13. listopad 2021.

OIV uvodi pametna prometna rješenja

Da bi se cestovni promet učinio sigurnijim i efikasnijim ulažu se veliki napori u razvoj autonomnih vozila i međusobne komunikacije između vozila kao i uspostave veze s hitnim službama i prometnom infrastrukturom smještenom uz prometnice, poput primjerice semaforskih sustava.

Proces transformacije svih oblika prometa prema sigurnijem i učinkovitijem prometu, provodi se pod kišobranom aktivnosti zajedničkog naziva ITS (Intelligent Transport System). ITS ili Inteligentni transportni sustavi predstavljaju tehnološku nadogradnju svih vrsta prometa i transportno-logističkog sustava kojim se postiže znatno poboljšanje odvijanja prometa, učinkovitiji prijevoz putnika i roba, povećanje sigurnosti prometa, ali i smanjenje onečišćenja okoliša.

Ukratko, ITS podrazumijeva primjenu integriranih informacijsko-komunikacijskih tehnologija koje značajno utječu na cijeli niz pokazatelja. Primjena ITS-a dovodi do značajnog smanjenja broja prometnih prekršaja, a time i do smanjenja broja prometnih nesreća te do bolje protočnosti odvijanja prometa. Posljedično, na taj način dolazi i do smanjenja vremena kojeg sudionici u prometu provedu u vozilima pa tako i do smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš i pozitivnih pomaka na zdravlje ljudi.

Kako bi se realizirao predviđen plan transformacije prometa koje provode brojne svjetske i europske države definirana su temeljna područja ITS-a čiji je zadatak transformacija prometa. Radi se o područjima informiranja putnika, upravljanja prometom i operacijama, nadzoru i povezivanju vozila radi međusobne komunikacije, prijevozu tereta, javnom prijevozu, žurnim službama, elektroničkim plaćanjima vezanim uz transport, sigurnosti osoba u cestovnom prijevozu, nadzoru vremenskih uvjeta i okoliša, upravljanju odzivom na velike nesreće i nacionalnoj sigurnosti i zaštiti.

Postoji više razloga zbog kojih se pojavila ideja o nužnosti unaprjeđenja cestovnog prometa. Prvi je svakako značajan porast broja velikih gradova i aglomeracija. Zbog guste naseljenosti urbanih sredina, urbanizam ne uspijeva riješiti probleme prometne infrastrukture. Dokazano je da su restrikcije urbanog prometa kao što su primjerice naplata i naknada za korištenje gradskih prometnica, jedini uspješan model smanjenja broja vozila koja se kreću gradskim prometnicama. Drugi razlog uvođenja tehnoloških unaprjeđenja u cestovnom prometu je vrlo velik broj cestovnih vozila, od osobnih pa sve do teretnih. Zbog istih se razloga poduzimaju veliki napori u pogledu razvoja autonomnih vozila, poput mini autobusa i robo taksija, koji bi trebali zamijeniti osobna vozila u gradskom prijevozu. Treći razlog je znatan broj prometnih nesreća s tragičnim posljedicama, a četvrti razlog uvođenja ITS-a koji valja spomenuti je prometno onečišćenje koje bitno utječe na kvalitetu zraka, tla i vode te zdravlja ljudi. Dugoročno gledajući, ekonomske posljedice prometnog onečišćenja su iste kao i kod prometnih nesreća.

Statistički gledajući, Hrvatska godišnje ima 77 smrtno stradalih osoba na milijun stanovnika, dok je EU prosjek 49, Italije 55, Njemačke 39, a Irske i Nizozemske 31 (podatci iz 2019. godine).

ITS koncept

ITS se realizira uređajima (senzorima prometa) koji su raspoređeni uz prometnice, obradom podataka na rubu mreže (Edge Computing), obradom podataka u oblaku (Cloud Computing), softverom i hardverom koji senzore prometa povezuje na Edge ili Cloud platforme i obrađuju podatke, odnosno omogućuju spajanje na internet.

Senzori prometa prikupljaju informacije s prometnica, a prikupljeni podaci mogu biti različiti, od broja vozila koja prometuju određenom lokacijom, kategorije, marke, boje i godišta vozila do evidencije prometnih prekršaja, brzine kretanja, razmaka između vozila, dužine kolone i slično. Iz prikupljenih podataka umjetna inteligencija (Artificial Intelligence) izvodi zaključke i pokreće određene aktivnosti koji posljedično utječu na poboljšanje  prometnih pokazatelja. Cilj primjene Edge Computinga je da se prikupljanje podataka, njihova obrada i donošenje odluka odvija na lokaciji korisnika, bez potrebe za prenošenjem informacija na udaljenu centralnu lokaciju pružatelja usluge, u jezgru mreže, a potom  slanja informacija nazad korisniku. No, kada postoji više takvih lokacija, obrađene je podatke potrebno objediniti na jednome mjestu i obraditi velike količine podataka (Big Data) kako bi iz njih prikupili što više informacija i iskoristili ih za donošenje novih zaključaka. U tom slučaju potreban nam je Cloud.

Ukratko, prikupljeni podaci koriste se za izradu prometnih studija kojima se unapređuje promet za efikasnije, dinamičko upravljanje semaforskim sustavima, za video nadzor prometnica, evidenciju prekršitelja i za brojne druge namjene.

Primjena ITS-a

ITS je područje kojim se bave brojni proizvođači softvera, hardvera i mnogi sistem integratori. OIV upravlja svjetlovodnim kapacitetima u vlasništvu Republike Hrvatske uz dionice autocesta i željezničke pruge te ima veliko iskustvo u prijenosu televizijskog i video signala, davanju u zakup komunikacijskih vodova, Smart City rješenjima, IoT-u i uslugama zasnovanim na kamerama te prije svega vrhunske stručnjake u području komunikacija. Zbog svega toga Odašiljači i veze razvili su više različitih integriranih ITS usluga koje komercijalno nude korisnicima.

ITS Kutina

Kako bi prikupljali podatke o broju teretnih vozila koja prometuju državnom cestom kroz središte grada, početkom 2021. godine OIV je za grad Kutinu u okviru strategije pametnog grada realizirao ITS rješenje brojanja i kategorizacije teretnih vozila. Da bi u svakom trenutku zaposlenici gradskog odjela za komunalnu infrastrukturu imali informacije o tome koliko teretnih vozila prometuje centrom grada, te prema tome planirali svoje gospodarske i druge aktivnosti, poput inicirati završetak gradnje gradske zaobilaznice i parkirališta za teretna vozila, za grad Kutinu je izrađena posebna ITS aplikacija.

Zahvaljujući ovoj aplikaciji, grad Kutina ima točne informacije o tome koliko dnevno, tjedno, mjesečno, kvartalno i godišnje teretnih vozila prometuje centrom grada, kada su najveća opterećenja tijekom dana, tjedna, sezone i slično. Prema informacijama kojima je grad do sada raspolagao, evidentno je da su do sada korištene starije tehnologije brojanja vozila (bez sposobnosti kategoriziranja vozila) griješile i do 50% u odnosu na primjenu umjetne inteligencije i nisu bile realizirane u stvarnom vremenu. 

ITS Županijska lučka uprava Zadar

Županijske lučke uprave upravljaju kopnenim dijelom pomorskog dobra koja koristimo prilikom ukrcaja na trajekte i brodove u našim lukama. Za potrebe prikupljanja podataka o broju svih vozila koja koriste kopneni dio pomorskog dobra kojim upravlja ŽLU Zadar, OIV je sa ŽLU Zadar u okviru projekta povećanja sigurnosti i efikasnosti upravljanja prometom, u morskim lukama pokrenuo ITS projekt brojanja i kategorizacije vozila. Ovaj pilot projekt OIV provodi sa Županijskom lučkom upravom Zadar u Luci Preko na otoku Ugljanu. Kako bi u svakom trenutku zaposlenici ŽLU Zadar mogli saznati koliko vozila koristi kopneni dio pomorskog dobra u Luci Preko, te prema tome planirati organizaciju svojih dnevnih, tjednih, mjesečnih i sezonskih aktivnosti, predviđati poslove i troškove održavanja luke, za ŽLU Zadar je izrađena posebna ITS aplikacija.

Koristeći OIV ITS aplikaciju, ŽLU Zadar ima točne informacije o tome koliko i kakvih vozila prolaze Lukom Preko, dnevno, tjedno, mjesečno, kvartalno i godišnje, kada su najveća opterećenja tijekom dana, tjedna, sezone i slično, u stvarnom vremenu i iz povijesnih podataka.

Zaključak

Obzirom da se kod ITS-a isti senzori prometa koriste za rješavanje različitih prometnih izazova, poput video nadzora, praćenja tijeka prometa do nekoliko stotina metara u dubinu prometnice (ili luke), za povezivanje s različitim aplikacijama i informacijama kojima korisnik raspolaže (poput voznog reda i slično), za prikupljanje podataka iz prometa radi izrade prometnih studija, evidencije prekršitelja u prometu, i mnoge druge, OIV svoje ITS usluge realizira modularno i prilagođava se zahtjevima svojih korisnika.

Ova dva projekta zasnovana na senzorima prometa uz primjenu umjetne inteligencije na rubu mreže (Edge Computingu), grad Kutinu svrstavaju u prve gradove u Republici Hrvatskoj koji primjenjuju umjetnu inteligenciju u realizaciji Smart City projekata u prometu, a ŽLU Zadar u prve lučke uprave u RH koje primjenjuju umjetnu inteligenciju u realizaciji projekata pametnih luka.

Također, navedeni realizirani projekti Odašiljače i veze svrstava u predvodnike domaćeg razvoja inteligentnih transportnih sustava zasnovanih na umjetnoj inteligenciji u okviru Industrije 4.0, kao jednoj od svojih najvažnijih inovacija.

OIV je svoje ITS usluge pozicionirao u proširenu viziju razvoja Smart City rješenja namijenjenih građanima i jedinicama lokalne samouprave, državnim tijelima i svim onim privatnim i poslovnim korisnicima kojima je cilj razvoj pametnijih i sigurnijih prometnih sredina. OIV svoja Smart City rješenja realizira širokom paletom proizvoda zasnovanih na ITS, IoT, AI (umjetnoj inteligenciji), Edge i Cloud Computingu te ostalim tehnologijama iz područja Industrije 4.0.

Prema sadašnjim tehnološkim spoznajama čini se kako će životni vijek ITS-a potrajati dok svoja osobna vozila ne zamijenimo vozilima koja u sebi imaju ugrađene senzore kakve danas koristimo u ITS-u i koja će međusobno komunicirati bez senzora smještenih uz prometnice, poput autonomnih osobnih vozila ili robo taksija. Stoga je jasno da će ITS biti važna tema slijedećih nekoliko desetljeća te da smo inovativnim tehnologijama otvorili nove mogućnosti pružanja kvalitetnih komunikacijsko-informacijskih usluga u području prometa u Republici Hrvatskoj.