21. veljača 2022.

Edis Felić: Diskrecijsko pravo poreznika dovodi do nepravdi prema paušalistima

Obrtnici financije

   

Nakon što su, kako je javljeno, pristigla prva rješenja Porezne uprave paušalnim obrtnicima, čini se da vijesti za njih nisu dobre, sudeći prema reakcijama UGP-a i HOK-a. Iako treba utvrditi tko je lažni paušalist, problem su neprecizni propisi i rupe u zakonu

Udruga Glas poduzetnika (UGP) kritizirala je Poreznu upravu (PU) zbog toga što paušalne obrtnike optužuje za ‘prikriveno zapošljavanje‘ jer ostvaruju prevelik udio prihoda od jednoga klijenta. Iako se ne slažem u potpunosti s UGP-om, ipak je vrlo problematičan kriterij koji ta udruga spominje – da je paušalni obrtnik prikriveni zaposlenik kompanije od koje ostvaruje više od 50 posto prihoda. K tomu, nije dobro što PU ima diskrecijsko pravo da procjeni je li netko lažni paušalni obrtnik ili nije.

Čisto da podsjetim, ovdje je najčešće riječ o IT stručnjacima koji su nekad bili zaposlenici u raznim tvrtkama, a onda su raskinuli radni odnos i otvorili obrte da bi svoje usluge prodavali istim tim tvrtkama u kojima su ranije radili. IT-jevac sada šalje toj tvrtki račun u bruto iznosu koji je za njega veći nego kad je radio u tvrtki, ali tvrtka opet njemu plaća manje nego što je bio bruto iznos dok je radio u njoj. Vrlo je moguće da u zadnje vrijeme kompanije već prilikom zapošljavanja IT-jevcu ponude takav aranžman.

Nečega tu ima, ali…

To je uočio PU i nazvao to prikrivenim zapošljavanjem, odnosno nekom vrstom, vrlo uvjetno rečeno, utaje poreza, gdje IT stručnjak formalno nije zaposlen u kompaniji, ali glavninu ili sav prihod ostvaruje od nje. Zato je anketirao vlasnike paušalnih obrta, a kao jedan od kriterija za ‘prikriveno oglašavanje‘ uzeto je da obrtnik ostvaruje više od 50 posto prihoda od jedne kompanije.

Ne osporavam da su u PU-u u pravu i da ima primjera prikrivenog zapošljavanja. Da se nešto takvo događa pokazuje velik porast paušalnih obrtnika od 2011. kada ih je bilo svega 3,9 posto od ukupnog broja obrtnika, pa do početka prosinca prošle godine kada je taj udio porastao na indikativnih 48,07 posto. Dakle, brojevi govore da zaista treba provjeriti je li baš riječ o paušalnim obrtnicima. Ali pritom treba biti pravedan jer zaista ne može jedan od kriterija biti taj da IT stručnjak koji ima paušalni obrt od jednoga kupca svojih usluga ostvaruje više od 50 posto prihoda.

U Glasu poduzetnika s pravom smatraju da je to nizak postotak i navode primjer IT tvrtke iz ‘afere Žalac‘ koja je više od 90 posto prihoda uprihodila od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, ima jednog zaposlenog i pitaju se vrijede li i za tu tvrtku ista pravila kao i za paušaliste!

Ako netko, primjerice, ostvaruje i 60 posto prihoda od jedne tvrtke, po meni to ne mora značiti da je riječ o prikrivenom zapošljavanju. Štoviše, mnoge su tvrtke bile izložene jednom kupcu (što nije dobro jer taj kupac može propasti) i ta nam činjenica govori o tome da takvi primjeri nisu rijetkost. Tvrtkama je čak i lakše naći druge kupce jer imaju svoje službe koje o tome vode računa, a kod obrtnika, pogotovo IT stručnjaka ili nekih drugih koji nude intelektualne usluge, to nije slučaj. Budimo realni, oni se kad potpišu dobar ugovor nemaju previše vremena baviti traženjem novih kupaca intelektualnih usluga, pogotovo ako im kupac nudi stalni angažman.

Koja je donja granica?

Koji bi onda to postotak bio kao jedan od ključnih kriterija za utvrđivanje prikrivenog zapošljavanja? Pa donja granica, onako kako ja razmišljam, bila bi 70 posto ostvarenih prihoda od jednoga kupca usluga, ali nisam siguran da je i to pravedan kriterij. Možda bi bilo bolje 80 posto prihoda, uz uzimanje u obzir i drugih kriterija.

Tu pak dolazimo do dodatnog problema. Pretražujući po internetu, mnogi, od Hrvatske obrtničke komore, UGP-a, poreznih stručnjaka i odvjetnika, smatraju da je problem prikrivenog zapošljavanja paušalista nastao zbog nepreciznosti propisa ili kako se kaže ‘rupa u zakonu‘. I sad to PU pokušava nadomjestiti utvrđivanjem na temelju svojih kriterija. No još je veći problem, čini mi se, taj što osim tih kriterija PU može utvrditi prikriveno zapošljavanje i na temelju nekih drugih podataka koji nisu uvršteni u kriterije, što mu otvara veliki diskrecijski prostor. Mislim da će zbog toga biti velikih nepravdi, da će se nekima koji su zaista prikriveni zaposlenici možda gledati kroz prste, a oni koji su stvarno paušalni obrtnici na temelju nečije procjene mogli bi biti kažnjeni. Najbolje bi bilo kada bi se poradilo na tome da se preciziraju propisi. 

POST SCRIPTUM

Paušalni obrtnici imaju niže porezno opterećenje, a ta je kategorija uvedena da bi se olakšalo poslovanje poduzetnicima koji tek počinju raditi samostalno ili imaju ograničene prihode, ne veće od 300 tisuća kuna na godinu. Stajalište je PU-a da je njegovo korištenje protivno svrsi zakona ako bi se taj organizacijski oblik upotrebljavao samo da posloprimac ostvari veće primitke uz manja davanja državi.