02. ožujak 2021.

Hrvatski inženjeri – čuvari sigurnosti društva danas i graditelji njegove budućnosti sutra

Dan HIS-a 2021   

Ovogodišnji Dan inženjera Hrvatske pod sloganom ‘‘Inženjeri – graditelji budućnosti‘‘ osvrće se na problematiku zemljotresa i ključnu ulogu inženjera na području preventive i sanacije građevinskog fonda kao i na potencijale do sada nerealiziranog mega projekta ‘‘Zagreb na Savi‘‘

- Hrvatska inženjerska struka još je jednom, ovaj put nažalost u potresima pogođenoj  Hrvatskoj, dokazala svoju važnost, stručnost i spremnost da reagira na pouzdan i profesionalan način, dokazujući da su inženjeri, ukoliko se na adekvatan način koriste njihova znanja, čuvari sigurnosti društva danas i graditelji njegove budućnosti sutra - naglasio je u svom uvodnom govoru dipl. ing. građ. Zdravko Jurčec, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) na tradicionalnom Danu HIS-a održanom, uz poštivanje epidemioloških mjera i online direktan prijenos,na Građevinskom, Arhitektonskom i Geodetskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji HIS-a i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Prof.dr.sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta je upoznao prisutne da je Građevinski fakultet odnovao upravo ovih dana svoju podružnicu odnosno centar za potresno inženjerstvo te da uskoro organiziraju međunarodnu konferenciju na ovu temu za koju je pristiglo 184 radova iz 29 zemalja.

Dipl.ing. Darko Horvat, ministar Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je podcrtao da možemo biti spokojni jer imamo stručne kapacitete za obnovu Hrvatske te da mu je želja stvoriti uvjete za povratak domaćih dokazanih inženjera trenutačno zaposlenih u inozemstvu završavajući: ''Ideja, koja je pokretač, motor i akcelerator razvoja je ta koja krasi  inženjere.''

Jurčec je podsjetio da je HIS bio jedna od važnih poveznica između operativne struke, nauke, posebice Građevinskog fakulteta i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kao i predlagač više dopuna zakonodavnog okvira, kojim se regulira proces obnove, a  koje su u značajnoj mjeri i usvojene.

Oštećenja Doma HIS-a tj. povijesne zgrade, u kojem je sjedište HIS-a u samom centru Zagreba,  kao i epidemiološke mjere bitno su reducirali niz planiranih aktivnosti, između ostalog i osnivanje ogranaka HIS-a u drugim gradovima u Hrvatskoj.

Prof.dr.sc. Vjera Krstelj, predsjednica Povjerenstva za FEANI HIS-a, skrenula je pažnju na FEANI-ev projekt osiguranja 1000 mentora za 1000 nadarene djece koja traže intenzivnu i širu naobrazbu.

U ovom trenutku FEANI-u (Europskoj federaciji nacionalnih inženjerskih saveza) nedostaje oko 200 mentora.

Novi pristup elementarnim nepogodama

Nedavni potresi u Zagrebu i Petrinji dio su niza nepogoda u bližoj povijesti unutar jednog stojeća na području Hrvatske – od 1979. god. snažnog potresa u Dubrovniku s velikim štetama u starom gradu pod zaštitom UNESCO-a, 1991. do 1995. ratnih razaranja za vrijeme Domovinskog rata, 1996. snažnog potresa u Stonu, 2014. velike poplave u županjskoj Posavini, 2018. velikog klizišta u Hrvatskoj Kostajnici do razarajućih potresa 2020. god. u ožujku u Zagrebu i u prosincu na području Petrinje odnosno Banovine, podsjetio je mr. sc. Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

- Svaka od navedenih nepogoda bila je specifična prouzročivši velike traume kod stanovnika potresom zahvaćenih gradova i područja te značajne štete na građevinama. U svim slučajevima država je aktivno pomagala građanima te je organizirala i provodila odnosno i dan danas provodi obnovu građevina, stičući u hodu značajna praktična iskustva u organizaciji, zakonodavstvu i stručnom pristupu procesima obnove. Obzirom da u ovakvim elementarnim nepogodama uvijek nastaju štete na građevinama, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je osnovalo Sektor za provođenje mjera ublažavanja posljedica elementarnih nepogoda radi osiguranja kontinuiteta u djelovanju, praćenju struke i suradnji s drugim državnim tijelima - rekao je Uhlir. 

Bitno je osvijestiti problematiku

- Potresi, koji su pogodili 2020. Hrvatsku, ugrozili su živote građana i napravili veliku štetu na građevinskom fondu, ukazujući i dajući specifičnu težinu ulozi projektanata konstrukcija  odnosno konstruktora tj. ''statičara'' istaknuli su izv. prof. dr.sc. Josip Atalić,  izv. prof. dr.sc. Mario Uroš i docentica dr. sc. Marta Šavor Novak sa Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

‘’Nažalost, taj je dio građevinske struke’’ ,nastavili su, ‘’već neko vrijeme zanemarivan odnosno pao je u drugi plan i u stručnim krugovima i na sveučilištima. Potres je razotkrio brojne probleme i dao ovom dijelu struke jednu novu perspektivu, a posebice razinu odgovornosti za živote ljudi To je posebice došlo do izražaja prilikom provedbe brzih pregleda oštećenja i uporabljivosti građevina kad su statičari već nakon par sati nakon potresa bili na terenu, pokušavajući odgovorno savjetovati sugrađane o njihovoj sigurnosti i aktivnostima koje je potrebno provesti. Slijedi dugotrajni proces obnove i brojne odgovorne aktivnosti, bitne za sigurnost građana. Ključno je  osvijestiti građanstvu ovu problematiku i prikladno preventivno djelovati.’’

Svjetski doprinos Vološćanina Andrije Mohorovičića

‘’Neizmjeran je doprinos na ovom području prof.dr.sc. Andrije Mohorovičića, hrvatskog geofizičara i istaknutog hrvatskog znanstvenog djelatnika na području meteorologije i seizmologije s kraja 19. i početka 20 stoljeća,'', pojasnila je doc. dr. sc. Iva Dasović sa Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Mohorovičić, inače rodom iz Volovskog kraj Opatije, održao je svoje poznato predavanje 1. ožujka 1909. upravo u Hrvatskom društvu inžinirah i arhitekata  pod naslovom ''Djelovanje potresa na zgrade'' što se smatra početkom inženjerske seizmologije u Hrvatskoj. Tada je temeljem izvršene analize upozorio da se mora početi ulagati u protupotresnu gradnju, predlažući istodobno kako konkretno pristupiti rješavanju ovog problema. Nedugo nakon ovog predavanja,  Mohorovičić je postavio jedan od najboljih seizmografa toga vremena i njime zabilježio Pokupski potres u listopadu 1909. godine, čija je podrobnija analiza dovela do otkrivanja granice između zemljinih kora i plašta.

Potencijalni mega projekt Zagreb na Savi – mogući zamašnjak novog razvoja Zagreba

Dipl.ing. Zdravko Jurčec, predsjednik HIS-a, izv. prof. dr. sc. Eva Ocvirk i prof. dr. sc. Neven Kuspilić posebno su se osvrnuli na, kao što su sami istakli, nikad završenu priču Zagreba na Savi. Projekt se temelji na radu rađenom tijekom prošle godine kao i na podlogama, konceptima i promišljanjima osmišljenih posljednjih 4 do 5 godina.

Povijesno spominjani gradonačelnik grada Zagreba Većeslav Holjevac došao je, slikovito rečeno svojom vizijom razvoja Zagreba do Save i - prešao ju . Priželjkujemo sada kako podariti novu dimenziju održivog života samoj Savi. Stručnjacima je poznato da, slikovito rečeno, odnos Save i Zagreba nije raščišćen na mnogim područjima – od prometa, vodoopskrbe, energetskog potencijala do urbanizma te sporta i rekreacije.  Promišljamo kako renaturalizirati prostor oko Save i prilagoditi ga održivom razvoju u pojasu od Samobora, Zaprešića, Zagreba, Velike Gorice, Dugog Sela, Rugvice,  otvarajući vrata prema Sisku u jedinstveni održivi prostor u kojem živi jedna trećina hrvatskog stanovništva.  Ovaj projekt od nacionalnog strateškog interesa, čije realizacija,  prema sadašnjim saznanjima i procjenama,  dosiže 1 milijardu eura, zaslužuje kako fokus HIS-a tako i pažnju šire javnosti te mu namjeravamo u skoroj budućnosti posvetiti posebnu konferenciju'', zaključio je Jurčec.

Hrvatski inženjerski savez, sljednik je Kluba inžinirah i arhitektah, koji je kao preteča HIS-a osnovan davne 1878. godine.

U svojoj burnoj povijesti HIS je mijenjao svoje ime čak devet puta. Veliki rezultat brojnih nastojanja je osnivanje Tehničke visoke škole koju je 1919./1920. upisalo prvih 255 studenata, a 1926. je Tehnička visoka škola kao Tehnički fakultet ušla u sastav Sveučilišta u Zagrebu.

Danas HIS djeluje kao krovna udruga gotovo svih inženjerskih profesija, objedinjenih u 37 inženjerskih udruga, 9 podupirućih članova i više od 10.000 inženjera u zemlji i inozemstvu,  trajnom nastojanju okupljanja inženjera, promociji i potrebnom pozicioniranju inženjerskih profesija, osiguravajući tako nužni utjecaj inženjera na razvoj tehnologije, gospodarstva i kvalitete života.