12. siječanj 2022.

Hrvatske tvrtke više se ne plaše akvizicija u Europskoj uniji

preuzimanja akvizicije

    foto Shutterstock

Sve je više domaćih kompanija koje su se okuražile proširiti se akvizicijama ili otvaranjem podružnica u zemljama EU. To ne znači da zbog toga zanemaruju regiju, naprotiv, širenjem na tržišta Unije upravo si stvaraju i moćniju regionalnu poziciju. Ipak, za preuzeti neku kompaniju iz EU treba biti itekako spreman, ne samo financijski već i u svakom organizacijskom pogledu

Podravka je sredinom prošle godine najavila izvanserijski investicijski ciklus kojeg se ne bi posramile ni kompanije koje nemaju državu u svom vlasništvu. Do 2025. Podravka planira potrošiti čak pet milijardi kuna, a investirat će se u proizvodnu i logističku modernizaciju, u digitalizaciju i marketing, ali i u akvizicije, za što je predviđeno čak dvije milijarde kuna. Ta je najava bila povod da naša kolegica, novinarka Gordana Gelenčer, na Liderovoj konferenciji ‘Dan velikih planova‘ prije nekoliko mjeseci ‘izrešeta‘ Martinu Dalić, predsjednicu Uprave Podravke, pitanjima kakve su kompanije pod povećalom prehrambeno-farmaceutske tvrtke iz Koprivnice.

S obzirom na to da je Dalić iskusna u komunikaciji s novinarima, nije se dala navući na tanak led i nije otkrila mnogo, ali istaknula je da je ‘Podravka već odredila akvizicijske mete s ciljem da proširi vlastito poslovanje te da ojača nastup na tržištu srednje i zapadne europe, ali i u regiji, što je iznimno važno, tim više jer se na tržištu mora boriti s velikim multinacionalkama‘, zbog čega su i poslovni novinari i razni analitičari naslutili da Podravka ovaj put pod povećalom osim kompanija iz regije, ima i neke druge mete u Europskoj uniji, što je samo po sebi već neočekivana senzacija. Dvije milijarde kuna za akvizicije moglo bi biti dostatno za preuzimanje velikoga prehrambenog ili farmaceutskog igrača u EU ili dva do tri srednja, pa čak i nekoliko manjih ili regionalnih, ako baš hoćete. Razgovori su vrlo vjerojatno već počeli, a tko zna kakve ćemo zanimljive naslove uskoro čitati s Podravkom kao preuzimateljem u glavnoj ulozi.

Led je razbijen

Srećom, sve je više domaćih kompanija koje su se proširile akvizicijama na tržište EU i ‘razbile led‘, pa Podravka i njezini konzultanti već otprilike znaju što mogu očekivati i na kakve ‘klipove‘ mogu naići ako nešto krene po zlu kad je M&A u pitanju.

A to razbijanje leda, kupnja kompanija u EU, više nije ni iznimka, no ne možemo ga baš nazvati ni trendom. Nije da sad svaka deseta tvrtka u Hrvatskoj traži svoje mjesto pod zapadnoeuropskim suncem preuzimanjem neke kompanije ili otvaranjem svoje podružnice u tom zemljopisnom položaju. No, primjera ima i ne treba ih ignorirati. Rimac Grupa, startup koji je počeo u garaži, preuzela je Bugatti; Infobip, jednorog iz Vodnjana, preuzima kompanije po cijelom svijetu, ne samo u EU nego i u SAD-u; samoborska Klimaoprema preuzela je njemački MCRT, jednog od vodećih svjetskih proizvođača cleanroom tehnologije; AD Plastik kupio je kompaniju u Mađarskoj; Valamar u Austriji, Orbico u Poljskoj i Rumunjskoj, Optimapharm je postao vlasnik nekoliko poduzeća za klinička ispitivanja u EU.

Najsvježiji je primjer M+ Grupa, koja je prije koji tjedan preuzela njemački Invitel. Riječ je o poduzeću koja zapošljava oko 1500 ljudi, koje ostvaruje više od 45 milijuna eura prihoda na godinu, a tom je akvizicijom M+ Grupa preko noći doslovno postala druga po veličini tvrtka u Hrvatskoj. Odmah iza državnog HEP-a.

– Naš je cilj globalizacija – odmah će reći Stjepan Orešković, suvlasnik i osnivač M+ Grupe.

To je vizija od početka, to se zna i na tome se predano radi, navodi, a akvizicija Invitela samo je kotačić u toj globalnoj strategiji jer je ključ za veliko, njemačko tržište i otvara vrata zapadne Europe. A to daje naslutiti da Invitel neće biti jedina zapadnoeuropska kompanija koju će M+ Grupa kupiti. 

Andrej Grubišić, poslovni analitičar i vlasnik odvjetničkog društva Grubišić i partneri koje brojne kompanije pravno savjetuje u preuzimanjima i akvizicijama, za Lider ističe da ga ne čudi što domaće kompanije sve češće idu u ‘šoping‘ u EU, ali ne smatra da je riječ trendu.

– Ne bih to nazvao tim riječima, ali bih svakako primijetio da je činjenica da su pojedine tvrtke iz tradicionalne industrije svjesne da unutar hrvatskog tržišta imaju ograničene mogućnosti organskog rasta na koje mogu računati i koje mnoge više ne zadovoljavaju. To ograničenje, primjerice, ne zadovoljava odvažne, mlade menadžere u kvalitetnim, obiteljskim kompanija koji su na upravljačkim pozicijama zamijenili osnivače, koji su sada u nadzornim odborima. Ti školovani menadžeri danas jasno vide da se veći rast prihoda osigurava, između ostalog, otvaranjem novih tržišta, a na nova se tržišta dolazi lakše nego ikad s obzirom na veliku količinu dostupnog novca za akvizicije na tržištu. Oni su svjesni ograničenja na domaćem tržištu pa je i logično da gledaju u smjerovima koji su se donedavno činili nedostupnima – ističe Grubišić.

Koje sve tvrtke kreću u smjeru zapada, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju tjednika Lider.