12. studeni 2015.

Ivanov: Za hrvatske probleme krivi su svi, ne samo političari

Drugi dan tradicionalnog savjetovanja ekonomista u Opatiji otvorila je, premijerno u ulozi predavača, Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu s pregrštom crnih statistika. Ivanov je dala brzu, ali jezgrovitu analizu ‘hrvatskog pada‘ za koju je optužila društvo u cjelini, naglasivši kako kriva za zanemarivanje proizvodnje i izvoza nije niti jedna izdvojena skupina, poput političara, već grijeh pada na sve nas. Rast koji je Hrvatska imala od 2000. do 2007. bio je nerealan i temeljen na potpuno pogrešnim trendovima ulaganja u nekretnine, kapital i potrošnju, umjesto u proizvodnju i izvoz.

Tako smo u tom periodu rasli 36 posto, dok je aktiva financijskih institucija istovremeno narasla čak 220 posto i tu Ivanov vidi početak recentnih problema. Jednostavnije rečeno, Hrvatska je godinama napuhavala balon financiran vanjskim zaduživanjem koji je izbijanjem krize bolno prsnuo. Drugi su za to vrijeme ulagali u proizvodnju i izvoz, odnosno održivu ekonomiju koja lakše može amortizirati krizu.

Hrvatska bi teoretski mogla emitirati više novca (sada je pokriven devizama), no to bi u trenutnim uvjetima poskupjelo iznimno visok dug. Upozorila je i kako se većina danas vodi stanjem nominalnog tečaja, no za izvoz je važniji realni. Monetarna politika sa svoje strane, tvrdi, može utjecati na nominalni tečaj, ali se tu iscrpljuje. ‘Sreća‘ je stoga što je kriza taj trend aprecijacije realnog tečaja smanjila, iako nedovoljno, kao što je smanjila vanjskotrgovinsku neravnotežu jednostavno zato što je kupovna moć, pa time i uvoz, smanjena. Previše ovisimo o turizmu, ponovila je misao koja se već pojavljivala u prijašnjim predavanjima, i dodala kako je ta ovisnost krhka pogotovo imajući u vidu migrantsku krizu koja bi ozbiljno mogla naškoditi ‘zlatnoj koki‘ koja nas često spašava od potpunog kraha.

Zahvaljujući takvim odlukama, Hrvatska danas pati od četiri osnovna područja makroekonomskih neravnoteža, a riječ je o međunarodnim ulaganjima, udjelu hrvatskog u svjetskom izvozu, dugu opće države i stopi nezaposlenosti. Hrvatska zato nakon Grčke, Portugala i Italije ima najveći udio kamata na dug u BDP-u, a Hrvatsku se inače u znanstvenim krugovima, rekla je Ivanov, naziva ‘Europskom Latinskom Amerikom‘ zbog visoke razine euriziranosti (80 posto duga je u stranoj valuti). Iskustvo latinoameričkih država, pak, nije obećavajuće, njihovi pokušaji dedolarizacije nisu bili pretjerano uspješni, zato deeurizacija može biti samo dobrovoljna i tržišno stimulirana, vjeruje Ivanov. Stvari se ipak popravljaju donekle, odnosno neravnoteže se smanjuju, no usporavanje Kine, posljedično Njemačke i ostalih važnih trgovinskih partnera Hrvatske, mogli bi ugroziti taj oporavak, taman kad je krenuo, zaključila je Ivanov.