19. studeni 2020.

Frane Barbarić (HEP): I u idućoj godini očekujemo vrlo dobre poslovne rezultate

Frane Barbarić
 
   

U Liderovoj publikaciji 500 najboljih, čelni ljudi najvećih hrvatskih kompanija pisali su o svojim dosadašnjim rezultatima i tome što očekuju. Današnju kolumnu napisao je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) krizu je dočekala spremna i s visokom razinom operativne i financijske stabilnosti poslovnog sustava. U prvih šest mjeseci ove godine zadržali smo udjel na tržištu električne energije te smo ostvarili dobit nakon oporezivanja od 960 milijuna kuna, što je 100 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dobri rezultati ostvareni su unatoč nepovoljnim hidrološkim okolnostima koje su rezultirale manjom proizvodnjom hidroelektrana od planirane te padu potrošnje električne energije u Hrvatskoj u odnosu na plan, a posebno padu potrošnje poslovnih subjekata.

Unatoč nepovoljnim okolnostima, u idućoj godini očekujemo nastavak ostvarenja vrlo dobrih poslovnih rezultata, u smislu tržišnog udjela, dobiti i razine investicijske aktivnosti. S obzirom da Gospodarski plan s planom investicijama za 2021. godinu još nije prošao postupak usvajanja na Nadzornom odboru, u ovom trenutku ne možemo govoriti o točnim iznosima.

HEP je ove godine bez odlaganja nastavio s investicijama te očekujemo da će realizacija do kraja godine iznositi više od četiri milijarde kuna. Realizacijom do sada najvećeg investicijskog plana, pružili smo šansu domaćim tvrtkama da se angažiraju na čitavom nizu naših projekata te da tako zadrže zaposlenost i pozitivan poslovni rezultat. Spomenut ću samo najznačajnije projekte: HES Kosinj/HE Senj 2, vrijedan 3,4 milijarde kuna, novi blok u EL-TO Zagreb (900 milijuna kuna), Vjetroelektrana Korlat (500 milijuna kuna), sedam sunčanih elektrana (176 milijuna kuna), Pilot projekt uvođenja naprednih mreža (230 milijuna kuna).

Spomenuti pilot projekt, kao i dva projekta na području toplinarstva, ukupne vrijednosti 652 milijuna kuna koji će se u Zagrebu i Osijeku početi realizirati iduće godine, sufinanciraju se sredstvima Europske unije i to je jedan od modela financiranja koje ćemo i ubuduće intenzivno koristiti. Nastavkom uspješne realizacije započetih projekata kao i ukupnih investicijskih planova u idućem razdoblju, pozitivno ćemo utjecati na rast BDP-a, u skladu s projekcijama Vlade te ćemo dati snažni doprinos provedbi nacionalnog Plana opravka i pružiti potporu Vladi Republike Hrvatske u stvaranju uvjeta za što brži ponovni rast hrvatskog gospodarstva.

---