11. ožujak 2021.

JAVNO SAVJETOVANJE - Kako pogurati svoj interes pri promjeni zakona

 foto Shutterstock

Legenda kaže da su se tu večer uoči izglasavanja lex Agrokor sastali predstavnici HDZ-a i banaka, nakon čega je vladajuća stranka uputila amandman na već predloženi zakon. Amandman je bankama omogućio da tijekom izvanredne uprave njihovo potraživanje bude prvo na redu na naplatu, čak i ako izvanredna uprava ne uspije spasiti kompaniju, odnosno ako se dogodi stečaj.

Bila je to, doduše, tajna rasprava, o čemu nam je svojedobno pričao i jedan od najvećih (najoštećenijih) Agrokorovih dobavljača, no zanima nas imaju li i javne rasprave takav učinak. Odgovor nije jednostavan jer je od tajnosti ili javnosti rasprava mnogo važnije tko pregovara. U spomenutom slučaju Vlada premijera Plenkovića čak nije ni imala izlaz osim popustiti bankarima jer bi u suprotnome lex Agrokor bio mrtvo slovo na papiru ako daljnje poslovanje te kompanije banke ne bi financirale.

Transparentnost nije jamstvo

Ali banke su posebna priča. HUB smo, doduše, pitali što misli o javnim raspravama. Ondje su nam rekli da su već godinama 'nezaobilazan sugovornik za sve teme bankarskog sektora', no zašto se njihovi prijedlozi ne mogu pročitati, primjerice, na portalu e-Savjetovanja, odgovaraju da u pravilu nisu 'mogli sudjelovati u pojedinim važnim raspravama zbog nedovoljne vidljivosti savjetovanja i nedostatka interaktivnosti u procesu donošenja određenih propisa'.

Hm, netko bi mogao reći da ni drugi ne bi gubili vrijeme na e-Savjetovanja kad bi imali takvu pregovaračku moć, ali bez obzira na to u HUB-u smatraju taj portal kvalitetnim alatom i jako dobrim iskorakom u digitalizaciju. I zaista, nitko ne osporava koliko je dobar taj iskorak kojim je javna rasprava postala još dostupnija široj publici, o čemu možemo posvjedočiti i mi jer čitajući prijedloge na propise koji su u pripremi, nerijetko i neupućeni u tematiku može 'skužiti' o kojim je promjenama riječ.

Pitanje je pak koliko je taj iskorak prema transparentnosti donio veći učinak za one koji su životno zainteresirani za izmjene nekog propisa.

Kako pogurati interes?

Dva načina da se progura neki interes u postupku javnog savjetovanja pri promjeni zakona

  1. kupiti kritičnu masu istomišljenika koji će brojnošću uvjeriti zakonodavca da prihvati prijedlog izvana
  2. nadležni ministar je dovoljno razuman da shvati kako je prijedlog bolje rješenje od onoga koji je zamislila njegova administracija

Javna rasprava ima skroman utjecaj na izmjene propisa, a najvažnije je koliki je utjecaj onih s jedne i druge strane stola. Glavni su i dalje u ministarstvima – o pojedincima u njima ovisi hoće li neki prijedlog biti prihvaćen

Iskustvo Udruge Franak jasno pokazuje da transparentnost nije nikakvo jamstvo da će prijedloge promjena pisci propisa (čitaj: Vladini dužnosnici) prihvatiti.

– Utjecaj na zakone nije moguć bez kritične mase koja taj utjecaj traži. Vlast ne prihvaća ideje zato što su dobre, nego samo ako osjeti da je pritisak javnosti znatan. Tako smo izborili tzv. zakon o konverziji kredita iz švicarskog franka u euro – kažu u udruzi Franak.

Nekadašnja predsjednica CISExa (Hrvatski nezavisni izvoznici softvera) Tajana Barančić govori da sve ovisi o ljudima s druge strane stola koji predstavljaju ministarstvo. Zapravo, to pokazuje da nemamo sustav, zato sve ovisi o raspoloženju ljudi iz ministarstava. Upravo zahvaljujući razumijevanju predstavnika Ministarstva gospodarstva CISEx je uspio lobiranjem s drugim interesnim skupinama dogovoriti nekoliko rješenja u korist IT industrije.

Barančić ističe Zakon o izmjenama o poticanju ulaganja kojim su izmijenjeni uvjeti za poreznu olakšicu od 50 posto na porez na dobit već za ulaganja od 50 tisuća eura (inače je za ostale 150 tisuća eura), s tim da se poveća broj zaposlenika u IT-u, što i nije bilo teško jer su te tvrtke ionako u stalnoj potrazi za stručnjacima. Kao drugi veliki uspjeh smatraju ponovno donošenje Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. 

Akademik Jakša Barbić navodi primjer prihvaćenoga prijedloga za Zakon o zakladama. Zaklade su već nekoliko godina u neugodnoj situaciji. Glavnica im je položena u bankama i financiraju se iz kamata. Međutim, kamate su vrlo niske pa je prihvaćen prijedlog struke da se može financirati i iz glavnice, ali da se ne ugrožava svrha zaklade, drugim riječima, da se pazi koliko se troši glavnice. Barbić, ne ulazeći u afere koje su uslijedile, pohvalio je tadašnjeg ministra uprave Lovru Kuščevića koji je bio spreman prihvatiti takav razuman prijedlog.

O tome kako su Hrvatska obrtniča komora, AmCham, HGK i HUP uspjeli svoje prijedloge 'uvrstiti' u zakone, pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.