30. srpanj 2021.

HNB pokreće inicijativu za izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju

HNB zgrada

   

Hrvatska narodna banka (HNB) uputila je okružnicu bankama kojom ih obavještava da pokreće inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju u vezi s odobravanjem prekoračenja po tekućem računu. HNB je banke informirao da očekuje da bez odgode započnu s odgovarajućim aktivnostima kako bi svoje prakse uskladile s najavljenom izmjenom regulative.

Hrvatska narodna banka provela je istraživanje prakse banaka te utvrdila da 70 posto potrošača s otvorenim tekućim računima na koje primaju redovna primanja, ima odobreno prekoračenje. Pri tome banke nude dopuštena i prešutna prekoračenja, a više od 95 posto svih prekoračenja čine prešutna prekoračenja, koja su u prosjeku 30 posto skuplja od dopuštenih prekoračenja i nerijetko iznose do 300 posto prosječnih mjesečnih primanja.

Dopušteno prekoračenje je iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje potrošaču na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku, dok je prešutno prihvaćeno prekoračenje ono pri kojem banka potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa potrošača ili dogovoreno prekoračenje.

Dopuštena su prekoračenja ugovori o kreditu, za njih je predviđena puna zaštita potrošača koja uključuje ograničenje efektivne kamatne stope (EKS), postupnu otplatu u 12 rata, cjelovito informiranje potrošača o proizvodu, kao i prethodno utvrđivanje kreditne sposobnosti. Za razliku od toga, kod prešutnog prekoračenja poslovni odnos reguliran je ugovorom o tekućem računu pa se na izvještavanje potrošača primjenjuju odredbe Zakona o platnom prometu, te banka ima samo obvezu pružiti informacije o kamatnoj stopi i naknadama. Također, za prešutno prekoračenje nije obvezna procjena kreditne sposobnosti, ne primjenjuje se ograničenje visine EKS-a te nije obvezna primjena odredbe o otplati duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.

Rezultati istraživanja: dva se proizvoda stopila u jedan, zaštita potrošača nije primjerena

Dopušteno prekoračenje bilo je tržišni standard do 2018. godine, a početak opsežnijeg odobravanja prešutnih prekoračenja uslijedio je nakon donošenja Odluke o efektivnoj kamatnoj stopi krajem 2017. godine. Rezultati istraživanja pokazali su da su se u aktualnoj ponudi na tržištu dva proizvoda stopila u jedan, ali pod uvjetima koji ne omogućuju primjerenu zaštitu potrošača, i to uz značajno višu cijenu.

Od 2019. godine evidentan je i porast mjesečnih naknada za vođenje tekućeg računa, što je direktno povezano s činjenicom da se ograničenje efektivne kamatne stope iz članka 21.a Zakona o potrošačkom kreditiranju (u nastavku teksta: ZPK) ne primjenjuje kod prešutnih prekoračenja.

Prelaskom na prešutno prekoračenje banke su zadržale zapravo iste funkcionalnosti proizvoda koje je imalo dopušteno prekoračenje (npr. raspoloživi iznosi, diferencirani prema ciljnim skupinama), kao i obrade podataka koje se provode pri odobravanju ili obnavljanju prekoračenja (npr. selekcijski kriteriji i pravila za odobrenje). Time potrošači plaćaju znatno višu cijenu za istu uslugu jer su ova dva proizvoda izjednačena u svojim funkcionalnostima. Osim toga, izvjesno je da dio potrošača kojima je odobreno prešutno prekoračenje bez njihova zahtjeva, nije ni svjestan kreditnog odnosa u koji ulazi korištenjem tog prekoračenja.

Hrvatska narodna banka smatra da je Zakonom o potrošačkom kreditiranju predviđeno da prešutno i dopušteno prekoračenje budu dva različita proizvoda, s različitom namjenom, cijenom i razinom zaštite potrošača. Pri tome bi prešutno prihvaćena prekoračenja trebala biti iznimka, a ne pravilo.

Stoga bi se prešutna prekoračenja trebala odobravati u manjim iznosima pa nedostatak ograničenja EKS-a ne bi proizvodio značajan financijski učinak potrošačima, jednako kao što bi bile ograničene neželjene posljedice za potrošače koje mogu nastati zbog manjeg obuhvata informacija koje se pružaju kod prešutnih prekoračenja.

HNB-ova inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju

S obzirom na utvrđeno stanje Hrvatska narodna banka pokreće inicijativu za odgovarajuću izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju i predlaže:

1. za postojeće ugovore o tekućim računima, propisati obvezu primjene ograničenja EKS-a kod prešutnog prekoračenja i obvezu banke da ponudi otplatu duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prešutnog prekoračenja, na način kako je to propisano za dopušteno prekoračenje u točki 5.članka 12. ZPK-a

2. za novougovorene tekuće račune, propisati:

  • maksimalni iznos prešutnog prekoračenja u visini od 1.500 kn, za koji će vrijediti sve iznimke iz stavka 3. članka 3. ZPK-a
  • značajno trajanje prešutnog prekoračenja – od 90 dana, neprekidno
  • obvezu banaka da definiraju značajni iznos prešutnog prekoračenja (koji neće moći biti viši od 1.500 kn)
  • obvezu banaka da u slučaju značajnog trajanja prešutnog prekoračenja u značajnom iznosu, ponudi potrošaču odgovarajući kreditni proizvod – dopušteno prekoračenje ili kredit – kojim će zamijeniti prešutno prekoračenje.

Navedenim izmjenama Zakona odmah bi se ostvarilo djelomično unapređenje zaštite potrošača u odnosu na postojeće stanje te bi se postupno uspostavilo okružje za funkcioniranje oba proizvoda u onoj ulozi za koju su namijenjeni. Inicijativu je podržalo i Ministarstvo financija te se očekuje da će se uzeti u obzir pri prvoj sljedećoj izmjeni Zakona o potrošačkom kreditiranju.

U međuvremenu HNB očekuje da banke bez odgode započnu s odgovarajućim aktivnostima kako bi svoje prakse uskladile s najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.