23. studeni 2020.

[HRVATSKI SWOT] Andrea Doko Jelušić: Zabrinjava zaostajanje u ekonomskom rastu i tehnološkom razvoju

Andrea Doko Jelušić    foto Dražen Lapić

Usporen rast Hrvatske jedan je od problema na koje u svojoj SWOT analizi upozorava izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) Andrea Doko Jelušić

Ona vidi prijetnju koja se iskazuje u 'snažnijem gospodarskom rastu zemalja jugoistočne Europe i sve većem jazu u gospodarskom razvoju Hrvatske u odnosu na vodeće zemlje jugoistočne Europe'. Doko Jelušić pritom apostrofira zaostajanje u tehnološkom razvoju, i to ne samo u odnosnu na vodeće globalne igrače, nego i na regionalnoj razini.  

A to će se zaostajanje nastaviti i za vrijeme i nakon pandemije. Prema projekcijama Europske komisije, Hrvatska će kraj 2022. godine dočekati s BDP-om 0,9 posto manjim nego što je bio predpandemijski, iz 2019. Za to vrijeme sve druge tranzicijske države imat će rast: Češka 0,3 posto, Bugarska i Slovačka 1 posto, Slovenija 1,3 posto, Rumunjska 1,6 posto, Mađarska 1,7 posto, Estonija 2,1 posto, Latvija 2,5 posto, Poljska 3,1 posto, a Litva čak 3,4 posto. Dakle, ni pandemija neće promijeniti trendove iz prethodnih godina na osnovu kojih je izvršna direktorica AmChama izvela zaključak o zaostajanju Hrvatske.

Analiza Doko Jelušić spada u one u kojima se hrvatski 'brod' opasno nagnuo na stranu na kojoj su slabosti i prijetnje, koje zauzimaju više prostora i imaju znatno veću težinu od snaga i prilika.   

Spominje, među ostalim, nepredvidivost poslovanja (utjecaj politike institucija na poslovanje), pravnu nesigurnost i neučinkovito pravosuđe, visoke troškove poslovanja u usporedbi s drugim državama srednje i istočne Europe te nepostojanje dugoročne nacionalne gospodarske strategije. Teško da je i najnovija 'domaća zadaća' promijenila stajalište da je i to samo zadovoljavanje kriterija EU za isplatu izdašne apanaže.

Upozorava i na nedostatak visokotehnoloških 'greenfield'-investicija usmjerenih na stvaranje visoke dodatne vrijednosti, a tu slabost mogli bismo staviti u kontekst prilike, koju vidi u jačem uključivanju u globalne lance vrijednosti. No, to opet može značiti da smo u toj kategoriji zasad slabašni.

Među prilike Doko Jelušić ubraja to što je Hrvatska mlada ekonomija s mnogim prilikama za rast, te povratak dijela investicija u Europu s udaljenih tržišta.

Normalno je da AmCham priliku Hrvatske vidi i u jačanju transatlantskih odnosa. Pa, ako je već američka Inicijativa triju mora u zapećku, tu je ipak LNG terminal na Krku, a i buduća suradnja bit će perspektivnija s Bidenom na čelu SAD-a.