02. siječanj 2020.

Donosimo plan zakonskih izmjena Ministarstva financija u 2020. 

pravda zakon propis    foto Getty Images/istockphoto
piše Tin Bašić
tin.basic@lider.media
piše Tin Bašić [email protected]

Kao i svako ministarstvo, tako i Ministarstvo financija, donosi plan zakonodavnih aktiuvnosti u nekoj godini. Donosima takav jedan plan Sektora za financijski sustav Ministarstva financija. 

Zakonska mjera

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (Akcijski plan RH za pridruživanje ERM II i bankovnoj uniji)

Uredbe/Direktive EU

  • Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija
  • Uredba (EU) 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010

Promjene koje donose

U cilju postizanja pravne sigurnosti u odnosima s kreditnim institucijama nakon uspostave bliske suradnje Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom, ovim su Zakonom precizirane aktivnosti koje poduzimaju pojedina nadzorna tijela u okviru svojih ovlasti, a osobito u upravnim postupcima: izdavanja odobrenja za rad kreditnoj instituciji, izdavanja prethodne suglasnosti za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji, izdavanja prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije i funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije, procjene planova oporavka, nalaganja mjera rane intervencije te izricanja upravnih sankcija.

Ovim zakonskim prijedlogom propisuje se obveza Hrvatskoj narodnoj banci da na temelju podataka koje kreditne institucije dostavljaju za regulatorne potrebe izračunava i objavljuje Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS).

Zakonska mjera

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Akcijski plan RH za pridruživanje ERM II i bankovnoj uniji)

Uredbe/Direktive EU

  • Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010, 
  • Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP)

Promjene koje donose

Cilj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava je izmijeniti odredbe važećeg Zakona povezane s ovlastima nacionalnih sanacijskih tijela nad kreditnim institucijama i grupama kreditnih institucija za koje sudjelovanjem u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu izravnu odgovornost preuzima Jedinstveni sanacijski odbor, kao i izmijeniti odredbe o sanacijskom fondu zbog objedinjavanja doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond.

Postojeći nacionalni sanacijski fond biti će mjesto gdje se uplaćuju svi doprinosi od subjekata s odobrenjem za rad na području Republike Hrvatske, a dio kojih se nakon toga transferira u jedinstveni sanacijski fond. Odredbama se osigurava provedba Uredbe (EU) br. 806/2014 u vidu prikupljanja i transferiranja doprinosa institucija u jedinstveni sanacijski fond od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

 

Zakonska mjera

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Akcijski plan RH za pridruživanje ERM II i bankovnoj uniji)

Uredbe/Direktive EU

  • Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija
  • Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010

Promjene koje donose

Cilj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci je omogućiti uspostavu bliske suradnje Europske središnje banke sa Hrvatskom narodnom bankom, kao i ulazak u jedinstveni sanacijski mehanizam te izvršiti dodatno usklađivanje odredbi koje stupaju na snagu danom uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske.

Prijedlogom zakona se predviđa da Hrvatska narodna banka primjenjuje Smjernica (EU) 2016/2249 Europske središnje banke od 3. studenoga 2016. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34) umjesto Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). Središnjim bankama koje nisu članice Eurosustava dana je mogućnost da primjenjuju Smjernicu ESB-a uz nacionalnu valutu, dakle i prije uvođenja eura.

Nadalje, uvodi se mogućnost da kamatna stopa za novčana sredstva koja je Hrvatska narodna banka primila u depozit bude negativna

Dosadašnji zadatak Hrvatske narodne banke, koji je bio definiran kao pridonošenje stabilnosti financijskog sustava u cjelini, proširen je na način da se isti ostvaruje provođenjem makrobonitetne politike, koju Hrvatska narodna banka provodi djelujući u skladu s pravnim aktima Europske unije, njezinih institucija i tijela. Područje upravljanja međunarodnim pričuvama bi se reguliralo na način da se više ne bi navodili pojedinačni oblici imovine ulaganja i minimalno potrebni kreditni rejtinzi ulaganja, već se međunarodne pričuve definiraju kao svi oblici imovine u stranoj valuti i plemenite kovine.

Uređuje se konsolidacija financijskih izvještaja Hrvatske nardone banke na način da se propisuje konsolidacija financijskih izvještaja društava u kojima Hrvatska narodna banka ima većinski udio u kapitalu, ako su ta društva pojedinačno ili skupno značajna za financijske izvještaje.

Prijedlogom zakona daje se ovlast Hrvatskoj narodnoj banci da vodi postupak za utvrđivanje povrede propisa za čiji je nadzor ili superviziju nadležna, te da uz suglasnost Jedinstvenog sanacijskog odbora donese provedbene akte za primjenu odredaba smjernica Jedinstvenog sanacijskog odbora.

 

Zakonska mjera

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond (Akcijski plan RH za pridruživanje ERM II i bankovnoj uniji)

Uredbe/Direktive EU 

Sporazum o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond

Promjene koje donose

Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji uključuje potvrđivanje Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond budući da od datuma uspostave bliske suradnje s Europskom središnjom bankom Republika Hrvatska u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 806/2014 postaje država članica sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu.

Na države članice koje su potpisale Sporazum, a još nisu dio bankovne unije, primjenjivat će se prava i obveze koje proizlaze iz Sporazuma tek kad postanu dio jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog sanacijskog mehanizma.

Sporazumom je Vijeće Europske unije odlučilo uspostaviti pravila o prijenosu i objedinjavanju doprinosa kreditnih institucija s ciljem osiguravanja najveće moguće razine pravne sigurnosti.

Doprinosi uplaćeni od strane kreditnih institucija, a prikupljeni na nacionalnoj razini prenosit će se u jedinstveni sanacijski fond koji se u početku sastoji od odjeljaka koji pripadaju državama članicama. Odjeljci će se tijekom osam godina postupno objedinjavati u Jedinstveni sanacijski fond koji bi na kraju trebao doseći ciljanu razina od najmanje 1 % iznosa pokrivenih depozita u svim ovlaštenim kreditnim institucijama svih država članica sudionica.

Budući da je Republika Hrvatska započela s poduzimanjem koraka za priključenje europodručju, potrebno je potvrditi navedeni Sporazum kako bi se omogućio prijenos nacionalno prikupljenih sredstava u jedinstveni sanacijski fond.

 

Zakonska mjera

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Uredbe/Direktive EU

  • Uredba (EU) 2019/877 Europskog parlamenta i vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 806/2014 u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava
  • Direktiva (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ

Promjene koje donose

Jedan od ključnih elemenata Paketa mjera za smanjenje rizika u bankovnom sustavu je prenošenje standarda za ukupnu sposobnost pokrivanja gubitaka (TLAC) globalnih sistemski važnih institucija (GSV institucije) tj. njegova integracija s postojećim pravilima Europske unije o minimalnom zahtjevu za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL). Budući da se standardom TLAC i MREL-om nastoji ostvariti isti cilj osiguravanja da institucije i subjekti s poslovnim nastanom u Europskoj uniji raspolažu dostatnim kapacitetom pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije, ta se dva zahtjeva trebaju nadopunjavati unutar zajedničkog okvira. Nepostojanjem usklađenih pravila u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (SRM) u odnosu na provedbu standarda TLAC stvaraju se dodatni troškovi i pravna nesigurnost te dodatno otežava primjena bail-in instrumenta za prekogranične institucije i subjekte. Nepostojanje usklađenih pravila uzrok je i narušavanju tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu s obzirom na to da bi se troškovi za institucije i subjekte u pogledu usklađivanja s postojećim zahtjevima i standardom TLAC mogli znatno razlikovati u državama članicama sudionicama u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. Stoga je potrebno ukloniti te prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta i izbjeći narušavanje tržišnog natjecanja koji su posljedica nepostojanja usklađenih pravila u odnosu na provedbu standarda TLAC.

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za institucije i subjekte s poslovnim nastanom u EU, među ostalim i na globalnoj razini, kriteriji prihvatljivosti za obveze prihvatljive za bail-in za MREL trebali bi biti pomno usklađeni s onima utvrđenima za standard TLAC.

Za učinkovitu primjenu željene sanacijske strategije potrebno je uvesti pojmove „sanacijski subjekt” i „sanacijska grupa“.To je utvrđivanje relevantno i za određivanje razine primjene pravila o kapacitetu pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije.

 

Zakonska mjera

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama

Uredbe/Direktive EU

Uredba (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP.)

Direktiva (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP.)

Promjene koje donose

Radi jedinstvenog postupanja na razini EU donesene su Uredba (EU) 2019/876  i Direktiva (EU) 2019/878 koju države članice imaju obvezu prenijeti u svoje nacionalno zakonodavstvo.

Mjerama za smanjenje rizika nastoji se dodatno ojačati otpornost europskog bankarskog sustava i povjerenje tržišta u taj sustav te stvoriti temelj za daljnji napredak u dovršetku bankovne unije.  Tijekom posljednjeg desetljeća na razini EU uloženi su značajni napori u smanjenje rizika u bankarskom sektoru. Niz mjera koje su poduzete nakon početka financijske krize doveo je do znatnog i konkretnog jačanja solventnosti banaka, financijske poluge i likvidnosnih pozicija, značajnog poboljšanja upravljanja u bankarskom sektoru i nadzoru nad njim te povećanja mogućnosti sanacije banaka. Međutim, tzv. Paket za smanjenje rizika (RRM) na razini EU, a zbog kojega se izrađuje ovaj Zakon, predstavlja nastavak poduzimanja značajnih mjera za smanjenje rizika i povećanje otpornosti u bankarskom sektoru EU-a. Radi smanjenja poticaja za prekomjerno preuzimanje rizika paketom propisa na razini EU postroženi su kapitalni zahtjevi za banke uvođenjem obvezujućeg omjera financijske poluge i obvezujućeg omjera neto stabilnih izvora financiranja te uspostavom pravila osjetljivima na rizik za trgovanje vrijednosnim papirima i izvedenicama.

Osim toga, tzv. Paket za smanjenje rizika (RRM) sadrži mjere za poboljšanje kreditnog potencijala banaka i omogućivanje veće uloge banaka na tržištima kapitala, kao što su:

  • smanjenje administrativnog opterećenja za manje banke i banke s jednostavnijim ustrojem, što se posebice odnosi na zahtjeve u pogledu izvješćivanja i objavljivanja informacija
  • povećanje kapaciteta banaka da kreditiraju male i srednje poduzetnike i financiraju infrastrukturne projekte

 

Zakonska mjera

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju 

Uredbe/Direktive EU

Delegirana Uredba Komisije (EU) 2019/1935 оd 13. svibnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na regulatorne tehničke standarde kojima se prilagođuju temeljni iznosi u eurima za osiguranje od profesionalne odgovornosti i za financijsku sposobnost posrednika u osiguranju i reosiguranju

Promjene koje donose

Usklađivanje s Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2019/1935 od 13. svibnja 2019. o izmjeni Direktive o distribuciji osiguranja.

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) ima ovlast redovito preispitivati iznose osiguranja od profesionalne odgovornosti i potrebne iznose raspoloživih financijskih sredstava posrednika u osiguranju i reosiguranju, a sve kako bi se uzele u obzir promjene Europskog indeksa potrošačkih cijena koji objavljuje Eurostat.

Dana 4. travnja 2018. godine stupio je na snagu Bilateralni sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o bonitetnim mjerama za osiguranje i reosiguranje, sukladno kojem, radi mogućnosti njegove primjene Republika Hrvatska, kao i sve ostale države članice Europske unije, svojim zakonodavstvom ne smije postavljati uvjet poslovnog nastana za poslovanje društva za reosiguranje iz Sjedinjenih Američkih Država na području Republike Hrvatske. Ovim Zakonom osigurava se usklađivanje s Bilateralnim sporazumom na način da se propisuje da se u slučaju sklapanja međunarodnog sporazuma koji obvezuje Republiku Hrvatsku, na poslovanje društva za reosiguranje iz treće države koja je stranka tog sporazuma primjenjuju uvjeti koje propisuje međunarodni sporazum.

 

Zakonska mjera

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

Uredbe/Direktive EU

Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ

Promjene koje donose

Temeljem Direktive (EU) 2019/879 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava te Direktive 98/26/EZ  potrebno je izvršiti manje izmjene Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata u dijelu definicija navedenih pojmova „središnja druga ugovorna strana“ i „sudionik“.

Ujedno se nalaže Komisiji da do 28. lipnja 2021. preispituje kako države članice primjenjuju gore navedenu Direktivu na svoje domaće institucije koje izravno sudjeluju u sustavima uređenima pravom treće zemlje te na kolateralno osiguranje predviđeno u vezi sa sudjelovanjem u takvim sustavima.