07. travanj 2021.

20 Plenkovićevih obećanja: Hoće li zaista otvoriti 100.000 radnih mjesta iz Plana oporavka?

Andrej Plenković ne želi zamarati javnost cjelovitim dokumentom od 700 stranica jer ima previše tehničkih pojedinosti    foto Ratko Mavar

Nekada davno bila je popularna krilatica 'Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska'. Kad taj projekt nije uspio, nakon 1990. okrenuli smo se krilatici u suprotnom smjeru: Hrvatska će biti kao Švicarska (ili bar kao Njemačka).

No rat (manje) i tajkunska pretvorba i privatizacija (više) bacili su nas daleko unatrag. Nakon toga Hrvatska je pod vodstvom niza nekompetentnih i neambicioznih vlada uglavnom bila na začelju europske razvojne ljestvice i spustila se na samo dno.

Danas smo u Europskoj uniji na razini samo s Rumunjskom i Bugarskom, prestigla nas je Mađarska, a pobjegla nam je čak i Slovenija, s kojom smo se uspoređivali u fazi osamostaljenja.

Ni aktualna vladajuća garnitura već gotovo pet godina ne pokazuje nikakvu ambiciju da promijeni tu situaciju. Reformski zahvati (o kojima pjevaju i ekonomski vrapci na granama) u Banskim dvorima samo su poželjna fraza, ali strogo zabranjena radnja, pa se svaka populistička mjera prčkanja po poreznim stopama naziva novim krugom reforme, koja ništa korjenito ne mijenja.

Zato su nam pretpandemijske stope rasta tvrdoglavo ispod tri posto, a i u pandemiji bilježimo rekordan pad BDP-a. No kad se promatraju PR-ovski ciljevi postavljeni u javnom sažetku Vladina tajnoga dokumenta pod naslovom 'Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2016.', čini se kao da smo krenuli u bijeg s europskog dna.

Istini za volju, u neuralgičnim područjima poput pravosuđa i gospodarstva ne navode se brojevi, samo se spominje 'povećanje učinkovitosti pravnog sustava za veće povjerenje građana', a u gospodarskom dijelu sve pršti od povećanja konkurentnosti, ali samo opisnoga.

Ipak, neki su brojevi autorima deseterostruko opsežnijeg izvornoga tajnog dokumenta pobjegli u javno objavljeni Sažetak. Sudeći prema tome, Hrvatska ipak ima razvojnu ambiciju. Donosimo dvadeset konkretnih najava.

Sve projekcije odnose se na petogodišnje razdoblje (do 2026.), ako nije posebno drukčije navedeno. Zato će ovo za pet godina biti podloga na osnovi koje će se moći kompetentno ocjenjivati drugi mandat ove garniture. Pa čak i ako brojevi budu pokazali 'palac dolje', nema veze, to će se pokazati tek pred kraj trećega Plenkovićeva mandata.

20 konkretnih ciljeva iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti*

  1. razvoj elektroenergetske infrastrukture za prihvat novih 800 MW iz obnovljivih izvora do 2026. (a iznad 2500 MW do 2030., čime bi se ispunio cilj od 36,6 posto udjela obnovljivih izvora u potrošnji)
  2. osuvremenenje bar jedne velike toplane
  3. povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u prometu s 10 na 14 posto
  4. razvoj dvaju prototipova baterijskog elektromotornog vlaka (BEMV) i baterijskog motornog vlaka (BMV) te osposobljavanje šest energetskih priključaka za punjenje pogonskih baterija
  5. zatvaranje i sanacija 26 zatvorenih odlagališta otpada
  6. povećanje dostupnosti pitke vode iz vodovoda stanovništvu s 86 na 93 posto
  7. smanjenje gubitaka u vodoopskrbnim sustavima s 50 na 25 posto
  8. povećanje udjela kućanstava priključenim na pročišćivače otpadnih voda s 44% na 66%.
  9. dovršetak osnovne TEN-T mreže (jedinstvena transeuropska prometna mreža); Hrvatska je dosad sagradila samo 7 posto željezničke TEN-T mreže, a do 2030. sagradit će se cijela: Rijeka – Zagreb – Botovo i Savski Marof – Zagreb – Tovarnik
  10. objava prodaje najmanje 150 poduzeća koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku.
  11. povećanje udjela znanstvenih publikacija u 10 posto globalno najviše citiranih povećati s 3,55 na 5,2 posto
  12. povećanje nacionalnog h-indeksa (mjera vrednovanja znanstvene snage) s 287 na 327
  13. povećanje broja diplomanada tercijarnog obrazovanja iz prirodnih znanosti, matematike, računarstva, inženjerstva, proizvodnje i građevinarstva na 1000 stanovnika u dobi od 20 do 29 godina s 18,6 na 21,5 posto
  14. povećanje vrijednosti zbirnog inovacijskog indeksa s 58,8 posto vrijednosti EU na 77,7 posto
  15. stvaranje uvjeta za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta
  16. povećanje stope zaposlenosti sa 66,7 posto (u 2019.) na 70 posto do kraja 2024.
  17. osiguranje dodatnih kapaciteta za 700 starijih osoba kojima je potrebna dugotrajna skrb
  18. povećanje udjela bolesnika oboljelih od raka koji prežive pet ili više godine s 46 posto (u 2020.) na 51 posto
  19. povećanje udjela bolesnika koji dobiju potrebnu radioterapiju unutar četiri tjedna od dijagnoze s 50 na 95 posto
  20. smanjenje broja slučajeva akutnog liječenja za 10 posto (integracijom bolnica i jačanjem dnevnih bolnica)
     

*Sve projekcije odnose se na petogodišnje razdoblje (do 2026.), osim ako nije posebno drukčije navedeno.

Kompletnu analizu tajnog Vladinog dokumenta i javnih obećanja možete pročitati u novom izdanju tiskanog ili digitalnog Lidera.