13. siječanj 2022.

Hrvoje Balen (Algebra): Za pet do deset godina ICT sektor mogao bi dosegnuti prihode hrvatskog turizma

Hrvoje Balen

    foto Ratko Mavar

Notice: Undefined property: stdClass::$author in /var/www/lider.media/web/templates/site/html/com_ocm/default/item_body.php on line 75

Notice: Trying to get property 'name' of non-object in /var/www/lider.media/web/templates/site/html/com_ocm/default/item_body.php on line 75

Razgovarale: Matilda Bačelić i Kata Pranić

Inženjerske plaće i plaće digitalnih profesionalaca u Hrvatskoj izrazito su nekonkurentne. Bez znatnoga poreznog rasterećenja u kratkom roku istinski se dovodimo u opasnost da naši najbolji ljudi počnu raditi za tvrtke koje nisu registrirane u Hrvatskoj

Budućnost razvoja visokog obrazovanja je u internacionalizaciji, stajalište je Visokog učilišta Algebra, koje je ostvarilo suradnju s nekima od najrespektabilnijih europskih visokih učilišta. O tome govori Hrvoje Balen, suosnivač i član Uprave Algebre, najveće hrvatske privatne obrazovne institucije koja školuje IT stručnjake. Balen, koji je ujedno vrlo aktivan kao zamjenik predsjednika Izvršnog odbora HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, drži da hrvatska ICT industrija uskoro može donijeti prihod kao i turizam te zaposliti do sto tisuća ljudi, ali samo ako se za to stvore uvjeti pozicioniranjem te industrije kao strateške.

Kako zamišljate internacionalizaciju studija, zbog čega bi netko iz Francuske ili Njemačke došao studirati na Algebru?

– Posljednjih pet godina dovodimo mlade ljude u sklopu raznih međunarodnih aktivnosti, od programa suradnje s fakultetima u obliku ljetnih i zimskih škola, specijaliziranih promidžbenih aktivnosti na internetskim medijima za mlade do specijaliziranih agenata u Aziji, Južnoj Americi, Africi, na Bliskom istoku i u Europi. Svi naši diplomski studiji posljednjih godina održavaju se isključivo na engleskome, a od prošle godine počeli smo i s pojedinim preddiplomskim studijima. Nakon toga pokrenuli smo i akreditaciju pojedinih studija sa stranim institucijama, pa pojedini studenti stječu i hrvatsku i stranu diplomu. Tu mogućnost otvorili smo s etabliranim francuskim veleučilištem EPITECH kad smo prvi u Hrvatskoj akreditirali studij interneta stvari, IoT-a, i umjetne inteligencije prema novim europskim smjernicama osiguravanja kvalitete. Uskoro ćemo objaviti i završetak dvogodišnje validacije koju smo prolazili posljednje dvije godine s eminentnim britanskim sveučilištem, a koja će biti vrlo atraktivna i stranim i domaćim studentima.

Kakvi su uvjeti upisa na studij na Algebri u odnosu na ostale fakultete odnosno visoka učilišta u Hrvatskoj i koliko se razlikuju studijski programi?

– Kao i mnogi drugi fakulteti i sveučilišta, za upis studenata tražimo položen obavezni dio državne mature na osnovnoj razini. Otprilike dvije trećine kandidata svake se godine tako upiše na studij, dio njih prelazi iz drugih institucija na kojima je studirao i nije bio zadovoljan, a mali dio kandidata upisuje se na temelju prijamnog ispita.

Ima li povećanje broja studenata na vašemu visokom učilištu veze s blažim upisnim kriterijima?

– Trenutačno na Algebri studira malo više od 1600 studenata, zbog čega se ubrajamo u dvadeset posto najvećih visokoškolskih institucija u Hrvatskoj. Povećanje broja studenata rezultat je neprestanog podizanja kvalitete studija i studiranja, praćenja tehnoloških trendova, inovacija na studijima poput zajedničkih projekata raznih smjerova, obvezne prakse koju osiguravamo kod top-poslodavaca te zadovoljstva diplomanada, koji redom ostvaruju odlične karijere u Hrvatskoj i diljem svijeta. Kad je riječ o kriterijima studiranja, Algebra oduvijek ima reputaciju zahtjevnog studija, što se vrlo otvoreno iznosi kandidatima već kad prvi put stupe u prijavni ured, prije upisa. Traži se maksimalna posvećenost zadaćama, projektnoj nastavi, međuispitima, seminarskim zadacima i stjecanju praktičnih znanja.

Što će donijeti vaučeri za obrazovanje i mikrokvalifikacija?

– Na posljednjem sastanku Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra otvorili smo temu nedostatka digitalnih profesionalaca iz kuta prekvalifikacije i usavršavanja već ljudi zaposlenih u drugim strukama. Budući da potrebe za zapošljavanjem i dalje rastu, da je sve teže pronaći i zadržati ljude, Ministarstvo rada i Hrvatski zavod za zapošljavanje, uzimajući u obzir potrebe poslodavaca, pokrenuli su projekt vaučera za obrazovanje odraslih koji će se financirati iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. U sljedećih pet godina tridesetak tisuća građana imat će na raspolaganju tristo milijuna kuna koje će sami moći iskoristiti za stjecanje digitalnog ili 'zelenog' zanimanja u sklopu programa usklađenih s potrebama tržišta rada. U tom projektu financirat će se isključivo akreditirani programi koji su pripremljeni prema novome Zakonu o obrazovanju odraslih, a koji podrazumijeva da obrazovne institucije slijede smjernice standarda zanimanja i standarda kvalifikacije u čijoj su izradi sudjelovali mnogi poslodavci i koji se dinamički dopunjuju. Osim već poznatih programa obrazovanja koji traju otprilike jedan semestar i predviđaju stjecanje od 10 do 15 ECVET bodova, uključuju se i mikrokvalifikacije za pojedine programe usavršavanja. Riječ je o malo kraćim programima koji će također zahtijevati akreditaciju i mogli bi pokriti neke certifikacijske ili specijalističke programe kao dijelove pojedine tražene kvalifikacije.

Ima li novosti u provedbi NPOO-a? Koje aktivnosti u vezi s tim sada provodi HUP?

– Kad je riječ o investicijskim projektima, Nacionalni plan oporavka provodi se mnogo sporije nego što se očekivalo, što je problem jer se zbog daljnjega kašnjenja možda neće iskoristiti sredstva. HUP je i dalje aktivan na određivanju uvjeta i lobiranju za privatni sektor jer je već prilično sigurno da će zbog mogućih zastoja u pripremi pojedinih javnih projekata, ali i neočekivanog porasta cijena na globalnom tržištu, neki projekti biti neizvedivi u sklopu proračuna koje je odobrila Europska komisija. Upravo zbog toga vjerujemo da će se uskoro otvoriti mogućnost dijaloga na temu realokacija kako bi se ipak postigli ugovoreni ciljevi. No u ovom trenutku dodatno smo se usredotočili na praćenje priprema za raspis natječaja i dijalog o pojedinim reformama koje su uvjet za isplatu novca. Siguran sam da će HUP nastaviti surađivati i s Vladom i Europskom komisijom na predlaganju i praćenju izmjena Zakona o radu, reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava, podizanju učinkovitosti pravosuđa, osuvremenjivanju i konkurentnijem zakonu o poticanju ulaganja, znatnom smanjenju opterećenja plaća zaposlenika, poticanju ulaganja u istraživanja i razvoj te pravednijem poreznom sustavu.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.