06. siječanj 2022.

Prokušani recepti za privlačenje investicija

 foto Shutterstock

Neke jedinice lokalne i područne samouprave daju jeftino zemljište za gradnju pogona u poduzetničkim i industrijskim zonama, subvencioniraju kamate na različite vrste kredita, osnivaju poduzetničke inkubatore, poduzetnike čak i nekoliko godina oslobađaju od plaćanja komunalne naknade… Nude slična rješenja da bi pokrenule rast poduzetništva

Brojnim potporama jedinice lokalne i regionalne samouprave nastoje privući investitore na svoje područje, neke od njih daju jeftino zemljište za gradnju pogona u poduzetničkim i industrijskim zonama, subvencioniraju kamate na razne vrste kredita, osnivaju poduzetničke inkubatore, poduzetnike čak i po nekoliko godina oslobađaju od plaćanja komunalne naknade… Mnogo toga financira se novcem iz europskih fondova, ali mnogo više ulažu strani investitori, koji su najizdašniji kad je riječ o turističkom sektoru. Iako žele biti partneri poduzetnicima, malo je jedinica lokalne samouprave u kojima je aktualno javno-privatno partnerstvo (JPP). Iznimka je Primorsko-goranska županija, u kojoj je gospodarstvo, prema riječima župana Zlatka Komadine, u velikom investicijskom ciklusu i, prema podacima ulaganja direktnih stranih investicija u RH, prvi je izbor stranih investicija.

JPP i ostala partnerstva

Najviše se u Primorsko-goranskoj županiji ulaže u turizam, grupacija Lürssen 2019. postala je većinski vlasnik Liburnia Riviera Hotela, najveće hotelske grupacije u toj županiji. Isti vlasnik u 2021. osniva i Lürssen Design Centar Kvarner te zajedno s ACI-jem dobiva koncesiju za luku nautičkog turizma Porto Baroš, koja će u idućem razdoblju uz investiciju od 363,7 milijuna kuna pretvoriti središte Rijeke u najveću hrvatsku marinu za megajahte i prvu pametnu marinu na Jadranu. U 2021. otvoren je i luksuzni hotel Hilton Rijeka Costabella Beach Resort and Spa, u koji je uloženo 800 milijuna kuna, što je jedna od najvrjednijih investicija u hrvatski turizam. Od novih hotelskih ulaganja u najavi je ulaganje DDG Grupe od oko 50 milijuna eura u novi hotelski kompleks u Ičićima. Konzorcij koji čine APM Terminals BV iz Nizozemske i Enna Logic nedavno je dobio koncesiju na kontejnerski terminal Zagreb Deep Sea, u čiju je gradnju već uloženo 109 milijuna eura. Opremanjem i stavljanjem navedenoga novoga kontejnerskog terminala u funkciju Luka Rijeka je na putu postati najveća sjevernojadranska luka. Paralelno s gradnjom i opremanjem novoga kontejnerskog terminala gradi se i pristupna cesta D403 vrijedna 456 milijuna kuna, koja će povezivati riječku zaobilaznicu s već spomenutim kontejnerskim terminalom.

– Uz njega se vežu i velika željeznička ulaganja u rekonstrukciju teretnog dijela željezničkoga kolodvora Rijeka i gradnju intermodalnoga željezničkog terminala u vrijednosti od 31,6 milijuna eura. Rafinerija nafte u Rijeci usred je modernizacijskoga investicijskog ciklusa vrijednog 4,7 milijarde kuna, a JGL ulaže 370 milijuna kuna u novi proizvodni pogon i novi distribucijski centar koji se gradi u Industrijskoj zoni u Bakru. Posljednjih nekoliko godina na području Industrijske zone Bakar ostvarena je 41 investicija ukupne vrijednosti 1,2 milijarde kuna, čime je potvrdila status najveće i najbolje opremljene industrijske zone u Republici Hrvatskoj – napominje Komadina.

Rijeka također ima Centar kompetencija za pametne gradove, u kojem javno-privatni partneri trenutačno razvijaju šest istraživačko-razvojnih projekata, u čemu sudjeluje dvadeset partnera, od čega 17 privatnih/javnih poduzeća i tri institucije za istraživanje i širenje znanja. Izvrstan je primjer suradnje privatnog i javnog sektora nedavno osnovan MarInn – Maritimni inovacijski klaster, među čijim osnivačima su grupacija Lürssen, najveći lanac marina na Mediteranu – ACI, Sveučilište u Rijeci, Primorsko-goranska županija, njezina Regionalna razvojna agencija te brojni partneri iz Hrvatske i inozemstva.

Radovi u luci

Među brojnim projektima koji se realiziraju u Rijeci, prema gradonačelniku Marku Filipoviću, jedan od najvažnijih je novi kontejnerski terminal luke, koji razvija konzorcij APM Terminals BV iz Nizozemske i Enna Logic.

– U tijeku su i drugi veliki radovi na lučkom području, a u svemu tome sudjeluje i Grad Rijeka. Ove godine otvoren je i hotel iz grupacije Hilton na riječkoj Kostabeli, kao rezultat suradnje Grada i privatnog investitora. Tu je i nova kulturna infrastruktura u kompleksu Benčić koja je, iako primarno za građane, važan dio nove turističke i poduzetničke ponude kulturnog turizma – ističe riječki gradonačelnik Marko Filipović, koji dodaje da je model javno-privatnog partnerstva (JPP) u Hrvatskoj neprimjenjiv zbog neusklađenosti zakonodavstva – Zakona o JPP-u i poreznog zakonodavstva.

Grad Rijeka investitorima omogućava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade za informatičke i proizvodne djelatnosti, a za poduzetnike sa sjedištem u Rijeci omogućuje i dodatne poticaje putem natječaja te su im na raspolaganju i odlično opremljeni poduzetnički inkubatori.

Od početka do kraja

Grad Virovitica nema javno-privatnih partnerstava, nego je zajedno s Razvojnom agencijom VTA investitorima na raspolaganju kao savjetodavna podrška.

– Grad poduzetnike koji ulažu u Virovitici prati od početka do kraja realizacije investicije jer je cilj da proizvodnja ostane i razvija se u Virovitici. Što se tiče pogodnosti i olakšica, investitorima omogućujemo subvenciju kupoprodajne cijene zemljišta. Kriterij za dobivanje potpore je djelatnost kojom se bave te broj novozaposlenih. Olakšice za djelatnost kreću se od 50 do 90 posto pa tako investitori za proizvodne djelatnosti mogu ostvariti subvenciju od 90 posto, za prerađivačku djelatnost 70 posto te za skladištenje i proizvodnju energije 50 posto. Što se tiče novootvorenih radnih mjesta, za 20 do 30 novozaposlenih olakšica je 10 posto, od 31 do 50 novozaposlenih 30 posto te za više od 50 novih radnih mjesta 50 posto – nabraja Ivica Kirin, virovitički gradonačelnik.

Potrebni instrumenti

Virovitičko-podravska županija razvija nekoliko potpornih institucija poduzetništvu: Panonski drvni centar kompetencija, Tehnološko-inovacijski centar (TIC) Virovitica, Mrežu poduzetničkih inkubatora, Centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnosti, Sušionicu povrća te Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu. Ta županija nije ulazila u javno-privatno partnerstvo nego izravnim mjerama usmjerenim na ciljane sektore gospodarstva nastoji potaknuti brži razvoj malog i srednjeg poduzetništva radi novog zapošljavanja, povećanja konkurentnosti gospodarstva i gospodarskog rasta u cjelini.

– Da bi se uspješnije nosili s povećanom konkurencijom koju donosi europsko tržište, poduzetnici trebaju instrumente i mjere kojima će se ukloniti barijere rasta i razvoja poduzeća tako da se povećava dostupnost financijskih sredstava za mala i srednja poduzeća kako u okviru lokalnog i regionalnog proračuna, tako i na razini nacionalnog. Ključni pokretač rasta poduzetništva upravo je dostupnost financiranja u ranoj fazi razvoja, kad je rizik visok – objašnjava Igor Andrović, virovitičko-podravski župan.

Virovitičko-podravska županija u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja provodi program kreditiranja 'Lokalni projekt razvoja maloga gospodarstva 09', u čiju je realizaciju uključeno osam poslovnih banaka s ukupnim kreditnim sredstvima većim od 96 milijuna kuna. Također provodi i mjeru 'Kreditom do uspjeha 2014', čiji je ukupni kreditni potencijal za županiju iznosio trideset milijuna kuna, što su samo neke od važnijih mjera.

Izdašni programi

U gradu Kutini u posljednje tri godine realizirano je tridesetak privatnih poslovnih pothvata, ali nije bilo javno-privatnog partnerstva.

– U razgovoru s nekoliko privatnih inozemnih investitora približili smo se odluci o zajedničkom ulaganju u gradnju doma za starije i nemoćne na području Kutine – istaknuo je gradonačelnik te naglasio da Grad Kutina ima iznimno izdašne programe poticanja poduzetništva, zapošljavanja, samozapošljavanja, subvencioniranja kredita kao i potpore za poduzetnike koji su se susreli s teškoćama u poslovanju.

Trenutačno u Kutini postoji mogućnost kupnje zemljišta u tri poslovne zone i industrijsko-logističkoj zoni, s komunalnom infrastrukturom, pogodna za gradnju većih industrijskih i logističkih kompleksa. Osim iznimno povoljne cijene zemljišta, postoji stopostotno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa te odgoda plaćanja komunalne naknade do pet godina, sufinanciranje kamate na kredite i sufinanciranje zapošljavanja. Od pomoći gospodarstvu su trgovačka društva u vlasništvu grada: Razvojna agencija MRAV i Poduzetnički inkubator Kutina PUNK.

Razvijanje poduzetničkih zona

Grad Osijek razvojem i promidžbom pozitivna poslovnog okružja i raznim potporama te otvaranjem poduzetničkih zona privlači poduzetnike i investitore. Gradska uprava usmjerena je na razvijanje poduzetničkih zona: Ekoindustrijske zone Nemetin, u kojoj je u prvoj fazi uključeno sedamnaest investitora, i Poduzetničke zone IT Park, specijalizirane mikrogospodarske zone namijenjene tvrtkama koje posluju u IT sektoru. Grad Osijek je dosad imao samo jedno javno-privatno partnerstvo, vezano uz gradnju novoga autobusnoga kolodvora, a u posljednje četiri godine poduzetnicima je dao oko dvadeset milijuna kuna potpora, ne računajući i potpore za poljoprivredu. Neke od potpora poduzetnicima su subvencioniranje kamatne stope za nekoliko vrsta kredita: poduzetničke kredite za mala gospodarstva koji su u cijelosti u privatnom vlasništvu, ulažu na području grada Osijeka i korisnici su poduzetničkih kredita poslovnih banaka; stambene kredite s ciljem poticanja gospodarstva, što čini zajedno s Osječko-baranjskom županijom; kredite za energetsku obnovu zgrada te projekte sufinancirane iz europskih fondova.