine godine, ok je potražnja relativno slaba. Slaba potražnja dolazi iz obje najvažnije grane za čelik – građevine I automobilske inudstrije uslijed nesigurnosti u građevinskom sektoru Kine I nedostatku čipova. ArcelorMittal SA, najveći proizvođač čelika izvan Kine, procjenjuje da će potražnja u Kini neznatno pasti, dok će se potražnja izvan Kine povećati za 12-13 posto. Prvenstveno je to kao posljedica plana SAD o izgradnji infrastrukture u sljedećih 8 godina (mostovi, luke, ceste), dok će Europi transformacija čelične industrije privući velike proizvođače automobila i elektroničkih proizvoda.

A trebao je to biti jedan mirniji i stabilniji tjedan te sasvim običan petak…