15. veljača 2021.

Ekonomska klinika: Jesu li mladi spremni za svijet poduzetništva

Piše: Monika Perolić, Studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Jesu li studenti spremni za izlazak na tržište rada nakon što u ruke prime diplomu? Budući da je školski sustav i gradivo koje se obrađuje na predavanjima ponekad zastarjelo, studenti se često pitaju priprema li ih fakultet za budući posao.

Mnogi od nas skeptični su oko prilika koje nam se nude. Ako imaš znanje, nedostaje ti iskustvo, a s nedostatkom iskustva je zaista teško dobiti posao jer svi poslodavci traže osobu koja ga ima. To vodi ka velikm pesimizmu među studentima, koji se, naizgled, vrte u začaranom krugu. Negativnim očekivanjima doprinose i nepovoljni podaci o nezaposlenosti. Samo u siječnju 2021. registrirano je više od 48 tisuća nezaposlenih mladih do 29 godina starosti. Budući da mladi danas dobivaju vlastiti opseg  prilika na tržištu, sve se više studenata okreće samozapošljavanju.

Dolaskom novih trendova i tehnologija, mladima nikada nije bilo jednostavnije pokrenuti vlastiti posao. Kada se mladi odluče na otvaranje vlastitog poduzeća, ne samo da unose novu vrijednost i svježinu na tržište, već i otvaraju radna mjesta drugima. Manjak raspoloživosti financiranja glavni je problem s kojim se susreće svaka mlada osoba koja se želi okušati u svijetu poduzetništva. Hrvatski zavod za zapošljavanje im uvelike olakšava bespovratnim potporama za samozapošljavanje, koje se kreću od 75000 do 100000 kuna. Taj iznos pokriva troškove otvaranja i rada poslovnog poduzeća. Sve što je potrebno učiniti kako biste postali kandidat za potporu je prijaviti se u evidenciju Zavoda, te obaviti individualnu radionicu i savjetovanje za samozapošljavanje, u suradnji sa savjetnikom nadležnog područnog ureda HZZ-a.

Potrebu za podupiranjem mladih poduzetnika prepoznala je i Europska komisija, koja mikrofinanciranjem potiče mlade ljude da se aktiviraju i iskoriste svoje potencijale. Njihov aktivan rad i podrška mladima rezultira time da se čak 90 posto svih poduzeća u Europi nalazi u kategoriji malih poduzeća.

Ponekad i sva financijska potpora ovog svijeta nije dovoljna da se ideja pretvori u uspješnu poduzetničku priču. Informacija, kao jedan od najvrednijih resursa na tržištu, često je nedostupna, pogotovo ako pokrećete pothvat za koji vam je potrebna tehnička i savjetodavna podrška. U ovom segmentu u pomoć pristiže upravo naš obrazovni sustav s poduzetničkim inkubatorima, u organizaciji raznih sveučilišta (SPOCK, SPI, SIOS,...), kojima se nastoji umrežiti odgojno-obrazovne ustanove i znanstveno-istraživačke institucije s gospodarskim subjektima. Obrazovanje o poduzetništvu veoma je bitno za razvijanje poduzetničkih vještina, znanja i kompetencija, a studentski su inkubatori pravo mjesto gdje studenti imaju mogućnost prethodno naučeno primijeniti u praksi.

Čini se kako pomoć mladima pristiže sa svih strana, samo je treba znati ugrabiti. Dostupniji kapital i znanje stručnjaka na raspolaganju su ono što mladima čini poduzetništvo toliko primamljivim. Poticanje poduzetničke klime među studentima veoma je pozitivno jer vodi ka tome da se studenti u većoj mjeri orijentiraju na nadogradnju vlastitih znanja i cjeloživotno učenje 'za sebe', a ne na uklapanje u okvire raznih korporacija. 

Na kraju krajeva, zaposlite li se u poduzeću ili ipak odlučite postati 'sam svoj gazda', vrijedi mudra izreka: 'Tko radi, ne boji se gladi'.