27. siječanj 2022.

Boris Ljubičić: Slikarstvo ne postoji, a dizajn je način mišljenja

Boris Ljubičić

   

Cilj mi je stvarati radove koji su vanvremenski. Apsolutne kategorije. Kao što ni Mona Lisu nije potrebno smještati u renesansu, ona je, jednostavno, Mona Lisa

Najveći svjetski nakladnik za grafički dizajn i vizualne komunikacije, njujorški Graphis prije mjesec dana nagradio je (ponovo) dizajnera Borisa Ljubičića s četiri nagrade – tri zlata i jednim srebrom na natječaju Protest Posters2. Sklonost međunarodnog žirija prema njegovom bogatom opusu nije novost, a činjenica da mu se nagrađuju radovi bez obzira na period u kojem su inicijalno nastali, dizajnera ne čudi. – Cilj mi je stvarati radove koji su vanvremenski. Apsolutne kategorije. Kao što ni Mona Lisu nije potrebno smještati u renesansu, ona je, jednostavno, Mona Lisa – kazao je Ljubičić, dizajner nevjerojatne kondicije koji gotovo punih sedam desetljeća svojim radovima provocira, propituje, podvaljuje i polemizira.

Ključne faze

Taj golemi opus, Ljubičić je podijelio u četiri faze. Faza definicije započela je nakon završetka studija na Likovnoj akademiji kada je odlučio 'zavezati si ruke' i, umjesto slikarstvom, baviti se otkrivanjem definicije dizajna. Taj period završio je sa sad već čuvenim znakom Mediteranskih igara u Splitu (1979.), a nastavio s provokativnim projektima u sportskoj, kulturnoj i areni, kako ih zove, 'osjetljivih politika' kada je svojim radom, zapravo, najavio raspad Jugoslavije. Njegova treća stvaralačka faza inspirirana je dubinskim društvenim i političkim promjenama, a tada je odlučio teret kreiranja vizualnog identiteta nove države Hrvatske staviti na svoja leđa. Kvadrati – u ovom slučaju, crveni, bijeli i plavi – su, kako tvrdi, najvidljiviji grafizam, najjasniji vizualni koncept, jasniji od pletera ili glagoljice, a uz to su prisutni u hrvatskoj povijesti od najranijih dana, stariji od heraldike. Da bi postali dijelom hrvatskog identiteta, taj vizualni kod, sveden na dva kvadrata, treba uporno ponavljati, a on je to činio tako što je kvadrate integrirao u nemali broj logotipa koje je kreirao devedesetih – od HRT-a do HAK-a. Dizajner je trenutno u fazi realizacija koja sadrži elemente iz prethodnih.

S Liderom je podijelio priče koje stoje iza njegovih ključnih radova nagrađivanih na svjetskoj razini, otkrio na koji ga je način odredio njegov rodni Sinj, kako je izgledao njegov prvi crtež, a tko polizao njegovo prvo ulje na platnu te zašto je za njega slikarstvo – svršena stvar, a dizajn – način mišljenja. Sve to provjerite u novom tiskanom i digitalnom broju Lidera.