Korona i biznis
10. studeni 2017.

Ekonomski stručnjaci: Građani se bezrazložno boje eura

Goran Jungvirth
Goran Jungvirth

Ekonomski stručnjaci koji su sudjelovali na 18. Financijskom doručku pod nazivom „Hrvatska i Euro – kada, kako i zašto?“ – pokušali su smiriti tenzije oko najave uvođenja eura zajedničkom porukom građanima – da se bolje educiraju o iskustvima ostalih EU članica koje su ga već uvele.

Splitska banka i OTP banka organizirale su u petak tradicionalni Financijski doručak u Muzeju Mimara u sklopu kojeg je održan okrugli stol s eminentnim ekonomistima i poslovnim ljudima. Nakon što je voditelj okruglog stola – novinar Boris Mišević podsjetio na istraživanja javnog mnijenja koja pokazuju kako je čak oko 60 posto hrvatskih građana protiv uvođenja eura  - sudionici su pokušali smiriti tenzije, objašnjavajući makroekonomske pokazatelje.

>>> Anketa: Većina smatra da će zbog uvođenja eura svi biti na gubitku

Nisam psiholog, ali naši ljudi su uvijek protiv onog što je strano. Postoji fama da je uvođenje eura povezano s velikim porastom cijena.  No to nije opravdano jer povećanje cijena nije bilo tako veliko u zemljama članicama nakon uvođenja eura,“ izjavila je dr.sc. Maruška Vizek.

Vizek je pojasnila i negativne efekte uvođenja eura, odnosno smanjenje mogućnosti fiskalnog kapaciteta države - pomoći domaće valute kune kao mehanizma izlaska iz recesije. No naglasila je kako nam taj mehanizam i trenutno samo malo pomaže.

Mi u europskom tečajnom mehanizmu moramo ostati 2 godine i pokazati kako možemo održavati stabilnost tečaja. Puno je izglednije da će kuna jačati pa možemo očekivati da se postavi zahtjev da se ona devalvira prije uvođenje eura,“ izjavila je Vizek podsjećajući da EU traži da fluktuacija tečaja bude unutar 15 posto.

Šonje: Vlada RH je u šizofrenoj situaciji

Euro optimist je na okruglom stolu bio i ekonomski analitičar mr. sc. Velimir Šonje, izrazivši mišljenje kako se eurozona neće raspasti. „Uspostavljeni su brojni kontrolni mehanizmi da se ne ponove nepredvidljive situacije. Gdje Hrvatska želi biti – usidrena za euro ili lutati negdje s kunom? Bila je vezana uz njemačku marku, a sada je normalno da bude vezana za euro,“ naveo je Šonje.

>>>Vujčić: Euro donosi dugoročnu korist, ali ne rješava strukturne probleme

Jedini problem u cijeloj situaciji Šonje vidi u ponašanju vladajuće strukture budući da pripreme i reforme za uvođenje eura – još uvijek izostaju. „Izostalo je kresanje proračuna. Vlada RH je ušla u šizofrenu situaciju – s jedne strane trenutno zadovoljava interesne skupine i slično, a zacrtala si je dugoročan cilj promjene i reformi. U nekoj fazi uvođenja eura – bilo bi dobro i neko otrežnjenje. Da netko iz Europe pošalje upozorenje  – radite još malo domaću zadaću i onda se poslije javite (za uvođenje eura),“ upozorio je.

Šonje je pojasnio i kako nakon usvajanja eura HNB neće nestati nego samo prenijeti dio svog suvereniteta na Europsku središnju banku te nastaviti upravljati s deviznim rezervama i dobiti.

Također je želio smiriti tenzije među građanima izjavivši kako su se uvođenjem eura cijene povećale tek za 0.2 do 0.3 posto, ali i podsjetio da je Vlada RH obećala pokrenuti mehanizme da se to što više ograniči. Jedan od tih mehanizama je i utjecaj na svijest potrošača - da kazne one koji će zaokruživati cijene na više. Vladajućim je poručio kako bi još bolje bilo snižavanje PDV-a u svrhu izbjegavanja povećanje cijena, no i naglasio kako takvo nešto, na žalost, trenutno „možda zvuči kao naučna fantastika“.

Uvođenjem eura benefiti veći od nedostataka

Dr. sc. Marijana Ivanov svjesna je straha građana zbog uvođenja eura, odnosno direktnog utjecaja na njihov posao kao i cijene, upućujući ih da dodatno rade na svojoj financijskoj pismenosti.

Pojedinac to ne gleda na makro razini – nego kako to utječe na njegov život. Makroekonomisti znaju kako se to odnosi na makro razinu. Građani imaju smanjenu financijsku pismenost. Nisu svjesni indirektne korisnosti,“ navela je Ivanov naglašavajući kako je najveća korist uvođenja eura – nestajanje valutnog rizika koji trenutno postoji.

>>>Plenković o usvajanju eura: Nećemo uvesti europske cijene a ostaviti hrvatske plaće

Članice koje su uvele euro ostvarile su pozitivne efekte. Mislim da će i u Hrvatskoj to privući strana investiranja. Ali ne treba očekivati spektakularne benefite. Ja ne očekujem da će to biti kao u Njemačkoj, ali ako mi dođemo na razinu Slovenije – to je već pomak,“ dodala je.

Potaknuti će reforme i dostizanje ostalih članica

Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić također smatra kako bi uvođenje eura bio gospodarski stimulans jer se do sada u Hrvatskoj fiskalna politika nije uspjela promijeniti. „Hrvatsko gospodarstvo sve više zaostaje za svojim konkurentima, a građani teško mogu uvidjeti koliko će to dugoročno donijeti  koristi za hrvatsko gospodarstvo,“ izjavio je na okruglom stolu.

Hrvatska se nalazi na samom začelju zemalja EU i naravno da ćemo morati ponuditi cijeli paket reformi, ne samo smanjenje javnog duga. Kamatne stope – kako će se odraziti na uvođenje eura? Sasvim je izvjesno da bi uvođenje eura dovelo do konvergencije kamatnih stopa. Stabilnost javnih financija i smanjivanje fiskalnog rizika može pomoći Hrvatskoj da dostigne ostale. Sada monetarna politika ima skučeni prostor za djelovanje,“ pojasnio je svoj stav Šantić.

>>> Bago: Ulaskom u eurozonu izvoznici će postati konkurentniji

Iako se još ne zna koja će biti konverzija tečaja (kuna-euro) Šantić je potvrdio mišljenje i ostalih sugovornika -  da će se napraviti oko razine koja je trenutno na snazi (oko 7.5 kuna za 1 euro).

Smanjenje tečajnog rizika za gospodarstvenike

Petar Vlaić iz tvrtke Končar (distributivni i specijalni transformatori) naglasio je kako će glavni benefit uvođenja eura iz kuta izvoznika biti – nivelacija tečajnog rizika.

„Svi smo mi shvatili valutni rizik sa švicarskim frankom.  Upravljanje s valutnim rizikom ostaje, ali bi se on nivelirao. Kamatne stope bi postale komparativno usporedive s onim članicama koje imaju euro. Pale bi. Troškovi bi se smanjili s čime bi se povećala konkurentnost proizvodnje. A i dobili bismo jedan novi imidž koji smo dobili i ulaskom u EU. Uvođenje eura bio bi još jedan korak u tom smjeru profiliranja Hrvatske kao moderne europske države,“ pojasnio je svoj stav.

Vlaić je pak naglasio kako euro nije neki čarobni štapić koji će ukloniti probleme ili stvoriti nove. „Morate gledati što tržište traži, imati dobar i konkurentan proizvod – morate gledati što kupci traže, što konkurencija radi, imati izvore financiranja koji su odgovarajući. Uvođenje eura je važno, ali ne i suštinsko pitanje,“ zaključio je na kraju.