13. rujan 2021.

Valdis Dombrovskis: Uvođenjem eura ne rastu cijene već standard građana

Valdis Dombrovskis

   

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana sudjelovao je u konferenciji  Hrvatska: na putu za euro, koja se održava u zagrebačkom hotelu International, u organizaciji Europske komisije i Lidera.

Dombrovskis je u uvodu svog izlaganja rekao kako s gospodarske strane oporavak Hrvatske, usprkos potresu i pandemiji, ide jako dobro, što se vidi u rastu investicija kao i velikom broju novo otvorenih radnih mjesta.

Naglasio je kako su sada pred Hrvatskom dva glavna zadatka koja su ne smiju zanemariti, a to su oporavak od krize i pripremanja gospodarstva na uvođenje eura.

– Prvi zadatak je da se u potpunosti oporavite od krize, a znakovi pokazuju da će se to vrlo brzo i dogoditi te smatram kako bi iduće godine trebali stići do razina BDP-a prije krize – rekao je Dombrovskis i dodao kako se u drugom kvartalu očekuje rast od 16 posto što je značajno ako ga usporedimo s padom BDP-a od 8 posto prošle godine.

Rizik, kaže Dombrovskis, predstavlja zdravstvena situacija koja ako se pogorša može utjecati na tempo oporavka.

Dombrovskis naglašava kako je sudjelovanje u europskom tečajnom mehanizmu važan korak za osiguranje stabilnosti valute  i tečaja te da je to jedan od glavnih kriterija za uvođenje eura.  A budući da je kuna već dulje vrijeme stabilna u odnosu na euro oko ovog kriterija ne bi trebalo biti problema. Također, treba kontrolirati javni deficit koji mora biti ispod tri posto iduće godine, dodao je Dombrovskis.

U svom izlaganju naveo je i neke prednosti uvođenja eura u RH. Prije svega, šalje se pozitivan signal investitorima jer je euro pouzdana monetarna zajednica i druga najveća valuta na svijetu. Uklanjaju se prepreke za poslovanje kao i dodatni troškovi oko tečajnih razlika što će dovesti do jeftinijih zajmova za građane i poduzeća, što će pak pogodovati tržištu roba i usluga te će rasti konkurencija ali i standard građana.

Dodao je kako euro ograničava rizike u kriznim vremenima te da će RH pridruživanjem eurozoni smanjit  rizike za financijsku stabilnost kao i da će se povećati otpornost na 'šokove'.

Zabrinutost građana

Najveća zabrinutost oko uvođenja eura je ta da mnogi građani smatraju kako će uvođenje nove valute dovesti do rasta cijena, na što Dombrovskis kaže kako to nikako ne smije biti isprika za rast cijena te da i prije ali i nakon uvođenja eura moraju biti izražene dualne cijene na proizvodima kako bi se smanjila mogućnost varanja građana. 

Kako bi se to izbjeglo potrebna je poštena i transparentna kampanja, kaže Dombrovskis navodeći primjer Latvije gdje se kampanjama informiralo građane ali i tvrtke o svim mogućim problemima vezanim uz euro i same cijene.

Dombrovskis se na kraju svog izlaganja osvrnuo i na Nacionalni plan oporavka za kojega je rekao kako će on kratkoročno omogućiti oporavak Hrvatske od posljedica pandemije ali da je dugoročni cilj tih sredstva da se hrvatsko gospodarstvo preobrazi i da krene prema zelenoj i digitalnoj tranziciji.

– Ako se reforme provedu na pravi način BDP Hrvatske će rasti za 9,2 posto a pozitivni učinci financiranja će se osjetiti i ranije – rekao je Dombrovskis i dodao kako su reforme neophodne za oporavak kao i za ulaganja.

Kako Hrvatska stoji na putu za euro

Kako Hrvatska stoji na putu za euro ispričao je ministar Zdravko Marić koji je također sudjelovao na konferenciji. On je na početku okupljenima predstavio svojevrsnu retrospektivu uvođenja eura te je naglasio kako se paralelno s procesom ispunjavanja kriterija za uvođenje eura mora raditi i na informiranju građana.

I Marić je ponovio riječi Dombrovskisa i naglasio kako se uvođenje eura ne smije koristiti za povećanje cijena kao i na nužnost dualnih cijena prije i nakon uvođenja eura.

– Što se tiče rasta cijena, prosječni porast je bio oko 0,2 posto u zemljama koje su uvodile euro – rekao je Marić.

Dodao je kako su pozitivni učinci dugoročnije i strukturalne prirode poput eliminacije deviznog rizika, te da će uvođenje eura povećati krediti rejting za 'dvije stepenice'.

Osvrnuo se Marić i na pandemije te je konstatirao da ni ona nije mogla usporiti aktivnosti koje su morale biti odrađene prije roka za uvođenje nove valute, te da ne vidi razloga zašto se i ostale aktivnosti ne bi odradile u zadanim vremenskim rokovima, poput konverzacijskih kriterija i kriterija iz Maastrichta

Marić je dodao kako je fokus na fiskalnim kriterijima s obzirom na pad koji se dogodio uslijed Covida i koji se reflektirao na padu poreznih prihoda, dok su se rashodi u istom tom vremenskom periodu povećali.

– Sve to nas je koštalo više od 35 milijardi kuna i sve je to imalo utjecaj na BDP – rekao je Marić i dodao kako je namjera ove godine učiniti sve da oporavak bude u obliku slova V, što znači da nakon pada, u istom ritmu ide i oporavak.

Marić također predviđa i rast BDP-a u ovoj godini i to za 5,2 posto te nagovještava reviziju makroprojekcija uz ogradu da ne dođe do pogoršanja pandemije. 

– Sada smo u zoni rasta od oko 7 posto a puni oporavak očekujemo i prije kraja 2022. godine što je odličan rezultat – smatra Marić i dodaje kako je zbog prošle krize oporavak trajao deset godina dok ćemo se sada oporaviti za samo dvije.

Na kraju je rekao kako je 2023. realna godina za uvođenje eura te da smo se strateški na to odlučili, ali i da je i dalje sve u našim rukama jer moramo ispuniti sve kriterije.

Boris Vujčić guverner HNB-a naglasio je u svom izlaganju u sklopu konferencije da je HNB već jednom nogom u području eurozone jer smo već ušli u tečajni mehanizma dva te da HNB već ima blisku suradnju s Europskom središnjom bankom.

– To znači da smo mi već ušli u dio zvan bankovna unija u kojoj sudjeluju zemlje EU što nam je omogućilo već godinu dana iskustva s bankarske strane – naveo je Vujčić.

Rekao je kako je taj prvi dio integracije prošao jako dobro, da je bila glatka i brza te da smo u sklopu toga prošli proces ocjene kvalitete banaka koji je pokazao da je kvaliteta hrvatskog bankovnog sustava visoka te da je usprkos krizi bankarski sustav zdrav te da je višak likvidnosti porastao na 66 milijardi kuna.

– Najbolje kapitaliziran bankovni sustav unutar eurozone znači da smo ušli u dio integracije s vrlo dobrom likvidnošću te profitabilnim i kapitaliziranim bankovnim sustavom – dodao je Vujčić.

Osvrnuo se i na tečajni mehanizam koji nam je pomogao tijekom krize prošle godine tako da smo na vrhuncu krize, kada su postojali snažni pritisci na deviznom tržištu uspjeli prodati međunarodne pričuve što je omogućilo HNB-u prostor za intervenciju na tržištu, te da je tako stabilizirana cijena javnog duga.

Vujčić je zaključio svoje izlaganje riječima kako će HNB iduće razdoblje provesti u pripremi za ulazak u eurozonu te je još jednom ponovio kako se tijekom konverzije moraju zaštiti potrošači, odnosno građani.