12. siječanj 2020.

Kronologija propasti (4): Kako su Ban centar i Centar Bundek nabili 500 milijuna kuna minusa

Ban centar    foto Ratko Mavar/Lider
piše Goran Litvan
goran.litvan@lider.media
piše Goran Litvan [email protected]

Dva velika prošlogodišnja građevinska stečaja zaslužuju poseban naslov. Propali su investitori u dva zagrebačka stambeno-poslovna kompleksa – Centar Bundek i luksuzni Ban centar. Tvrtka Centar Bundek natukla je minus od gotovo 304 milijuna kuna, a zajednički nazivnik obiju tvrtki ista su zagrebačka adresa i dva suvlasnika – Institut IGH i Zlatko Stipić. Vlasnici Centra Bundek su KFK, Stipićev Konos Construction i splitski Konstruktor inženjering, koji je također u stečaju već dvije godine, te Incro (tvrtka kći Instituta IGH).

Kad je riječ o investitorima u Centar Bundek, oni su ulagali i u druge projekte pod jednakim uvjetima, što je dodatno otežalo situaciju. U toj je priči jedina tvrtka koja je i tada imala zdrav temelj bila KFK. Prema mišljenju našeg sugovornika, pogreška Instituta IGH bila je u tome što se polakomio i uz osnovnu djelatnost projektiranja i nadziranja projekata upustio u investiranje putem svoje tvrtke Incro. Ista je stvar sa splitskim Konstruktor inženjeringom, koji je kriza dokrajčila.

– U te je poslove ušao s visokim parametrima upravo u vrijeme krize, kad su projekti stali. Nije imao dovoljan priljev novca da to izvede dokraja, ali ni za nove projekte – objašnjava nam sugovornik.

Stipić je, smatra naš sugovornik, 'pao' već onda kad je gradio West Gate, koji je bio početak njegovih nevolja. Devedesetih godina bio je 'knaufer', no malo-pomalo počeo se od kooperanta razvijati u glavnog izvođača. Međutim, nešto slično kao i u slučaju Zdravka Peveca, tvrtkin rast nije pratila odgovarajuća kadrovska struktura pa je ona zbog 'neadekvatnog upravljanja' počela propadati.

Centar Gradski podrum (CGP), investitor u Ban centar, došao je 'samo' do 181 milijun kuna minusa. Njegovi su vlasnici – uz Konos Construction (42,49%) i Institut IGH (37,50%) – Zagrebačka banka (15,01%) i Reinvest Dubravka Rebrine (5%), koji je trenutačno u blokadi. U vrijeme gradnje direktor CGP-a bio je moćni čovjek IGH-a Petar Đukan. Zahtjev za pokretanje stečaja podnio je posljednji direktor Robert Kučinić, koji i sâm potražuje šest neisplaćenih plaća. Račun je u blokadi već skoro godinu dana.
Koliko je projekt Ban centar stajao njegove financijere, možda najbolje govori to što su predviđali da će kvadrat biti plaćen od šest do sedam tisuća eura, ali velik dio stanova i poslovnih prostora prodan je za upola nižu cijenu.

U stečaj je prošle godine otišla i tvrtka Niva čiji su suvlasnici Nikica Valentić (70%) i Rebrina (30%) koji je do 8. svibnja, kad je otvoren stečaj, bio i predsjednik Uprave. Pola godine poslije otvoren je i stečaj nad Niva servisom, dijelom iste grupacije čija je vlasnica Nivina tvrtka kći Niva inženjering, koja je pak u stečaju još od 2017. Niva je ušla u velike kredite bez realne osnove da ih može vraćati, zato je njezin pad bio neizbježan.

Projekti svih tih tvrtki bili su pripremljeni prije krize, kad je cijena zemljišta bila najveća, a i materijali su bili skuplji. To više što je riječ o visokokvalitetnim projektima koji su predviđali veće troškove od uobičajenih. Očekivali su se i visoki prihodi, zato su to banke pratile s ondašnjim višim kamatama nego danas; što bi rekao jedan insajder, bile su široke ruke. No uslijedila je kriza…

Naš sugovornik kaže da je marža u graditeljstvu niska, iznosi od dva do četiri posto. S takvom maržom bilo kakav poremećaj na tržištu može dovesti u pitanje nekretninske projekte, pogotovo one najskuplje.

Kompletno istraživanje o stečajevima u Hrvatskoj možete pročitati u digitalnom ili tiskanom izdanju Lidera