24. rujan 2021.

Nikola Nikšić: Zašto u Hrvatskoj postoji veliki zazor od ulaganja u dionice

Zazor od tržišta kapitala

    foto Shutterstock

Dokle god je iz informacija iz općeg okruženja razvidno da je razina etičnosti na nedozvoljeno niskoj razini, dotle će i zazor od ulaganja u dionice biti i ostajati velik, tvrdi Nikola Nikšić, poslovni savjetnik iz Konter savjetovanja.

'Snađi se' taktika

- Ljudi su svjesni da se biznis, kao i mnogi drugi segmenti našeg društva, u velikom broju slučajeva odvija u neskladu između očekivanja i aspiracija u odnosu na ograničene mogućnosti da sve što se želi i ostvari na legalan i društveno dopušten način. Iako uglavnom postoje zakonski utvrđene granice između dopuštenog i nedopuštenog, traže i se u značajnoj mjeri se i nađu načini kako ono ilegalno pretvoriti u legalno i to na kvazi ('snađi se, cilj opravdava svako sredstvo') općeprihvaćen način - pojašnjava Nikšić kako se to 'snađi se' između ostalog odnosi i na prilagođavanje (lažiranje) financijskih izvještaja.

Precizira kako se u takvom 'kreativnom izvještavanju' pogrešno prikazuju financijske pozicije falsificiranjem ili izmjenom evidencija i dokumentacije iz kojih su financijski izvještaji pripremljeni te se namjerno primjenjuju pogrešna računovodstvena načela vezana uz iznose, klasifikaciju, način prezentiranja ili objave. Posebnu pozornost treba obratiti na metode priznavanja prihoda, odgađanja troškova, vrednovanja imovine, jasnu sliku o udjelu i efektima prihoda i rashoda od izvanrednih aktivnosti – jednokratnih stavki, cjelovito i transparentno iskazanih vanbilančnih tereta i slično.

image

- Poslovni odnosi, njihova stabilnost i kvaliteta, kao i daljnji razvoj, u najvećoj mjeri ovisi o razini povjerenja, transparentnosti i komunikacije, uglavnom na čimbenicima iz područja etike - smatra Nikola Nikšić.

foto Dražen Lapić

Pada interes ulagača i poduzeća

Takvi nepotpuni i nekvalitetni financijski izvještaji uzrokuju neizvjesnost. Ona povećava rizike, a sve to, tumači Nikšić, dovodi do zahtjeva za većim stopama povrata, padom potražnje i cijena vrijednosnica.

- Kad se tome dodaju nedostatak kvalitetnog i agilnog upravljanja i nadzora, neodgovarajućih internih kontrola i eksterne revizije, pritisak na kratkoročne probitke i rast, a ne na stabilnost i sigurnost, odnosno dugoročno održivo poslovanje, rizik eksponencijalno raste, a interes ulagača pada - zaključuje navodeći kako smo sve to imali prilike uživo vidjeti u punom sjaju u slučaju Agrokor gdje su 'jednim potezom kista financijska izvješća većine izuzetno uspješnih članica grupe opterećena troškovima rezerviranja i vrijednosnih usklađenja, koja nisu ni luk jela ni luk mirisala'.

Nikšić napominje da, osim niskog interesa ulagača i cijena vrijednosnica, na ionako mali interes poduzeća da svoje vrijednosnice uvrste na tržište, dodatno smanjuju i novi 'moderni' načini privlačenja investitora i prikupljanja kapitala. 

Intelektualni kapital

Pritom upozorava na jednu vrstu kapitala koja se danas pokazuje iznimno vrijednom, a na prvu se ne vidi u računovodstvenim evidencijama i financijskim izvještajima.

– Span je, kao i ranije Rimac, Nanobit i još neki drugi, primjer tvrtke koja je dugoročno na sjajan način interpretirala i kontinuirano potvrđivala vrijednost jedne druge, a danas najvažnije dimenzije biznisa, intelektualnog kapitala. Kako je Leif Edvinsson prikazao u svom modelu Skandinavska shema vrijednosti, intelektualni kapital je vrijednost ostvarenih i, pogotovo, potencijalnih ekonomskih efekata koji proizlaze ili će proizaći iz djelovanja zadovoljnih, motiviranih, iskusnih i kompetentnih ljudi, odnosno ljudskog kapitala, koji na kvalitetan način njeguje i razvija kapital dionika organizacije, kapital inovacija (poslovnu izvrsnost, efektivnost) i kapital procesa (operativne izvrsnost, efikasnost) – pojašnjava Konterov poslovni savjetnik kako će poduzeća koja aspiriraju trgovanju svojim vrijednosnicama morati više pažnje posvećivati otvorenoj, točnoj i kontinuiranoj komunikaciji vezanoj uz svoj intelektualni kapital. Premda tu ukupnu moć kolektivnog uma organizacije, njegovog iskorištavanja i potencijala, nije baš uvijek jednostavno identificirati i interpretirati, ističe Nikšić, organizacije koje u tome uspiju, pobjeđuju - kako u tekućem poslovanju, tako i u povećanju svoje tržišne vrijednosti.       

Na što pripaziti pri procjeni vrijednosti tvrtke i rizika ulaganja

  • Siguran i dokazan menadžment
  • Revidirana financijska izvješća s kratkim, lako razumljivim bilješkama
  • Stabilni trendovi prihoda, profita i profitnih marži u prethodnim godinama
  • Jaka tržišna pozicija na međunarodnom tržištu u atraktivnoj djelatnosti
  • Nepostojanje značajnih parnica
  • Nepostojanje poslova ili imovine koja bi izazivala probleme u okruženju (ekologija, etika, zakonodavstvo, …)
  • Zarada prvenstveno iz redovitog (operativnog) poslovanja
  • Neovisnost o jednom ili manjem broju kupaca ili poslovnih  partnera
  • Udio nematerijalne imovine u aktivi
  • Nema značajnijih prometa s povezanim poduzećima
  • Nepostojanje poslovnih operacija ili raznih oblika restrukturiranja koja imaju jednokratna obilježja
  • Mali ili nikakvi izvanredni prihodi i troškovi
  • Dislociranost
  • Jake interne kontrole i razvijen sustav kontrolinga (planiranje, izvještavanje, analize, upravljanje troškovima, segmentacija tržišta i kupaca, upravljanje rizicima, politike i procedure naplate,
  • Sistematizirani organizacijski ustroj, poslovi i radna mjesta, sustav upravljanja radnim učincima, karijerama, mjerenje zadovoljstva i razine interne komunikacije