24. srpanj 2020.

Koronakriza i klimatske promjene uzrokovale poremećaj na tržištu, poljoprivreda ima priliku za zaokret

Voće i povrće   

Uslijed koronakrize i značajnog smanjenja turističke potrošnje, hrvatsko tržište voća i povrća doživjelo je velike promjene koje su utjecale na ponudu i potražnju, na cjenovne oscilacije ovisne o odnosima ponude i potražnje na globalnom tržištu te na dostupnost robe iz domaće proizvodnje. Rečeno je to tijekom prezentacije stručnjaka konzultantske tvrtke Smarter o stanju na tržištu voća i povrća u Hrvatskoj, a kao uzrok navedeni su koronakriza i značajno smanjenje turističke potrošnje.

image
Denis Matijević
---Čelni čovjek Smartera, inače specijaliziranog za poljoprivredu i prehrambenu industriju, te predsjednik Uprave ENNA Fruita Denis Matijević naglasio je da je k tomu zbog klimatskih uvjeta već sada vidljivo da će u Hrvatskoj doći do pada proizvodnje kod većine vodećih voćnih vrsti (jabuka, mandarina, šljiva), dok su na tržištu cijene uglavnom nešto više u odnosu na prošlu godinu. Kod proizvodnje većine povrća pak nisu se dogodili nikakvi ekstremni poremećaji pa u Smarteru procjenjuju da će urod biti približno na razini prošle godine, dok je na tržištu vidljiv pad cijena između 12 do 20 posto što je uvjetovano tržišnim prilikama.

Prema prvim procjenama Smartera, ove se godine zbog mraza očekuje pad proizvodnje jabuka na razinu od 55 tisuća tona. Nedovoljno oborina i izostanak navodnjavanja utjecat će na manju proizvodnju mandarina te se očekuje urod od oko 30 tisuća tona. Procjene kod povrća govore o proizvodnji, primjerice oko 175 tisuća tona krumpira, 33 tisuća tona rajčice, te oko 25 tisuća tona lubenice, što je na razini prošle godine.

image
Zvjezdana Blažić
---- Hrvatska proizvodnja voća i povrća ima ogromne potencijale s obzirom na nisku razinu samodostatnosti proizvodnje te očekivani rast potrošnje u idućim godinama, kako kroz povećanje turističke potrošnje tako i kroz rast potrošnje po glavi stanovnika. Ogromni su potencijali i za izvoz. Ono što je važno jest prepoznati uska grla u funkcioniranju tržišta odnosno cijelog opskrbnog lanca od proizvodnje, preko otkupa, do prodaje i izvoza - naglasila je stručnjakinja Smartera Zvjezdana Blažić.

Koronakriza osvijestila je potrebu da se i u hrvatskoj poljoprivredi napravi snažan zaokret te da se uz značajne poticaje države kako bi se povećala proizvodnja i raznolikost krene u bolju organizaciju proizvodnje, udruživanja i povezivanja proizvođača, odnosno jačanje horizontalne i vertikalne integracije.

Samo jače međusobno povezivanje proizvođača i njihovo povezivanje s organizatorima proizvodnje, otkupljivačima i prerađivačko-prehrambenom industrijom, jamac je za povećanje konkurentnosti i razine samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje te bolje organiziranosti tržišta koja će omogućiti dostupnost domaće robe na policama trgovačkih lanaca, ali isto tako i lakše apsorbiranje tržišnih viškova kroz izvoz. Za proizvođače bez udruživanja bit će gotovo nemoguće u ovom sektoru koristiti operativne programe EU neophodne za unapređenje proizvodnje.

Matijević je spomenuo i ENNA Fruit koja organizira proizvodnju, otkup, distribuciju te preradu voća i povrća na području Hrvatske i regije i koja je od početka godine izvezla 640 šlepera robe (što je više od polovice hrvatskog izvoza), od čega u protekla dva mjeseca više od 250 šlepera.

- Glavna tržišta tvrtke ENNA Fruit u tom razdoblju bila su Slovenija, Srbija, BiH i Italija. Očekuje se povećanje izvoza krajem ljeta te nam prve projekcije govore o dodatnom rastu izvoza posebice kada stigne sezona mandarina uz ostale artikle iz domaće poljoprivredne proizvodnje - izjavio je Matijević.