05. ožujak 2021.

29 milijardi eura na raspolaganju za ekonomski oporavak i razvoj Zapadnog Balkana

Piše: Biljana Bekić

U sklopu drugog EU tjedna makroregionalnih strategija (EU MRS Week) koji se u organizaciji Europske Komisije, Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku DG REGIO održava ovaj tjedan on line pod geslom 'Ponovno poveži, preispitaj, oporavi' (Reconnect, Rethink, Recover), drugi dan događanja više od 170 sudionika privukla je tema 'Doprinos EUSAIR / EUSDR prioriteta ekonomskom i investicijskom planu za Zapadni Balkan'. Cilj događaja bio je istražiti kako se dogovoreni prioriteti dviju europskih makroregionalnih strategija Jadransko-jonske EUSAIR i Dunavske EUSDR podudaraju s onima iz Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan (EIP) kako bi se uskladilo djelovanje, osigurao brži početak provedbe makroregionalnih projekata i ubrzao gospodarski oporavak i razvoj regije Zapadnog Balkana.

9 milijardi eura za Zapadni Balkan za razdoblje 2021-2027.

- Zapadni Balkan sastavni je dio Europe i geostrateški prioritet Europske unije, a budućnost cijele regije leži u EU - istaknula je u svom govoru o stanju Unije od 14. rujna 2020., predsjednica Ursula von der Leyen.

Regija se suočavala s kontinuiranim izazovima zbog slabe konkurentnosti, visoke nezaposlenosti i značajnog odljeva mozgova. Sve navedeno dodatno otežavaju i posljedice pandemije COVID-19 po gospodarski i cjelokupni život i razvoj regije.

Cilj Ekonomskog i investicijskog plana (EIP) je aktivirati neiskorišteni gospodarski potencijal regije Zapadnog Balkana i stvoriti prostor za povećanu međuregionalnu gospodarsku suradnju te potaknuti dugoročni oporavak. Ovaj oporavak Zapadnog Balkana EU prioritetno vidi kroz povećane privatne i javne investicije, zelenu i digitalnu tranziciju, održivi gospodarski rast te provedbi reformi potrebnih za pomicanje naprijed na putu u EU. Za EIP je osigurano 9 milijardi eura iz IPA programa Europske unije u novom višegodišnjem razdoblju 2021-2027., a 50 posto od toga trebalo bi se uložiti u inovacije, ljudski kapital i zelenu ekonomiju, preciznije, vezano za zelenu tranziciju, u pet područja istaknutih u Europskom Zelenom planu: dekarbonizaciju, uklanjanje onečišćenja zraka, vode i tla, kružno gospodarstvo, poljoprivredu i proizvodnju hrane te zaštitu bioraznolikosti.

20 milijardi eura Jamstva za Zapadni Balkan

Investicijski kapacitet regije, uz EIP i 9 milijuna eura iz IPA programa, trebao bi biti pojačan i mobilizacijom novog Jamstva za Zapadni Balkan (Western Balkans Guarantee facility), s ambicijom da potencijalno prikupi ulaganja do 20 milijardi eura. Jamstveni fond za Zapadni Balkan uspostavit će se u okviru post-2020 EU External Action jamstava te Europskog fonda za održivi razvoj plus.

Već postojeće platforme, poput EU strategije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) i EU strategije za Podunavlje (EUSDR), gdje zemlje zapadnog Balkana igraju važnu ulogu, mogu pomoći u provedbi ovog procesa na terenu, jer su u tim područjima koordinirane i zajedničke akcije ključne, naglašeno je i u samom dokumentu u kojem se predstavlja Europski investicijski plan. U utorak održano događanje u sklopu 2. tjedna EU makroregionalnih strategija bilo je prva prilika da se dodirne točke i mogućnosti EIP-a, EUSAIR-a i EUSDR-a konkretnije istraže i rasprave.

Glavni cilj Ekonomskog i investicijskog plana (EIP) poticanje je dugoročnog gospodarskog oporavka regije i poticanje regionalne ekonomske integracije. Plan identificira deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim područjima za gospodarski razvoj, poput održivog prometa i energetske povezanosti, zelene i digitalne transformacije, jačanja konkurentnosti privatnog sektora i potpore zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, uključujući jamstvo mladih za stvaranje mogućnosti za posao za mlade.

Jadransko-jonska i Dunavska strategija već imaju svoje 'flagshipe'

S druge strane, strategije EU za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) i Dunavsku regiju (EUSDR), u kojoj zemlje Zapadnog Balkana igraju važnu ulogu, funkcioniraju u okviru politike i okvira suradnje koji mogu značajno olakšati i provesti provedbu inicijativa EU-a u regiji Zapadnog Balkana. EUSAIR i EUSDR već su uspješno odredile svoje 'vodeće' teme koje su od strateške važnosti za njihove makroregije, a time i za zemlje zapadnog Balkana, gdje će IPA III biti glavni izvor financiranja u novom višegodišnjem programskom razdoblju 2021.-2027.

Fokus jučerašnjeg događanja bio je na izdvojenom broju odabranih tema u kojima su identificirane najsnažnije poveznice za EUSAIR i EUSDR prioritete s Europskim investicijskim planom i gdje zemlje Zapadnog Balkana koordiniraju prioritetna tematska područja – okoliš i transport.

Primjerice, u slučaju EUSAIR-ovog stupa za zaštitu okoliša, identificirane su brojne veze između glavnih strateških tema EUSAIR-a i predloženih radnji u poglavljima EIP-a. Strateške teme prioritetnog područja EUSDR-a o mobilnosti željeznicom-cestom-zrakom još su više povezane s predloženim akcijama u poglavlju EIP-a o ulaganju u održivi promet. Oba slučaja prezentirana su na događanju kako bi potaknuli raspravu, jer osim tematskih poveznica, za regiju Zapadnog Balkana važna je i činjenica da ta tematska područja unutar EUSAIR i EUSDR koordiniraju zemlje Zapadnog Balkana: Bosna i Hercegovina i Srbija.

Govornici na događanju bili su Andreja Jerina iz Vlade Republike Slovenije, Michal Blaško iz Ministarstva investicija, regionalnog razvoja i informatizacije Republike Slovačke, Alessandra Sgobbi iz Europske komisije DG NEAR i Giles Kittel iz DG REGIO, Claudio Belis iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije JRS, Senad Oprašić iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine koja je koordinator EUSAIR tematskog prioriteta Kvaliteta okoliša i Mirjana Jovanović iz Ministarstva graditeljstva, transporta i infrastrukture Republike Srbije, EUSDR koordinatora za prioritetno područje Željeznica-cesta-zrak mobilnost (Rail-Road-Air Mobility).

Suradnja i koordinacija bit će presudne

Predsjedavajuće zemlje makroregionalnih strategija, Slovenija za EUSAIR i Slovačka za EUSDR, te koordinatori tematskih prioriteta Transport i Kvaliteta okoliša, Srbija i Bosna i Hercegovina, predstavili su potrebe i konkretne planove za budućnost, dodirne točke i viziju zajedničkog djelovanja ovih dviju makroregionalnih strategija i EIP-a, dok su predstavnici Europske komisije dali više detalja o Ekonomskom investicijskom planu za Zapadni Balkan.

Čak 11 jakih tematskih i investicijskih poveznica Europskog investicijskog plana i EUSAIR makroregionalne strategije identificirano je unutar teme Transport, po tri unutar tema Plavi Rast i Održivi turizam te dvije unutar teme Kvaliteta okoliša što otvara velik prostor suradnje u novom višegodišnjem programskom razdoblju 2021.-2027. Temu Kvaliteta okoliša jučer je potaknulo održano događanje u sklopu EU tjedna makroregionalnih strategija. Pitanja suradnje i koordinacije bit će od ključne važnosti za maksimiziranje uzajamnih koristi i utjecaja na zapadnom Balkanu.

EUSAIR i EUSDR su dvije strategije u kojima sudjeluje u Republika Hrvatska. U EUSAIR makroregionalnoj strategiji koja uključuje devet zemalja Jadransko-jonske regije, osim sudjelovanja, Ministarstvo turizma i sporta ima vodeću ulogu koordinatora teme Održivi turizam.

Održivi transport

Velika su očekivanja od realizacije planiranih ulaganja u održivi transport i transeuropsku prometnu mrežu TEN-T u kojem će se izgraditi nova i obnoviti postojeća prometna infrastruktura, pri čemu se većina ulaganja očekuje u željeznički promet koji bi u čitavoj regiji trebao dostići jedinstvene EU standarde. Kao što je poznato, u Hrvatskoj se već provode ulaganja u izgradnju ili rekonstrukciju željezničke mreže, a posljednje koje je započelo jest rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novog kolosijeka na dionici Križevci-Koprivnica-državna granica. Projekt je sufinanciran iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF) – sektor prometa, a ukupna vrijednost projekta iznosi 350 milijuna eura.