29. rujan 2021.

Ministar Ćorić: Okolnosti nam idu na ruku, ovakvu šansu nismo imali zadnjih 30 godina

Dan velikih planova 2021. Tomislav Ćorić

    foto Rene Karaman

Pišu: Donatella Pauković i Jozo Knez

Dan velikih planova je prošle godine protekao u počecima Covid krize a danas godinu i nešto više ipak znamo puno više i zreliji smo po pitanju njezina učinka te se nalazimo u situaciji u kojoj smo prošli jedno nezgodno razdoblje i sada ulazimo u jedno puno bolje, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova i dodao kako je Vlada je zadnjih godinu i pol pokazala veliku brigu za Hrvatsku ekonomiju ali i za zdravlje hrvatskog građanstva.

- Subvencije koje smo davali bile su najizdašnije u Europi iako su se milijarde kuna pretočile u nešto lošije fiskalne pokazatelje zemlje – rekao je ministar pa dodao kako neovisno o svemu Dan velikih planova mora biti obilježen optimizmom zbog naše ekonomske perspektive.

Hrvatska je pokazala žilavost u covid krizi za što je Ćorić čestitao gospodarstvenicima jer su oni, kako je rekao, platforma te žilavosti i otpornosti. Upravo ta žilavost će nam omogućiti da dobro i pozitivno krenemo i u 2022. godinu.

- BDP bi trebao rasti više od projiciranih 6,5 posto. Vjerujemo da će biti tako jer treći kvartal pokazuje da je hrvatska ekonomija otpornija nego li je to bila na početku krize iz 2008. godine – dodao je Ćorić.

Osim što je najavio rast BDP-a veći od projekcija, Ćorić je naglasio kako su neki indikatori rasli i više od očekivanog te da je promet u industriji rastao po stopi od 16,7 posto što je za 6,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

- To nam ulijeva veliki optimizam upravo zato što smo prije godinu dana s istog ovog mjesta dali do znanja da ćemo za gospodarstvo u iduće četiri godine činiti sve da napravimo iskorak u konkurentnosti, posebno naše prerađivačke industrije koja mora biti oslonac domaće ekonomije – naglasio je Ćorić i dodao kako prekid lanaca opskrbe Hrvatskoj ne treba i kako vjeruje da ga možemo izbjeći.

Što se tiče ekonomske politike za iduću 2022. godinu Ćorić je naglasio kako će ona prije svega biti odgovorna jer nam je ta odgovornost potrebna kako bi s jedne strane ostvarili strateški cilj a to je ulazak u eurozonu te kako bi tako poboljšali uvjete za sve iz Hrvatske koji će u budućnosti posegnuti za europskim kapitalom.

- Uklanjajući tečaju razliku učinit ćemo ono što je jedino logično i ispravno a ulazak u eurozonu označit će ulazak u gornji dom Europske unije u okviru ekonomskih okolnosti – rekao je Ćorić i dodao kako će se inzistirati na smanjenju javnog duga u bruto domaćem proizvodu.

Pričajući o gospodarskom rastu Ćorić je rekao kako je on za iduću godinu projiciran na pet postotnih bodova no da je isto tako činjenica da smo ovu godinu završili bolje od planiranog pa postoji mogućnost da i iduća godina bude bolja od projekcija.

Dotakao se i Nacionalnog plana oporavka o kojem je rekao kako će dinamika apsorpcije sredstava utjecati na veće stope rasta iduće godine.

Pred Vladom su zadaci koji se moraju obaviti a odnose se na smanjenje administrativnog opterećenja, rekao je ministar  i dodao da postoje i strukturni izazovi s kojima se moramo suočiti a koji proizlaze iz neefikasnosti zdravstvenog sustava i javne uprave.

- Trebamo napraviti korake i u tim segmentima ali za to trebamo i podršku cjelokupne hrvatske javnosti – kaže ministar.

Ćorić je za kraj svog izlaganja dao do znanja da hrvatska ekonomija krajem 2021. ima sjajnu šansu iskoračiti nešto značajnije od zemlja s kojima se inače uspoređujemo te da to možemo zahvaliti činjenici da naša ekonomija strukturom može postati fleksibilna ekonomija uz pomoć EU sredstava koja treba uložiti na pravom mjestu.

- Okolnosti nam idu na ruku i ovakvu šansu nismo imali zadnjih 30 godina – zaključio je Ćorić.

Također, dotaknuo se u kratko i energetskog sektora s obzirom na snažan rast cijena energenata na globalnoj razini te je rekao kako je dobra vijest da kućanstva kao najosjetljiviji dio ekonomije ta povećanja neće osjetiti, barem u idućih nekoliko mjeseci, no da to neće ići dovijeka.

Globalni i regionalni terndovi

Aleksandr Plehanov, direktor za učinak tranzicije i globalnu ekonomiju u Uredu glavne ekonomistice Europske banke za obnovu i razvoj, iznio je na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova podatke o globalnom oporavku od krize uzrokovane pandemijom.

Neki od generalnih zaključaka uključuju da se zdravstvena situacija poboljšava što ulijeva nadu ljudima u nastavak poslovanja, mobilnost se polako vraća na pre-pandemijske razine, a vidi se progres i u procijepljivanju stanovništva.

Ova je kriza, rekao je Plehanov, bila jedinstvena po mnogočemu. Došlo je do pada broja bankrota (barem za sada), a industrijska proizvodnja se ove godine oporavila.

– Bez obzira na sektore pogođene lockdownima, tvrtke s boljom kvalitetom upravljanja (menadžmenta) prije krize imale su bolje rezultate i tijekom krize – istaknuo je Plehanov.

– Opseg oporavka industrijske proizvodnje rezultirao je u relokaciji potražnje – budući da ljudi nisu mogli trošiti na usluge poput putovanja, porasla je potražnja za robom, primjerice, laptopima i autima. Generalno, to je dobro za proizvođače robe, no na svijetu je osam milijardi ljudi i ako svi žele više artikala, vrlo je teško proizvesti ih na održiv način. Stoga je potreban tzv. rebalans potražnje nazad k uslugama – objasnio je Plehanov.

Ono što je doživjelo pad i još se nije vratilo na stare brojke su greenfield izravna strana ulaganja. Iako se vraćaju i Srednja Europa se drži bolje po tom pitanju, taj je rast i dalje spor. Inflacija je rasla, državni dug se povećao, kamate su niske, a kamatna plaćanja prema BDP-u uglavnom su stabilna.

– Općenito, kamatne stope označavaju ravnotežu između štednje i ulaganja. Tijekom Covid-19 krize mnogo se štedilo, a nije se baš ulagalo, što snažno utječe na kamatne stope. Vrlo je teško očekivati oboje - niske kamatne stope i oporavak – objasnio je Plehanov.

Kao i u svakoj krizi, valja definirati tko su 'dobitnici' (winners), a tko 'gubitnici' (loosers). Plehanovje istaknuo da je digitalna podjela prema dobi i obrazovanju sve je jača u ekonomijama s nižim prihodima. Srednja klasa brzo sustiže gornju, a gubitnici krize su zemlje s najnižim prihodima i najstarijim stanovništvom. Plehanovstoga zaključuje da će ta podjela izazvati nove eksplozivne globalne izazove.

– Churchill je rekao 'nikada nemojte potratiti dobru krizu'. U ovoj krizi ne bismo trebali potratiti zapanjujuće brzu sposobnost države da dopre do ljudi i tvrtki kojima je potrebna pomoć te snažnu digitalizaciju usluga i infrastrukture – zaključio je Plehanov.