05. ožujak 2022.

Ana Barjašić: Poduzetnici često naivno potpisuju razne ugovore s klauzulama koje ne razumiju

Ana Barjašić

    foto Little Wild Hearts Photography

Krajem prošle godine Ana Barjašić je postala najmlađa članica i prva Hrvatica u Odboru Europskog vijeća za inovacije. Njezin put do tamo započeo je prije desetak godina kada je pohađajući doktorski studij u Beču krenula surađivati s Austrijskom mrežom poslovnih anđela. Potom ju je Europska mreža poslovnih anđela (EBAN) pozvala da im pomogne u organizaciji 'Tjedna poslovnih anđela'. Budući da je tijekom pilot-projekta prve godine sudjelovala u pripremanju 130 događanja u 34 zemlje, EBAN joj je povjerio vođenje tog projekta na sljedećih pet godina, što je rezultiralo s više od 1200 događanja u gotovo 70 zemalja u Europi, na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi.

Kako je inicijativa 'Tjedan poslovnih anđela' bila partner projekta 'Tjedan globalnog poduzetništva' organizacije Globalna mreža poduzetništva, Barjašić je sudjelovala na svim značajnim događanjima diljem svijeta i počela se baviti konceptom investicijske spremnosti, informiranjem investitora i njihovim spajanjem s poduzetnicima. Ubrzo je koordinirala sve EBAN-ove aktivnosti vezane za projekte investicijske spremnosti u svim zemljama Europske unije. S vremenom su joj pozivi na suradnju počeli stizati iz raznih institucija poput Svjetske banke, Globalne mreže poduzetništva, Europskog instituta za inovaciju i tehnologiju, a 2018. godine pozvana je da se pridruži tada novoosnovanom Europskom vijeću za inovacije kao članica komisije za dodjelu investicija inovativnim kompanijama. U novom budžetu to europsko tijelo ima više od deset milijardi eura, a Barjašić, osnivačica agencije Connectology, je zajedno s dvadeset europskih inovatora ušla krajem 2021. u njegov Odbor.

Evo što nam je sve Ana Barjašić rekla u razgovoru.

Koji su sve izvori financiranja za istraživanje i razvoj te inovacije dostupni za privatni sektor?

- Što se tiče privatnog sektora, radi se o fondovima rizičnog kapitala, poslovnim anđelima, akceleratorima i ponekad inkubatorima, crowdfundingu te osnivačima, obitelji i prijateljima (tzv. 3F – founders, family, friends), poredano po stupnju rizika vezanog uz pojedini tip financiranja, od najvećeg prema najmanjem. Primjerice, crowdfunding investicije predstavljaju mali rizik za investitore, jer su iznosi u pravilu mali. Za startupove je crowdfunding, osim kao izvor financiranja vrlo koristan kad se radi o ispitivanju tržišta i reakciji kupaca na proizvode. Europsko crowdfunding tržište se takoder prilično razvilo u posljednjih nekoliko godina, te postoji niz lako dostupnih platformi preko kojih se može vrlo jednostavno investirati manje iznose od nekoliko stotinjaka eura naviše. Akceleratori, poput Techstarsa ili YCombinatora, u zamjenu za manji postotak tvrtke investiraju iznose do stotinjak tisuća eura, a uz to organiziraju edukativne radionice i prezentacije investitorima. Poslovni anđeli tipično ulažu iznose od nekoliko desetaka tisuća eura, do nekoliko stotina tisuća eura, a u nekim slučajevima i više iznose, pogotovo ako su u pitanju sindikati poslovnih anđela. Taj tip financiranja se još naziva i „pametnim novcem“ jer su poslovni anđeli uglavnom poslovni ljudi s bogatim poslovnim iskustvom u određenim sektorima te imaju dobru mrežu kontakata i na taj način mogu strateški pomoći u razvoju tvrtke, jer osim vlastitog novca ulažu i svoje vrijeme. Izvor novca u fondovima rizičnog kapitala u Europi može biti privatan ili uključivati javnu investiciju, odnosno investiciju Europskog investicijskog fonda koji raspiše natječaje za upravljanje, pri čemu zaposlenici fonda uopće ne moraju biti iz zemlje u kojoj je fond uspostavljen. Fondovi rizičnog kapitala ulažu iznose ovisno o stupnju razvoja projekta, primjerice serija A se odnosi uglavnom na ulaganje od više milijuna eura, dok je u seriji B riječ o više desetaka milijuna, i tako dalje.

A za javni sektor?

- Što se tiče financiranja kroz javna sredstva, opcija je mnogo, na lokalnom, nacionalnom i europskom nivou, ali one nisu toliko popularne jer je proces ponekad vrlo birokratski i dugo traje. Također, postoji određena stigma prema poduzetnicima koji skupljaju isključivo potpore preko strukturalnih fondova, pogotovo ako je riječ o istraživačima kojima je često krajnji cilj istraživanje a ne lansiranje proizvoda. Interesantne opcije za startupove u ranoj fazi razvoja su svakako EIC Pathfinder, koji omogućava potpore do 3-4 milijuna eura za razvoj tehnologije projekata na nivou tehnološke spremnosti 1-3 (TRL 1-3), zatim EIC Transition koji osigurava do 2,5 milijuna eura za validaciju tehnologije i razvijanje poslovnog modela, te EIC Accelerator koji se odnosi na tzv. scaleup kompanije i ima komponentu bespovratne potpore od 2,5 milijuna eura te investicijsku komponentu do 15 milijuna eura. Europska komisija je nedavno uspostavila novi financijski instrument isključivo za žene poduzetnice u deep tech startupovima u ranoj fazi, koji osigurava iznos od 75 tisuća eura po projektu. Za investitore je naravno pozitivno ako startup uspije konkurirati na takvim natjecanjima, jer to osim priznanja i manjeg investicijskog rizika cesto znaci i da se nova financijska runda odgađa te postojeći investitori ne moraju dodatno investirati ili razrijediti dionice.

Čime se bavi Vaša agencija Connectology?

- Connectology se bavi projektima investicijske spremnosti i savjetovanja privatnih i javnih organizacija o strateškim programima vezanih za poduzetnike, investitore i općenito inovacijski ekosustav, te investiranjem u startupove. Dakle, ne radimo direktno sa startupovima osim ako u pitanju nije trening investicijske spremnosti ili investiranje, nego s privatnim i javnim organizacijama koje predstavljaju startupove, investitore ili su dio inovacijskog ekosustava, a nemaju vlastito znanje, iskustvo ili kapacitet u određenim segmentima koji se tiču osposobljavanja startupova, investitora i organizacija u domeni inovacija.

Na kakvim konkretno projektima radite?

- Imamo mnogo različitih projekata, primjerice, surađujemo s organizacijama koje investiraju javni novac u tvrtke na projektima investicijske spremnosti, kao što je Europski institut za inovacije i tehnologiju u nekoliko sektora poput urbane mobilnosti i prehrambene tehnologije (food, agtech), organiziramo akceleratorske programe, investicijske treninge i akademije za investitore i kreatore politika u različitim zemljama pogotovo kad je riječ o ekosustavima u razvoju, prikupljanje investicija (fundraising) za fondove rizičnog kapitala, i slično. Kroz Connectology programe godišnje prođe stotinjak startupova i investitora. Ono što Connectology razlikuje od ostalih tvrtki je činjenica da naš međunarodni tim ima izuzetno bogato i specifično znanje i iskustvo u investiranju, izgradnji inovacijskih ekosustava i mrežu kontakata, odnosno pristup suradnji s isključivo iskusnim i uspješnim međunarodnim investitorima, multinacionalnim kompanijama, sveučilištima i javnim agencijama. Također, nedavno smo se počeli baviti projektima koje se tiču istraživanja, odnosno psihologije i predrasuda u svijetu startupova i inovacija, te bioraznolikosti i Europskog zelenog plana, poput financijskih instrumenata i tehnologija koji se mogu primijeniti na to područje, koje će dugoročno biti sve važnije teme.

Obraćaju li Vam se za pomoć hrvatski startupovi?

- Međunarodni startupovi, među njima i hrvatski, javljaju mi se na dnevnoj bazi tražeći savjet ili priliku za investiciju. Iako Connectology u pravilu ne radi direktno sa startupovima, jer se ne bavimo savjetovanjem oko investicijskog plana ako sami ne investiramo ili ako nije u sklopu neke suradnje, uvijek se rado i bez iznimke odazovem na razgovor s poduzetnicima iz Hrvatske i okolne regije.

Koje su najveće greške koje startupovi i neiskusni poduzetnici rade što se tiče financiranja?

- Jedna od najvećih grešaka koju poduzetnici rade je loša investicijska strategija. Na tržištu je danas vrlo popularno posvetiti većinu vremena traženju investicije, jer se između ostalog radi o prestižu, dok se razvoj projekta i kontaktiranje potencijalnih klijenata stavlja u drugi plan jer poduzetnici često očekuju da netko preuzme njihov rizik bez obzira na ishod projekta. Broj poduzetnika koji nisu dovoljno i ozbiljno informirani o financijskim i pravnim mehanizmima vezanima za investiranje je nevjerojatan, čak i s tolikom količinom informacija koja je lako dostupna, u kombinaciji s pretjeranim samopouzdanjem i zaljubljenošću u poslovnu ideju. Ideja, koliko god briljantna bila nije važna, koliko je važna implementacija/provedba. Poduzetnici često naivno potpisuju razne ugovore s klauzulama koje ne razumiju, a koje imaju neumoljive posljedice, pogotovo ako je riječ o privatnim fondovima rizičnog kapitala; prepuštaju prevelik postotak tvrtke u početnim investicijskim rundama i brzo izgube kontrolu nad upravljanjem; ne znaju kako odrediti vrijednost kompanije (valuation); zahtijevaju istu investiciju koju je konkurentna tvrtka na sasvim drugom tržištu i u drugačijim uvjetima uspjela osigurati; nemaju dovoljno dobro razvijeno i argumentirano objašnjenje za iznose investicija koje potražuju; pristaju na investiciju bez da su obavili due diligence investitora i slično. 

Kako se svidjeti poslovnim anđelima, a na koje uvjete ne pristajati?

- Prva i osnovna stvar prilikom traženja investicije je ocijeniti koliko je investicija uistinu potrebna, o kojem se iznosu radi, na što se točno planira potrošiti te izraditi koliko je moguće detaljan investicijski plan koji uključuje više investicijskih rundi. Poanta investicije je ulaganje u razvoj startupa. Novac sam po sebi nema toliki značaj kao što ga ima strateški odabir investitora koji može pomoći u daljnjem razvoju. Poduzetnici se trebaju fokusirati na investitore koji razumiju njihovu tehnologiju, imaju relevantno iskustvo i idealno međunarodne kontakte u industriji. Nedovoljno fokusa se stavlja na to da i poduzetnici trebaju obaviti tzv. due diligence investitora, razgovarati o tome što investitor osim novca može ponuditi kompaniji, koliko vremena može uložiti, što očekivati od cjelokupne suradnje te kakva su očekivanja što se tiče povrata investicije. Odluke o investicijama se ne smiju donositi iz očaja, treba biti oprezan s klauzulama koje uključuju primjerice, povlaštene dionice, warrants, prava na veto i slično. Treba aktivno raditi na tome da se smanji rizik projekta, jer se na taj način povećava šansa za investiciju.

Kako je na takva ulaganja utjecala pandemija?

- Pandemija je na početku očekivano negativno utjecala na ulaganja u startupove, no tržište se vrlo brzo prilagodilo. Europa postaje sve zanimljivija međunarodnom kapitalu, pa je tako prošla godina bila dosad najbolja sto se tiče investicija rizičnog kapitala, pri čemu je trećina uložena u startupove, odnosno čak 35 milijardi eura.

I sami ste se uključili u nekoliko startup projekata, u što ste uložili i kako to napreduje?

- S obzirom na evoluciju mog angažmana u europskom inovacijskom ekosustavu, te poznavanjem poduzetničke, javne i tržišne perspektive, logičan korak je bio ulaganje. Počela sam investirati u startup projekte prije pet godina, prvenstveno kao ko-investitorica, primjerice u fondovima rizičnog kapitala s fokusom na startupove u ranoj fazi. Trenutno moj ulagački portfelj sadrži desetak investicija u raznim sektorima, od IT-a, fintecha preko hrane i pića, u nekoliko europskih zemalja: Finskoj, Irskoj i Španjolskoj. Zasad je rano govoriti o uspjesima s obzirom da se radi o relativno nedavnim projektima, ali dosad smo zabilježili dva pozitivna izlaza (exita).

Budući da imate sveobuhvatan uvid u događanja na poslovnoj sceni, na što biste savjetovali da se u 2022. usmjere poduzetnici, a na što investitori?

- Narativ u startup svijetu kreće se prema deep tech sektoru i stvaranju inovativne tehnologije za razliku od kombiniranja postojećih tehnologija, pomoću umjetne inteligencije, odnosno machine learning. Može se očekivati da će ove godine značajan fokus investitora i startupova biti na sektorima koji uključuju tzv. climate tech. Startupovi koji razvijaju tehnologiju s ciljem rješavanja problema vezanih za klimatske promjene pogotovo će profitirati u Europi, s obzirom na Europski zeleni plan čija je ambicija klimatska neutralnost do 2050. godine. Personalizirani medtech je još jedan sektor za koji se očekuju rekordne investicije u ovoj godini, a riječ je o medicinskim tretmanima te individualnom pristupu pacijentima na temelju inovativne interpretacije podataka u kombinaciji s neinvazivnom tehnologijom. Još jedno zanimljivo i brzorastuće tržište tiče se ženskog zdravlja, odnosno femtech. Također, tema koja postaje sve glasnija tiče se tzv. horizontalnih pitanja, pogotovo kad je riječ o spolu, te ima relevantan utjecaj na tržište, bez obzira što o tome tko mislio. Primjerice, Goldman Sachs od 2019. godine ne promovira inicijalne javne ponude (IPO) kompanija koje u svom upravnom odboru nemaju barem jednu ženu ili osobu s diverse background. To je nešto o čemu treba misliti i uvrstiti u poslovnu kulturu, pogotovo ako se pretendira na ekspanziju i suradnju s međunarodnim tržištem. Sve ozbiljnije kompanije i organizacije korigiraju svoje ključne pozicije, tako da se ne bi moglo dogoditi da pristrane odluke donose ljudi sličnih profila, iskustava i kompetencija, odnosno da na startup natjecanju ili izboru za najboljeg poduzetnika ili poduzetnicu, primjerice odlučuje isključivo muški žiri.