14. rujan 2021.

Dalmacija se plinoficira, ali puževim korakom

Plinovod

   

Dokle je došla plinofikacija Dalmacije?, zapitala se jedna urednica Lidera i podsjetila na negdašnje medijsko bombardiranje kako je taj proces državni prioritet. Prirodni plin trebao je već odavno grijati stanovnike južnijih krajeva kad zadere bura i hladiti ih kada grane sunce, a usto im u novčaniku ostaviti nešto više kuna. No, maestralne najave o potpunoj plinofikaciji Dalmacije prigušile su se i tek povremeno kapne vijest o nekom velikom pothvatu, primjerice da su splitski KBC-ovi Firule i Križine zamijenili kotlovnice i s mazuta i loživih ulja prešli na plin.

140 kilometara plinske mreže

Iako je percepcija da je broj korisnika plina dosad u Dalmaciji već mogao biti veći, u EVN Croatia Plinu, koji više od deset godina ima koncesiju na području Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske, smatraju da sve ide odgovarajućim tempom s obzirom na to da je plinofikacija složen i dugotrajan proces. U te tri županije izgradili su više od 140 kilometara plinske mreže, a plinom dnevno opskrbljuju oko 1600 korisnika.

- Do sada smo plin doveli u osam gradova i dvije općine - Zadar, Biograd, Benkovac, Drniš, Šibenik, Knin, Solin i Split, te Dugopolje i Klis. To nije kraj tog projekta, ali je dovoljno da možemo reći da Dalmacija ima dostupan plin i razvijenu plinsku mrežu – kaže Vlado Mandić, direktor EVN Croatia Plina, koji je prema prošlogodišnjim rezultatima, postao osmi distributer plina u Hrvatskoj po volumenu.

Mandić ističe da to nije zanemariv udjel s obzirom na to da su koncesionar u tri županije koje nisu imale dostupnu plinsku mrežu. Također, navodi kako interes korisnika ne opada.  

image

- Petnaest najvećih potrošača EVN-a prelaskom na prirodni plin samo u 2020. godini uštedjelo je više od 80 milijuna kuna. Od 2012. do 2020. godine ispustili su 51.129 tona manje emisija CO2, dok je zagađenje emisijama sumporovog dioksida, dušičnih oksida te čestica PM10 u potpunosti eliminirano. To je vidljiv učinak plinoficiranja velikih potrošača, koji ostavlja čisti zrak, smanjuje onečišćenje okoliša i poboljšava financijsko stanje poslovne, turističke i institucionalne zajednice - ističe direktor EVN Croatia Plina Vlado Mandić.

foto

- Trenutačno smo u situaciji da nam se zainteresirani korisnici javljaju sami, a naša prodaja samo upravlja tim zahtjevima. Drago nam je da je iza nas vrijeme kad smo se morali najavljivati i uvjeravati čelnike tvrtki i ustanova o prednostima plina kao energenta. To je i logično, jer od postojećih korisnika imaju informaciju o prednostima. Pokazuje se da su naši korisnici najbolji promotori plina. Kada imate uštede i do 60 posto i daleko veću razinu komfora i kvalitete, povratne su informacije odlične, a dosta objekata je u nekoj fazi priključenja na mrežu - naglašava Mandić.

Često se spekuliralo da je plin slabo prisutan u kućanstvima u Dalmaciji zbog visoke cijene priključka. Kako kažu građani koji su se raspitivali o cijenama u EVN-u, cijena seta za priključak na plinsku mrežu je 7000 kuna, a cijena plina, prema cjeniku plina koji vrijedi do listopada 2022., je tri kune po kubiku što je osjetno jeftinije od električne struje. No, problem je dostupnost jer još uvijek malo ulica u Zadru, Šibeniku i Splitu ima razveden plin. Princip je takav da se plinska mreža razvodi u gradskim predjelima gdje se grade neke javne ustanove ili zgrade te tamo gdje se već provode neki infrastrukturni radovi.

Ključna puzla u energetskoj slagalici

Igor Grozdanić, izvršni direktor energetike u tvrtki Turbomehanika, smatra da je EVN hrabro ušao u projekt plinofikacije Dalmacije. Iako 1.600 korisnika nije puno, to je, kaže, svakako napredak. No, pita se je li EVN trebao dobiti više podrške u ključnim trenutcima s obzirom na to da su se s vremenom pojavila održivija rješenja koja koriste obnovljive izvore energije poput toplinskih pumpi i solara. Taj energetski stručnjak podsjeća da je plinofikacija Dalmacije već desetljećima strateški projekt Hrvatske.

- Sve je krenulo u Splitu 1993. godine, što malo ljudi zna i danas se prešućuje. Plinofikaciju su tada svi podržali, a najviše ju je gurala Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP) na čelu s profesorom Miljenkom Šunićem. Znalo se reći da je plinofikacija Dalmacije ključan čimbenik u energetskoj ravnoteži kontinentalne i jadranske regije. I sam sam taj proces u Opatiji 2017. godine nazvao ključnom puzlom u energetskoj slagalici zadovoljavanja energetskog miksa RH koji bi trebao izbalansirati kontinentalnu potrošnju plina s jadranskom i poboljšati 'krvnu sliku' energetike u Hrvatskoj - govori izvršni direktor energetike u Turbomehanici te se prisjeća da je najavljivana i gradnja velikog termoenergetskog postrojenja koje bi bilo veći potrošač plina. Dalmacija bi tom termoelektranom dobila zavidan izvor električne energije i ne bi više visila na 'dvi žice', kako kaže Grozdanić, ali ideja nije pretvorena u stvarnost. Stoga su i danas česti ispadi struje diljem Dalmacije i njezinih otoka kad se ljeti svi pokušavaju rashladiti uz klima uređaje.

Energetske uzdanice Like u 21. stoljeću

Iako plin, čija cijena kontinuirano raste, polako zamjenjuju dizalice topline i solari, plin je još uvijek zahvalniji energent za hlađenje prostora od električne energije, čije su cijene, usput rečeno, također u snažnom porastu. 

- Budućnost plina ne leži samo u grijanju, inovacije i nove pogodnosti ušteda i manjeg opterećenja energetske mreže donosi i hlađenje na plin. EVN je već poduzeo mnoge korake kako bi svojim korisnicima približio pogodnosti i hlađenja na plin. Koraci do hlađenja na plin su jednostavni i mogu se lako savladati uz pomoć EVN-a, a u idućih deset godina na mrežu se planira spojiti oko sto objekata koji će se hladiti plinom - otkriva Mandić planove EVN Croatia Plina koji je nedavno potpisao ugovor na 50 godina s Ličko-senjskom županijom, a do kraja ove godine plan je spojiti prve korisnike u Gospiću.

To je dobra priča, prirodni plin kombiniran s obnovljivima izvorima, konkretno biomasom, bio bi energetska uzdanica 21. stoljeća u tom kraju, smatra Grozdanić. - Potpisivanjem koncesije Lika je otvorila jedno sasvim novo energetsko poglavlje. Otvaraju se nove mogućnosti, a potaknut će se ulaganja jer će izgrađena plinska infrastruktura učiniti Liku privlačnom lokacijom za mnoge tvrtke - tumači taj stručnjak za energetiku kako bi ta koncesija mogla postati prilika za razvoj postojećih i novih industrijskih zona, izgradnja novih industrijskih objekata i razvoj pređivačke industrije u Lici. Pojašnjava pritom kako se prelaskom na prirodni plin elektroenergetski sustav rasterećuje i njegovi kapaciteti se oslobađaju za daljnji razvoj i korištenje modernih tehnologija, osobito na području e-mobilnosti, gdje se očekuje veliki rast i spajanje sve većeg broja vozila na elektroenergetsku mrežu koja je ionako jako opterećena.

image

- Europa će se podijeliti na dvije brzine, ovisno o stupnju dekarbonizacije, u prvoj brzini će biti dekarbonizirani sustavi naprednijih tržšta i zemalja, a u drugoj zemlje koje će ipak morati se do određene granice dekarbonizirati. Nadamo se da ćemo biti u prvoj brzini i da ćemo našu plinsku industriju uspjeti dekarbonizirati uz pomoć OIE - kaže Igor Grozdanić, izvršni direktor za energetiku u Turbomehanici.

foto

Dekarbonizacijska tranzicija

Unatoč velikoj zelenoj tranziciji kojoj bi ona trebala biti tek most, priču o plinofikaciji još nije pregazilo vrijeme. Ona se odvija čak i usprkos slabim poticajima onih koji su je desetljećima prije imenovali strateškim projektom. Iz Europske komisije prošle jeseni došao je signal da će se europskim sredstvima financirati dovršetak Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) u Albaniji i duž obale. Taj plinovod dobavlja plin iz kaspijske regije, a spajanjem plinskih tokova Hrvatske, Crne Gore, BiH i Albanije na Transjadranski plinovod (TAP) smanjila bi se ovisnost o ruskom plinu. Osim diversifikacije dobavnih pravaca za plin te izgradnje plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH, to bi moglo potaknuti snažnije korištenje plinske infrastrukture u Dalmaciji.

Što prirodnom plinu ne ide u korist

  • prirodni plin prijelazni je energent prema sve prisutnijim obnovljivim izvorima energije
  • cijene prirodnog plina rastu i taj trend će se nastaviti
  • padaju i potvrđene rezerve prirodnog plina u Hrvatskoj
  • u padu je i proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj

Iz te iste Europske komisije upalile su se i sirene da se zelena tranzicija odvija presporo te da je, kako bi se ostvarili ciljevi Europskog zelenog plana koji uključuju klimatsku neutralnost Europe do 2050. godine, potrebno prijelazni period nužno što prije pregaziti. U takvoj atmosferi, iako ju je uglavnom gurala struka, danas se plinofikacije mnogi odriču. Ona je devesedetih bila, kaže Grozdanić, stvarno potrebna, dvijetisućetih se njom poigravalo, a bez obzira na novi LNG na Krku, ona je od 2015. na marginama. 

- Danas bi se industrija prirodnog plina trebala naglo dekarbonizirati želi li ona unutar Hrvatske i Europske unije opstati. To nije lagani zadatak. Dapače, za plinsku industriju u Hrvatskoj to je određeni šok, ako znamo da su svi predviđali da će biti desetljeće prirodnog plina i da će se potrošnja plina povećavati. Međutim, danas u 2021. pušu novi vjetrovi u EU i EK koji govore potpuno drugačije. Za malu Hrvatsku je to svojevrsni šok, razočarenje, posebno ako znamo da Hrvatska posjeduje zavidnu plinsku infrastrukturu (najbolju u široj regiji), i njezin kontinentalni dio sasvim je dobro plinoficiran - zaključuje Grozdanić.