30. srpanj 2021.

Erste banka s 511 milijuna kuna dobiti bilježi značajan rast u prvoj polovici godine

Erste banka

   

 

- Zadovoljni smo ostvarenim rezultatom u prvoj polovici 2021. godine. Zadržali smo stabilnost operativnog poslovanja, uz pozitivne trendove u segmentima ukupnih kredita i depozita, istovremeno pružajući adekvatnu podršku klijentima u ovim izazovnim vremenima. Snažan  naglasak bio je na daljnjem razvoju naših digitalnih rješenja, pri čemu je na George platformi omogućeno podizanje gotovinskog kredita online putem i za klijente drugih banaka, dok je Keks Pay aplikacija, uz razvoj dodatnih funkcionalnosti plaćanja, nedavno prešla 200 tisuća korisnika. Istovremeno smo nastavili provoditi besplatni program Škole pametnih financija, koji se u skladu s promijenjenim epidemiološkim uvjetima održava u online okruženju, a od ožujka do lipnja ove godine edukaciju je prošlo ukupno više od 430 polaznika - istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Bank d.d. komentirajući poslovni rezultat u prvoj polovici 2021. godine te dodao. 

- Raduje nas činjenica da smo krajem lipnja uspješno realizirali prvo izdanje vlastitih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala, nakon što smo početkom godine također uspješno bili zaključili prvo izdanje obveznica na domaćem tržištu kapitala u okviru tzv. MREL regulatornog zahtjeva. Time smo ne samo potvrdili poziciju najaktivnijeg izdavatelja obveznica među financijskim institucijama u Hrvatskoj, već smo postavili nove standarde na hrvatskom bankarskom tržištu. Osim za temeljno poslovanje banke, sredstva prikupljena izdanjem iskoristit ćemo za poticanje zelenih i održivih investicija, čime nastavljamo graditi uspješan i dugoročno održiv poslovni put Erste banke na domaćem tržištu - dodao je Schoefboek. 

Kako navode u pripćenju, prema financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste&Steiermärkische Bank d.d. (banka) bez ovisnih društava, neto dobit banke u prvoj polovici 2021. godine iznosila je 511,2 milijuna kuna, u odnosu na 171,3 milijuna kuna u prvoj polovici 2020. Rast neto dobiti prvenstveno je rezultat značajno nižih troškova rizika, koji su u prvoj polovici 2021. godine iznosili 26,5 milijuna kuna, u odnosu na 316,5 milijuna kuna u istom razdoblju godinu ranije. 

Neto kamatni prihod povećan je za 1,4 posto, s 800,2 milijuna kuna u prvoj polovici 2020. na 811,0 milijuna kuna u istom razdoblju ove godine. Istovremeno je neto prihod od naknada i provizija povećan za 4,2 posto, s 208,8 milijuna kuna u prvoj polovici 2020. na 217,5 milijuna kuna u istom razdoblju ove godine. Neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u prvih šest mjeseci 2021. dosegao je 103,2 milijuna kuna, 24,8 posto više u odnosu na 82,7 milijuna kuna u istom razdoblju godinu ranije.

Ukupna aktiva banke krajem lipnja 2021. iznosila je 79,9 milijardi kuna, odnosno 9,2 posto više u odnosu na kraj 2020., kada je iznosila 73,2 milijarde kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 30.6.2021. iznosili su 45,6 milijardi kuna, 0,9 posto više u odnosu na 45,2 milijarde kuna krajem 2020. Ukupni depoziti klijenata banke na dan 30.6.2021. iznosili su 58,7 milijardi kuna, što je 2,4 posto više u odnosu na kraj 2020. godine, kada su iznosili 57,3 milijarde kuna.

Neto dobit ESB grupe prije manjinskog utjecaja u prvoj polovici 2021. godine iznosila je 608,1 milijuna kuna, u odnosu na 200,5 milijuna kuna u istom razdoblju 2020. Neto kamatni prihod ESB grupe povećan je za 0,2 posto, s 1.004,4 milijuna kuna u prvoj polovici 2021., na 1.006,2 milijuna kuna u istom razdoblju tekuće godine. Neto prihod od provizija i naknada iznosio je 349,2 milijuna kuna, 5,0 posto više u odnosu na 332,5 milijuna kuna u prvoj polovici 2020.

Ukupna aktiva ESB grupe krajem lipnja 2021. iznosila je 89,2 milijardi kuna, što je 8,1 posto više u odnosu na kraj 2020., kada je iznosila 82,5 milijardi kuna. Ukupni krediti klijentima na dan 30.6.2021. iznosili su 50,1 milijardi kuna, što je 0,6 posto više u odnosu na kraj 2020., kada su iznosili 49,8 milijardi kuna. Ukupni depoziti klijenata ESB grupe na dan 30.6.2021. iznosili su 61,8 milijardu kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na kraj 2020., kada su iznosili 60,1 milijarde kuna.

Utjecaj COVIDA-19 

Ukupno gledano, udio NPL plasmana krajem lipnja 2021. iznosio je 6,2 posto, u odnosu na 6,7 posto krajem 2020. godine, pri čemu je u odnosu na prethodnu godinu zabilježen blagi trend smanjenja NPL plasmana. Kod građana, udio NPL plasmana krajem lipnja tekuće godine iznosio je 7,5 posto, u odnosu na 7,0 posto krajem 2020., dok je u poslovanju s gospodarstvom udio NPL plasmana iznosio 5,1 posto, u odnosu na 5,0 posto krajem prošle godine. Imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, u idućem se razdoblju može očekivati blagi rast NPL plasmana. Kao odgovoran poslovni subjekt banka će nastaviti monitorirati i kvalitetno upravljati kreditnim portfeljom, u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima u segmentu upravljanja kreditnim rizikom, ujedno poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući balansirani pristup koji uvažava objektivnu tržišnu situaciju i potrebe svojih klijenata.

Banka je od samog početka pandemijske situacije nastojala dati maksimalan doprinos kako bi klijenti, građani i tvrtke, bili što manje pogođeni trenutačnim okolnostima te, kad je riječ o tvrtkama, održali kontinuitet svog operativnog poslovanja. Dosadašnja iskustva govore u prilog tome da se otvorenim pristupom i transparentnom obostranom komunikacijom s klijentima, u najvećem broju slučajeva pronađe optimalno rješenje, kada god je to realno moguće.

Većina tzv. COVID moratorija građana u Erste banci okončana je s krajem rujna prošle godine. Ukupno je nešto više od 9.200 klijenata, na koje se odnosi gotovo 11.600 kreditnih partija, realiziralo mogućnost COVID odgode otplate. Prije njihova isteka, banka je zauzela proaktivan stav te u direktnoj komunikaciji s klijentima nastojala ispitati u kakvoj se situaciji nalaze te koja su njihova očekivanja i mogućnosti,  kako bi im u zajedničkom dogovoru mogla ponuditi najbolje pojedinačno rješenje. Do kraja lipnja 2021. godine, oko 10 posto klijenata koji su koristili opciju tzv. COVID moratorija, realiziralo je neku od dodatnih mjera olakšanja kredita. Banka u svojoj ponudi ima standardne mjere restrukturiranja koje se prilagođavaju trenutačnim financijskim okolnostima u kojima se klijenti nalaze, a građani ih mogu iskoristiti neovisno o tome jesu li prethodno koristili tzv. COVID moratorij.

Kad su u pitanju poslovni subjekti, ukupno je realizirano 2.500 zahtjeva za odgodu otplate, a nakon isteka šestomjesečnih moratorija krajem rujna prošle godine vrlo mali broj klijenata zatražio je mogućnost produljenja razdoblja odgode. Razlog tome je činjenica da velikom broju klijenata, koji su odgodu ugovorili na rok od šest mjeseci, dodatno produljenje nije bilo potrebno, a klijenti iz segmenta turizma i s njime povezanih djelatnosti, već su ranije bili ugovorili odgodu u trajanju od 12 mjeseci. Banka u izravnoj komunikaciji s klijentima, poslovnim subjektima, kroz individualni pristup i uvažavajući objektivne okolnosti u kojima se nalaze, nastoji pronaći optimalno rješenje koje pritom može uključivati i ugovaranje dodatnih mjera olakšica otplate kreditnih obveza ili kredita za likvidnost suradnji s drugim institucijama. Naime, u suradnji s domaćim i inozemnim financijskim institucijama (HBOR, HAMAG, EIF), banka nastoji osigurati adekvatne izvore financiranja i povoljne garantne sheme, koji u trenutačnim tržišnim okolnostima poslovnim subjektima omogućavaju što je moguće jeftinije zaduživanje.

Izdanje euro obveznice - iskorak na međunarodno tržište kapitala

Nakon što je početkom godine uspješno realizirala izdanje tzv. senior preffered obveznica u iznosu od 45 milijuna eura, što je predstavljalo prvo takvo izdanje na domaćem tržištu kapitala u okviru tzv. MREL regulatornog zahtjeva, banka je krajem lipnja 2021. godine uspješno zaključila svoje prvo izdanje obveznica na međunarodnom tržištu, u ukupnom nominalnom iznosu od 400 milijuna eura. Realizacijom ove transakcije banka je napravila dodatni iskorak te svojim postojećim vrijednosnim papirima u opticaju na domaćem tržištu kapitala dodala i svoju prvu međunarodnu euro obveznicu. Time je postala prva banka u Hrvatskoj koja je uspješno realizirala izdanje vlastitih obveznica i na međunarodnom tržištu kapitala.

Primarna svrha izdanja je ispunjenje regulatornog zahtjeva s kojim se banka mora uskladiti do 1. siječnja 2024. godine, a prvi obvezujući zahtjev u prijelaznom razdoblju potrebno je ispuniti do 1. siječnja 2022. godine. Riječ je o tzv. MREL zahtjevu (Minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze). MREL je dio EU regulatornog okvira čiji je cilj ojačati financijski sustav, s naglaskom na kreditne institucije, kako bi se povećala otpornost na šokove, nepredviđene stresne scenarije te spriječio sistemski rizik. Prikupljena sredstva ovim izdanjem iskoristit će se za opće namjene financiranja te za poticanje zelenih i održivih investicija, a također će doprinijeti daljnjoj diverzifikaciji izvora financiranja.

Očekivanja

- Iako su vidljivi pozitivni pomaci i postignut određeni napredak opće investicijske klime u Hrvatskoj, jačanje pravne i investicijske sigurnosti, posebice na lokalnim razinama, i dalje ostaju najvažniji preduvjeti održivog gospodarskog rasta. Zacrtani put prema implementaciji eura početkom 2023. godine, kao i planirani ulazak u Schengen, daju dodatan pozitivan impuls oporavku i snažnijem rastu hrvatskog gospodarstva, odnosno njegovoj dugoročnoj stabilnosti i kvalitetnijem pozicioniranju na međunarodnoj razini. U tom pogledu stabilan financijski sustav te robustan, likvidan i adekvatno kapitaliziran hrvatski bankarski sektor i dalje će biti okosnica budućeg razvoja i rasta, istovremeno predstavljajući snažnu komparativnu prednost Republike Hrvatske u regionalnom kontekstu - naglasio je Schoefboeck.

- Razdoblje pred nama i dalje će u značajnoj mjeri ovisiti o razvoju epidemiološke situacije i njezinom utjecaju na cjelokupno gospodarstvo. Kvalitetnom i transparentom komunikacijom te koordiniranim pristupom svih dionika, Hrvatska može prevladati trenutačne izazove, minimizirati sve njihove potencijalne negativne učinke te se okrenuti finalizaciji svojih strateških ciljeva. Erste banka će i u idućem razdoblju svojim aktivnim i konstruktivnim pristupom dati odgovarajući doprinos iznalaženju najboljih mogućih rješenja za boljitak svojih klijenata, cjelokupnog gospodarstva, ali i širenje prosperiteta cjelokupne društvene zajednice - zaključio je na kraju Schoefboeck.