05. rujan 2021.

Višnja Starešina: Olaf Scholz mogao bi postati kancelar jer izgleda, govori i ponaša se kao kancelar

Olaf Scholz

   

U političkome starome normalnom Scholz bi, vjerojatno, već prije postao i predsjednik SPD-a i kandidat za kancelara. Iz bezizgledne pozicije uspio je reafirmirati staro normalno u politici. To je ono kada kancelar izgleda kao kancelar. I ne može postati kancelar s energijom kuhane žabe

Kako se bliže parlamentarni izbori u Njemačkoj (26. rujna), sve su veći izgledi da priliku za formiranje nove vlade dobije i kancelarsku dužnost preuzme SPD-ov Olaf Scholz. Još je proljetos SPD (socijaldemokrati) kao stranka, a s njime i Scholz kao njegov kancelarski kandidat, izgledao kao potpuni izborni autsajder. Sadržajno ispražnjeni SPD spao je na najnižu potporu u svojoj povijesti, prepuštajući Zelenima svoje mjesto u političkoj areni i svoje glasače. Neki su mu analitičari tada čak predviđali i odlazak u povijest. Sva ispitivanja javnog mnijenja pokazivala su da će se nakon povlačenja Angele Merkel na sljedećim parlamentarnim izborima bitka za izbornu pobjedu voditi između rastućih Zelenih i stabilno padajuće koalicije desnog centra CDU/CSU.

A sada eto, četiri tjedna prije izbora, Olaf Scholz postaje favorit za budućega kancelara. Zahvaljujući njemu i SPD postupno raste i u istraživanjima izbornih preferencija se praktički izjednačio s koalicijom CDU/CSU na otprilike 22 – 23 posto, a Zeleni su u stalnom padu (trenutačno na 17 posto).

Od autsajdera do favorita

Što je aktualnoga njemačkog ministra financija i potpredsjednika savezne CDU/CSU-SPD-ove vlade Olafa Scholza promaknulo iz statusa autsajdera u najveće iznenađenje njemačke predizborne kampanje? Odgovori su prilično jednostavni: ne daje intervjue stojeći na glavi i ne govori Nijemcima kako će ih usrećiti poskupljenjem benzina, poskupljenjem avionskih karata i drugim poskupljenjima kao što to čini kandidatkinja Zelenih Annalena Baerbock. Ne smije se posljedicama katastrofalnih poplava dok obilazi njihove žrtve i ne zrači energijom kuhane žabe poput kandidata koalicije CDU/CSU Armina Lascheta. Ukratko: Olaf Scholz izgleda, govori i ponaša se – kao kancelar. I to ga je u aktualnoj njemačkoj političkoj ponudi učinilo kancelarskim favoritom među biračima.

Njemački (i ne samo njemački) politički trend u kojem se forsira inovativnost na račun normalnosti u politici mnogo je pridonio tomu da Olaf Scholz postane biračima najpoželjniji kancelar. Inovativno je blokiran rast i izbor istinskih vođa, osoba s političkom karizmom u vrh velikih stranaka. Tako su Zeleni, ali i SPD, prihvatili princip kolektivnoga stranačkog vodstva – dvoglavog predsjedništva. Uz obvezatnu rodnu ravnopravnost, dakako. Pa su Zeleni izabrali predsjednički dvojac Robert Habeck i Annalena Baerbock, a SPD predsjednički dvojac Norbert Walter-Borians i Saskia Esken. U CDU-u je pak normalan rast političkih vođa bio blokiran čeličnom rukom Angele Merkel koja je marginalizirala ili udaljila iz stranke sve stvarne ili potencijalne konkurente, a oko sebe okupila samo one koji joj ne mogu politički izrasti ni do koljena. Instalirala je Armina Lascheta na čelo CDU-a stranačkom poslušnošću iako je biračko tijelo preferiralo njegova protukandidata Friedricha Merza.

Uzlazna i ozbiljna karijera

Kada je trebalo izabrati stranačkoga kandidata za kancelara, u skladu s novim normalnim u politici, supredsjednik Zelenih Robert Habeck morao je ponuditi kandidaturu svojoj supredsjednici Annaleni – jer je žena. Ako ona to želi. Ona je željela i Habeck se šutke povukao iako je imao veću potporu birača. U novom političkom normalnom volja birača se ne poštuje, već se proizvodi. Merkel je pak opet čeličnom rukom za kancelarskoga kandidata koalicije CDU/CSU postavila svojeg štićenika Armina Lascheta, iako je dvije trećine birača CDU/CSU-a za kancelarskoga kandidata željelo Markusa Sodera (CSU), karizmatičnog šefa bavarske pokrajinske vlade. Volja velike gospodarice na odlasku bila je ispred volje birača. U svojoj inovativnosti SPD se pak toliko potrošio da u svome dvoglavom predsjedništvu i petoglavom zamjeništvu nije imao osobu koja bi mogla biti iole ozbiljan kancelarski kandidat. Tako je šansu dobio 'konzervativni' SPD-ovac Olaf Scholz.

U političkome starome normalnom Scholz bi, vjerojatno, već prije postao i predsjednik SPD-a i kandidat za kancelara. Njegova je politička karijera od gradonačelnika Hamburga (rang šefa pokrajinske vlade) do saveznog ministra financija i uzlazna i – ozbiljna. I dalje je vrlo neizvjesno tko će biti relativni pobjednik njemačkih izbora, tko će uspjeti formirati vladu i od kojih stranaka. Izgledno je da će ta vlada biti slaba, što možda i nije loše za ravnotežu snaga u EU. No već je dosad Scholzov rezultat u ovim izborima velik – iz bezizgledne pozicije uspio je reafirmirati staro normalno u politici. To je ono kada kancelar izgleda kao kancelar. I ne može postati kancelar s energijom kuhane žabe.