05. svibanj 2021.

Boris Vujčić: Kriptovalute dosad nisu zaživjele kao mainstream

O utjecaju tehnologije na financijsku industriju i inovacijama koje taj sektor primjenjuje, na panelu uživo DiscussIT Inovacije za bolje društvo, koji je organizirala IT tvrtka Combis, u srijedu su govorili Boris Vujčić, guverner HNB-e, Goran Car, član Uprave i glavni direktor Combisa, Liana Keserić, predsjednica Uprave RBA, Roberto Bitunjac, član Uprave za tehnologiju i operativne poslove Sberbank, i Hrvoje Prpić, poduzetnik i investitor te stručnjak za kriptovalutu. Razgovarali su o digitalizaciji u financijskom sektoru, bankama i kriptovaluti, budućnosti gotovine te cyber sigurnosti. Car je istaknuo da je cilj pokazati što tehnologija danas može i što nas čeka u budućnosti te kako nam to može pomoći.

- Cilj je razgovarati o bitnim temama i edukaciji kako bismo postali svjesniji da kroz tehnološke inovacije možemo pozitivno utjecati na društvo - kaže Car.

A Vujčić je odgovarajući na pitanje hoće li kriptovalute postati mainstream ili ostati alternative izjavio da se dosad pokazalo da nisu zaživjele kao mainstream.

- One jesu prisutne i prvenstveno su investicijska financijska imovina, ali vrlo malo se koriste kao sredstvo transakcije i štednje jer su vrlo malo prihvaćene. Kriptovalute su potaknule da se bankarska industrija pomakne u smjeru osiguravanja jeftinijeg platnog prometa na međunarodnoj razini. Prije je marža i cijena usluga međunarodnog platnog prometa bila daleko veća nego što tehnološki trebala biti. Budućnost bankarstva vezana je uz inovacije i digitalizaciju, uz zadržavanje fokusa na sigurnosti i povjerenju - kaže guverner Vujčić ističući da će, unatoč digitalnom novcu, gotovina opstati.

Jer iako negotovinski načini plaćanja rastu (mobilno bankarstvo prošle je godine koristilo 39 posto hrvatskih građana) raste i potražnja za gotovinom.

Govoreći o kriptovaluti, Prpić je istaknuo da se bitcoin pretvara u digitalno zlato.

- Svoje sam bitcoine kupio kad su bili 400 dolara i danas mislim da bitcoin još nije došao na vrhunac svoje vrijednost. Ali se mora znati da može pasti i do 80 posto vrijednosti. No ima tendenciju rasti na duži rok, a kad se radi o rudarenju u Hrvatskoj postoji skupina ljudi spremna na volatilnost - kaže Prpić.

Pionir u uvođenju internet bankarstva bila je RBA 2000. godine, istaknula je Keserić, kao i to da je financijska industrija neko vrijeme ‘malo spavala’ i bila posvećena internim procesima, no da u posljednjih nekoliko godina ubrzano prati trendove.

- Došli smo do vrlo jednostavnog rješenja - naši timovi unutar banke, uz pomoć novih tehnoloških rješenja, moraju razmišljati i kao klijenti i kao poduzetnici. Rekla bih da RBA ima hrabar pristup digitalizaciji; morali smo učiti malo više o tome, ali možemo reći da smo ukorak s trendovima i možemo relativno brzo odgovoriti na potrebe klijenata – kaže Keserić.

Govoreći o sigurnosti bankarskog sektora, Bitunjac je izjavio da Hrvatska ima visoki regularni standar, ali da su hakerski napadi vrlo sofisticirani te da banke osnivaju centre koji nadziru sigurnost 24 sata, a cyber stručnjacima Sberbanke u tome sad pomaže i umjetna inteligencija (AI). Također je naglasio da klijenti danas očekuju da poslovanje s bankom mogu obavljati s bilo kojeg mjesta brzo i digitalno.

- Omogućujemo im to nudeći transparentne i lako razumljive proizvode po atraktivnim uvjetima, kao i iznimnu uslugu i digitalno korisničko iskustvo – kaže Bitunjac.