27. prosinac 2020.

Luka Burilović: I iduća će godina biti obilježena velikom poslovnom neizvjesnošću

Za Liderovu publikaciju Poslovna 2021. mnogi decison i opinion makeri napisali su svoje viđenje onoga što očekuju u 2021. godini. Ovaj tekst napisao je Luka Burilović, predsjednik HGK.

Premda su se i u proteklim godinama pojavljivale nove i nepoznate okolnosti, poput globalne krize koja nas je pogodila prije jedanaest godina, sva očekivanja za iduću godinu popraćena su rijetko prisutnom količinom neizvjesnosti. Većina te neizvjesnosti povezana je s daljnjim tijekom pandemije, odnosno, kako se trenutačno pokazuje, uspješnom primjenom cjepiva radi njezina zaustavljanja. Ispune li se očekivanja da bi se cjepivo moglo uspješno početi primjenjivati već početkom iduće godine, može se govoriti i o mogućem ostvarivanju procjena o oporavku globalne gospodarske aktivnosti.

O drukčijim scenarijima vezanim uz neuspješnu primjenu cjepiva ili mutaciju virusa teško je i razmišljati pa moram naglasiti da sam u vezi s tim pitanjem, s obzirom na to da je riječ o velikom angažmanu znanosti na globalnoj razini, optimističan.

Troškovi radne snage

Međutim, i u slučaju zaustavljanja pandemije iduća godina bit će poslovno teška i globalno i za poduzetnike u Hrvatskoj, što je većinom posljedica zbivanja u ovoj godini, odnosno ove su godine, obilježene snažnim padom BDP-a, zaustavljeni normalni tokovi procesa i znatno su pale i domaća i inozemna potražnja, što je u velikom broju djelatnosti posljedično smanjilo proizvodnju robe i usluga te likvidnost i zaustavilo akumulaciju kapitala. Kad govorimo o Hrvatskoj, mogu napomenuti da je mnogo poduzetnika u takvim uvjetima razinu zaposlenosti uspjelo održati isključivo zahvaljujući mjerama Vlade RH za očuvanje radnih mjesta, da su se poduzetnici obilno koristili i drugim oblicima pomoći te da je velik broj njih bio prisiljen zaduživati se za održavanje likvidnosti i financiranje obrtnih sredstava.

Stoga će bez obzira na očekivani oporavak potražnje takvo poslovanje snažno utjecati i na iduću godinu. Iduća godina bit će obilježena i velikom poslovnom neizvjesnošću. Naime, osim spomenutih mjerljivih ekonomskih posljedica pandemije i na globalnoj razini i u Hrvatskoj, očekivano se znatno smanjila sklonost potrošnji i investiranju, što je uobičajeno za krizna razdoblja. S obzirom na to da će trebati neko vrijeme kako bi se potvrdilo da je zbog primjene cjepiva pandemija doista suzbijena, bit će potrebno i dulje razdoblje za oporavak potrošnje i investicija. Dobar je primjer za to u Hrvatskoj turistički sektor jer bi u 'normalnim' godinama već u ovom trenutku počele pripreme i investicije za predsezonu i sezonu, a ove je godine, budući da je i iduća godina unatoč optimističnim očekivanjima prilično upitna, većina tih investicija obustavljena.

U tom kontekstu mogu spomenuti i istraživanje poduzetničkog raspoloženja za iduću godinu, koje Hrvatska gospodarska komora u sklopu odgovarajućeg istraživanja Eurochambresa provodi već osamnaest godina. To istraživanje provedeno tijekom rujna, dakle prije novog razbuktavanja pandemije, pokazalo je najmanji optimizam za iduću godinu otkako se provodi istraživanje.

Pojednostavnjeno, unatoč lošim ovogodišnjim trendovima među anketiranim poduzetnicima prevladavaju oni koji smatraju da će ostvarenja ukupnih prihoda, prihoda na inozemnom tržištu, zaposlenosti i investicija u idućoj godini biti još lošija. Uz to čak 43 posto anketiranih poduzetnika smatra da će opći uvjeti poslovanja u idućoj godini biti nepovoljniji nego ove godine, što je iznimno loš pokazatelj opće poduzetničke klime. Također je važno što je većina anketiranih poduzetnika izdvojila troškove radne snage kao najveći izazov u poslovanju u sljedećoj godini, a tek nakon toga otplatu dugova nastalih kao posljedica pandemije i uvjete financiranja.

Nedostatak djelatnika u turizmu

Dakle, i kad se pretpostave suzbijanje pandemije i barem djelomičan oporavak ukupne domaće i inozemne potražnje, ostaju neki stari strukturni problemi hrvatskoga gospodarstva koji onemogućuju dinamičniji rast BDP-a. Kao što istraživanje pokazuje, među njima se svakako ističe problem odgovarajuće radne snage, odnosno posljedično visoki izdaci za zaposlene. Tako bi se, primjerice, već u idućoj godini u slučaju optimističnog scenarija suzbijanja pandemije i dolaska velikog broja turista na Jadran mogao pojaviti problem nedostatka djelatnika u turizmu, koji se intenzivirao u prošloj godini. Taj je problem u turizmu jako izražen zbog znatnog utjecaja te djelatnosti na cijelo gospodarstvo, ali postoji i u nizu drugih djelatnosti među kojima se može izdvojiti i rastuće građevinarstvo.

Naravno, tu su i drugi problemi, poput spore administracije, neefikasnog pravosuđa ili poreznog sustava koji prolazi višegodišnju reformu, ali još je predmetom kritika, a koji se presporo rješavaju te su ograničavajući faktor stvaranja dobre poduzetničke klime. Ipak, treba napomenuti da unatoč trenutačnom zatvaranju gospodarstva većeg broja članica EU, ali i trećih zemalja, ni hrvatsko ni globalno gospodarstvo u ovoj godini nije zaustavljeno. Proizvodi se većina robe i usluga, pojedine djelatnosti čak su profitirale od krize, pojedine su prilagodile poslovanje novim uvjetima, za što imamo više primjera i u Hrvatskoj, vode se poslovni razgovori, pripremaju nove investicije. Govorimo li o osnovnim podacima, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u prvih deset mjeseci ove godine smanjena je 'samo' za 3,9 posto, a obujam građevinskih radova u devet mjeseci čak se povećao za istovjetnih 3,9 posto. Točnije, kad se govori o Hrvatskoj, pokazuje se nedostatak visokog udjela, odnosno utjecaja, turizma na cijelo gospodarstvo. Tako i struktura BDP-a pokazuje da na njegov pad u ovoj godini kudikamo najviše utječe znatno smanjen izvoz usluga.

U pozitivnom kontekstu očekivanja za iduću godinu mora se spomenuti da je smanjena sklonost potrošnji u ovoj godini u znatnom dijelu stanovništva donijela porast štednje ili bar odgodu zaduživanja na koje bi ono bilo spremno u normalnim godinama. Stoga postoji potencijal za dinamičniji rast, odnosno brz oporavak osobne potrošnje, koja je najveća potrošna kategorija u ukupnoj potražnji. Pritom bi pojedine djelatnosti koje su u ovoj godini snažno pogođene pandemijom ili odlukama donesenim radi sprečavanja daljnjeg širenja koronavirusa, poput ugostiteljstva, mogle vrlo brzo osjetiti pozitivne efekte oporavka te potražnje i vratiti se vrlo brzo na razinu 2019., odnosno, kako bismo je ubuduće mogli zvati, novu pretkriznu razinu. Također se, s obzirom na relativno visoku uvoznu ovisnost domaće potražnje, može očekivati da će njezin oporavak ujedno potaknuti znatniji rast vrijednosti uvoza, koji je u ovoj godini osjetno smanjen, ali isto tako možemo računati na to da će od adekvatnog rasta inozemne potražnje, pogotovo na razini Europske unije, profitirati i naši izvoznici, pogotovo turistički sektor.

Ipak godina oporavka

Time dolazimo i do položaja Hrvatske kao članice Europske unije i velikog utjecaja upotrebe raspoloživih EU fondova na kretanja u idućoj godini. Hrvatskoj će biti na raspolaganju sredstva iz prethodne i tekuće financijske perspektive, sredstva Fonda za oporavak EU i sredstva Fonda solidarnosti EU namijenjena sanaciji štete od potresa u Zagrebu i okolici te je na nama da ih kvalitetno i što više iskoristimo. Pritom će do izražaja doći sposobnost administracije, ali i spremnost poduzetnika za pripremu projekata i korištenje fondova EU za privatne investicije, pogotovo kad se govori o nepovratnim sredstvima. Ipak, treba napomenuti da je znatno korištenje EU fondova već ugrađeno u procjene rasta BDP-a za iduću godinu, pa tako i relativno visoku procjenu Europske komisije od 5,7 posto. Kad zbrojimo sve navedeno, pred nama je neizvjesna i teška poslovna godina, ali ipak bi to trebala biti godina oporavka.

Naravno, na ukupna kretanja snažno će utjecati i ekonomska politika, pri čemu je svakako važno što će državne financije unatoč ovoj teškoj godini biti u boljoj situaciji nego prije pet-šest godina, bez obzira na ovogodišnji prekid pozitivnih trendova i rast proračunskog deficita i javnog duga, a bolje su i ocjene agencija za kreditni rejting, što omogućuje lakše i povoljnije zaduživanje. Pritom smo se u dvije od tri agencije vratili u investicijski rejting, a treća nam je nedavno, unatoč aktualnoj situaciji, poboljšala ocjenu na korak do tog rejtinga. Dakle, postoji i prostor za daljnju pomoć države gospodarstvu, što je važan osigurač ako bi se situacija razvijala suprotno očekivanjima.