23. studeni 2020.

U Kutini predstavljena prva pametna poslovna zona u Hrvatskoj

Zlatko Babić, gradonacelnik Kutina   

Na današnjoj online konferenciji koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora i Grad Kutina predstavljena je Industrijsko-logistička zona Kutina i uloga digitalizacije u gospodarstvu.

Zona je strateški projekt Grada Kutine i njezinim će se osposobljavanjem i dovođenjem investitora uvelike unaprijediti gospodarstvo Grada te povećati zaposlenost i poboljšati uvjeti života u samom gradu, rečeno je na konferenciji.

- Želimo stvoriti uvjete za dolazak novih investitora. Nije to napravljeno preko noći, na tome se radi duži niz godina. Naša zona nije samo 'gola livada', već je u potpunosti spremna za dolazak potencijalnih investitora. Uređena je dokumentacija, komunalna infrastruktura. Imamo izuzetno dobar prometni položaj, niz drugih pogodnosti i tvrtke u okruženju koje mogu pružiti potporu potencijalnom investitoru - rekao je gradonačelnik Grada Kutine Zlatko Babić povodom današnje online konferencije Prezentacija Industrijsko-logističke zone Kutina i uloga digitalizacije u gospodarstvu u organizaciji HGK i Grada Kutine.

Sama Zona će biti i prva pametna zona u Hrvatskoj. Prostire se na 74 hektara, u vlasništvu je Grada Kutine te nudi niz pogodnosti budućim investitorima. Osim što je osigurana komunalna, energetska i prometna infrastruktura, zona je na dobrom geoprometnom položaju, u skladu je s prostornom-planskom dokumentacijom te su budući investitori oslobođeni plaćanja komunalnoga doprinosa, a komunalne naknade pet godina.

- Osnivanjem poduzetničkih zona otvaraju se nova radna mjesta, nove mogućnosti za ulaganje, pridonosi se razvoju maloga i srednjega poduzetništva, kao i ukupnoga razvoja lokalne zajednice. No, i te industrijske zone trebaju biti konkurentne. Pobjeđuje onaj tko stvori bolje uvjete i tko ponudi više. Moraju usavršiti svoju ponudu kako bi investitore privukli i zadržali, od uvjeta visoke infrastrukturne opremljenosti do javnoga i konkurentnoga sustava poticaja i olakšica te konkurentnoga ljudskog kapitala - rekao je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš, istaknuvši i važnost digitalnih tehnologija u poslovanju i ponudi poslovne zone u Kutini kao prve pametne poslovne zone u Hrvatskoj.

U vremenu početne aktivnosti, kao i poslije pri proširenju postojećih investicija unutar poduzetničke infrastrukture, digitalne tehnologije javnim tijelima omogućuju transparentnost, a poduzetnicima veću učinkovitost i uštede, čime se otvara prostor za nove inovacije i investicije.

Pilot projekt digitalizacije poduzetničke infrastrukture u Kutini uključivat će mrežu Interneta stvari (Internet of Things) u lokalnom vlasništvu, jedinstven softver za nadzor i upravljanje poduzetničkom infrastrukturom i gradskom imovinom u gradskom vlasništvu, omogućavanje energetskih ušteda i analiza gradu i poduzetnicima, digitalizaciju informacija ključnih za investitore i povezivanje s građanima. Grad Kutina će i opremiti poduzetnike koji posluju u zonama pametnim modulima za mjerenje potrošnje struje, vode i plina. Zona će uključivati i sustav za upravljanje gradskom rasvjetom, kao i digitalizirane podatke i preglede parcela u zoni za potencijalne investitore, uključujući i analizu dostupne radne snage.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić predstavio je aktivnosti države po pitanju digitalizacije.

- Digitalna transformacija nije samo tehnologija. Ona mijenja poslovni model, stvara nove vrijednosti i događa se prvo u našim glavama. Radi se o horizontalnoj temi koja zadire u sve sfere društva -  rekao je Gršić.

Predstavljena je i platforma za e-usluge Hrvatske gospodarske komore Digitalna komora, nedavno završen projekt digitalne transformacije HGK. Riječ je naime o informacijsko-komunikacijskoj platformi koja implementira osam e-usluga usluga (e-financiranje, e-javne ovlasti, e-članice, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promocije, e-pokreni poslovanje, e-gospodarske informacije i e-edukacije) te kojom se ubrzava komunikacija i unapređuju odnosi s članicama.  Digitalizirano je i izdavanje dokumenata za javne ovlasti te je omogućeno još aktivnije sudjelovanje gospodarstvenika u kreiranju i promjeni zakonodavnoga i regulatornoga okvira. Osim toga, gospodarstvenicima su izvori financiranja dostupniji i omogućena im je kvalitetnija promocija njihovih proizvoda i usluga.