30. srpanj 2020.

Bez pozornosti javnosti HNB je povećao devizne rezerve

Boris Vujčić   

Nedavni rast međunarodnih pričuva bio je, prije svega, posljedica otkupa deviza od države u lipnju, što je većinom bilo povezano s priljevom deviza na osnovi inozemnog izdanja državne obveznice na međunarodnom tržištu

Gotovo bez pozornosti javnosti Hrvatska narodna banka (HNB) sredinom lipnja povećala je devizne rezerve za oko dvije milijarde eura pa one sada, prema podacima koji se mogu iščitati na stranicama središnje banke, iznose oko 17,8 milijardi eura.

Nedavni rast međunarodnih pričuva, objasnili su u HNB-u na Liderov upit, bio je, prije svega, posljedica otkupa deviza od države u lipnju, što je većinom bilo povezano s priljevom deviza na osnovi inozemnog izdanja državne obveznice na međunarodnom tržištu u istome mjesecu. HNB je u lipnju od države otkupio gotovo milijardu i pol eura, stvorivši tako 11,2 milijarde kuna potrebne za financiranje domaćih fiskalnih potreba. Osim otkupa deviza od države, porastu pričuva pridonijela je malo viša razina ugovorenih repo poslova s međunarodnim pričuvama, napominju u našoj središnjoj banci.

Te podatke objašnjava Goran Šaravanja, ekonomski analitičar tvrtke Imelum. Drugim riječima, nakon što je izdalo dvije milijarde eura vrijedne euroobveznice s rokom dospijeća od jedanaest godina, Ministarstvo financija prodalo je veći dio tog novca Hrvatskoj narodnoj banci i od nje kupilo kune kako bi izvršavalo svoje proračunske obveze.

– Tako je održana stabilnost tečaja jer bi kupnja tolike količine kuna na tržištu izazvala izražene aprecijacijske pritiske na kunu. To je, zapravo, još jedan primjer kvalitetne suradnje između Ministarstva financija i središnje banke – ističe Šaravanja.

Zbog koronakrize i povećane potražnje za devizama, i to tri mjeseca zaredom, devizne rezerve​ topile su se jer je HNB u ožujku ove godine radi očuvanja tečaja i sprečavanja panike pustio na devizno tržište oko dvije i pol milijarde eura, što je smanjilo rezerve s 18,6 milijardi eura, koliko su iznosile na početku godine, na 15,7 milijardi eura, koliko su bile potkraj svibnja, odnosno 15,2 posto manje nego u istome mjesecu prošle godine.

No u HNB-u ističu da, unatoč smanjenju međunarodnih pričuva nastalih nakon intervencija središnje banke zbog jačanja deprecijacijskih pritisaka na domaću valutu tijekom ožujka, dostatnost hrvatskih pričuva za daljnje održavanje stabilnosti tečaja nije upitna zahvaljujući dovoljnoj akumulaciji prije izbijanja pandemije. Tako su na kraju 2019. devizne pričuve pokrivale 7,9 mjeseci uvoza robe i usluga ostvarenog u prethodnoj godini i više od 40 posto ukupnih likvidnih sredstava. Također su pokrivale više od cjelokupnog duga koji dospijeva u idućih godinu dana i bile su unutar preporučenog raspona od 100 do 150 posto MMF-ova mjerila primjerenosti međunarodnih pričuva. Osim toga, u travnju je s Europskom središnjom bankom dogovoreno uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, valutni swap, koji nam također stoji na raspolaganju.

– Valutni swapovi imaju važnu ulogu kad se tržišta financiranja u jednoj valuti pogoršaju zato što bankama izvan toga valutnog područja postaje teško financirati svoju imovinu indeksiranu uz tu valutu jer nemaju izravan pristup inozemnoj središnjoj banci koja izdaje tu valutu – objašnjava Zrinka Živković Matijević, glavna analitičarka Raiffesen banke, i dodaje da HNB zahvaljujući swap-ugovoru s ECB-om može bankama pribaviti potrebnu likvidnost u eurima a da se pritom ne koristi međunarodnim pričuvama.

Devizne rezerve smanjile su se upravo zbog intervencije središnje banke kako bi se spriječili pritisci na tečaj. Hrvatska središnja banka vodi politiku tzv. upravljanoga fluktuirajućeg tečaja. To je tečajni režim u kojemu tečaj kune prema euru nije fiksno vezan, nego zrcali kretanja na deviznom tržištu, pri čemu se HNB diskrecijski i povremeno uključuje na devizno tržište, i to kad ocijeni da se tečaj već prekomjerno koleba ili da je moguće da se to dogodi, objašnjavaju HNB-ovi ekonomisti. Kad su tečajne oscilacije u bilo kojem smjeru naglašene, HNB intervencijama ublažava pritiske jačajući ili slabeći domaću valutu, odnosno provodeći aprecijaciju ili deprecijaciju, koje nastaju zbog kratkotrajne i privremene povećane potražnje za eurom ili kunama na domaćem tržištu.

Ekonomski stručnjak i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu prof. dr. sc. Ljubo Jurčić ističe da su promjene razine deviznih pričuva uobičajene, no ne slaže se s potezima središnje banke.

– U lipnju je HNB od Ministarstva financija otkupio eure za koje se Ministarstvo zadužilo u inozemstvu i isplatilo HNB-u oko 11 milijardi kuna kako bi moglo platiti svoje domaće fiskalne obveze. Taj otkup deviza povećao je devizne rezerve, no one su prema svim kriterijima i do tada bile itekako dovoljne za stabilnost tečaja i međunarodnih financijskih obveza Hrvatske, stoga smatram da je to bilo nepotrebno. Štoviše, ako je bilo kuna za otkup deviza, zašto se za iste kune nije mogla napraviti transakcija koja bi omogućila Ministarstvu financija zaduženje na domaćem tržištu umjesto na stranome? – pita se Jurčić i dodaje da je Grčka zapala u probleme ne zbog javnog duga, nego upravo zbog duga inozemstvu.

Goran Šaravanja ne dijeli to stajalište. Prema njegovu mišljenju, monetarna politika u Hrvatskoj već je više od dvadeset pet godina konzistentna i vjerodostojna te bi ulazak u eurozonu nakon provedenog razdoblja u ERM II sa stabilnim tečajem bila još jedna potvrda HNB-ovih dobrih odluka.

A o tome što se sve očekuje do kraja godine, te ima li novca za očuvanje stabilnosti tečaja čak i ako nastupi drugi val pandemije pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.